Najnoviji Democracy Monitor pokazuje dramatičan pad povjerenja u austrijski politički sustav. Samo 35 posto Austrijanaca smatra da politika u zemlji „dobro funkcionira“, dok ih je 2018. godine bilo gotovo dva puta više — čak 64 posto. Stručnjaci glavni razlog vide u trajnoj krizi troškova života i osjećaju građana da se njihove potrebe u politici jednostavno ne čuju.
Demokracija i dalje popularna, ali političari gube povjerenje
Unatoč nezadovoljstvu političkim sustavom, 89 posto ljudi i dalje smatra demokraciju najboljim oblikom vladavine. No vjerovanje u institucije značajno je oslabilo:
- predsjedniku vjeruje 48 % (2018.: 58 %)
- parlamentu 41 % (2018.: 48 %)
- vladi samo 32 % (2018.: 43 %)
Nasuprot tome, stabilno povjerenje i dalje uživaju sigurnosne i pravosudne institucije poput policije (73 %), sudova (64 %) i državne uprave (60 %).
Najveće nepovjerenje među ljudima s nižim primanjima
Nezadovoljstvo političkim sustavom zahvatilo je sve slojeve društva, ali je najizraženije kod ljudi s nižim prihodima.
U donjoj trećini prihoda samo 19 % smatra da sustav dobro funkcionira — ogroman pad u odnosu na 49 % u 2018.
Ti građani također najrjeđe osjećaju da se njihovi interesi politički zastupaju:
- samo 17 % smatra da „ljudi poput njih“ imaju predstavnike u parlamentu
- u najbogatijoj trećini to vjeruje 45 %
Istovremeno, upravo su kućanstva s nižim prihodima najteže pogođena inflacijom — 79 % ih je moralo štedjeti na prehrani.
Inflacija i dalje najveći politički problem
Za 35 % građana inflacija je glavna politička briga — posebno visoke cijene hrane, energenata i stanovanja.
Slijede teme pravedne raspodjele i borbe protiv siromaštva (23 %), dok je imigracija na trećem mjestu (18 %). Unutar tog segmenta dio ispitanika iznosi zabrinutost radi integracije, a manji dio koristi oštar, ponekad ekstremistički rječnik.
Demokracija stabilna, ali demokratska svijest slaba
Iako demokracija kao ideja ne gubi podršku, 20 % ispitanika istovremeno izražava sklonost „jakom vođi“, što ukazuje na napetosti između demokratskih vrijednosti i želje za jednostavnijim, autoritativnim rješenjima.
Istraživačica Martina Zandonella upozorava da je riječ o krizi zastupanja — građani ne osjećaju da politika radi u njihovu korist, što dugoročno može biti opasno za stabilnost sustava.
