Connect with us

Ekonomija

Posljedice lockdowna: Veliki gospodarski pad Austrije u četvrtom kvartalu

Objavljeno

na

U razdoblju od listopada do prosinca prošle godine austrijsko gospodarstvo zabilježilo je snažan pad koji odudara od europskog prosjeka. Zbog pandemije koronavirusa Austriji ekonomski ne ide baš najbolje.

Sasvim je jasno da su tome doprinijeli lockdowni i ograničenja putovanja. Najviše je pogođena grana turizma. Međutim, ono što iznenađuje je razmjer recesije. Pogotovo ako se napravi usporedba s ostalim državama članicama EU. To je najbolje pokazuju u utorak objavljeni podaci Eurostata za četvrti kvartal prošle godine.

Podaci Eurostata pokazuju da je austrijsko gospodarstvo u razdoblju od listopada do prosinca zabilježilo minus od 4,3 posto, što predstavlja najveći pad u EU u odnosu na treći kvartal. Pri tome, treba imati u vidu da se ovdje radi o preliminarni podacima koje je objavio Zavod za statistiku. Nedostaju podaci pojedinih država članica, ali bez obzira na to, stvari su više nego zabrinjavajuće.

Recesija ne jenjava

Institut za gospodarska istraživanja i u sljedećem kvartalu računa na daljnji pad BDP-a. Glavni uzrok tomu su negativne tendencije u gospodarskoj grani turizma. Pad u tom sektoru je skoro duplo veći u usporedbi s europskim prosjekom. Iako službeni podaci govore za sebe, ministar financija Gernot Blümel je u utorak govorio o manjem gospodarskom padu u odnosu na druge zemlje s jakim turizmom.

“To pokazuje da su naše mjere pomoći dale rezultat“, izjavio je Blumel.

Glasnogovornik za gospodarstvo SPÖ-a Christoph Matznetter oštro je kritizirao Vladu povodom najnovijih pokazatelja. „ÖVP i Zeleni ne drže stvari pod kontrolom. Eklatantno loše rukovođenje korona krizom je dovelo do toga da Austrija ima najveći broj preminulih i zaraženih te katastrofalne gospodarske pokazatelje“, kazao je Matznetter.

Porazni podaci za turizam

Mnogi ekonomisti ne vjeruju da je loše stanje u sektoru turizma jedini razlog za gospodarski pad. Nadalje, neki navode da udio u lošim gospodarskim pokazateljima imaju i grane koje ovise o turizmu, primjerice industrija sporta. Pored toga, neki stručnjaci skeptično gledaju i na instrument modela skraćenog radnog vremena. Visoka državna izdavanja bi mogla nepotrebno dovesti do većeg smanjenja radnog vremena. Skeptični su i prema još nekim državnim potporama. Međutim, ono što ovdje nedostaje su studije koje bi osigurale bolji uvid u posljedice pojedinih instrumenata državne potpore.

Predstavnici Vlade pokušali su u utorak skrenuti pozornost na mjere koji bi imale za cilj poboljšanje ekonomske aktivnosti. Ublažavanje mjera zatvaranja koja su javnosti priopćena u ponedjeljak Blümel smatra važnim za gospodarski razvoj zemlje. Uz to, još je jednom apelirao na stanovništvo da se u vidu pojave novih sojeva virusa nastavlja pridržavati epidemiološki propisanih pravila.



Advertisement

Ekonomija

Financijska dubioza u Austriji!?: Javni dug porastao, evo koliko je Austrija “dužna”

Objavljeno

na

By

Prema Statistici Austrije, javni dug je u 2023. porastao za 20,4 milijarde eura na 371,1 milijardu eura. “Austrijska država je 2023. potrošila više novca nego ikad prije”, rekao je generalni direktor austrijske statistike Tobias Thomas u današnjoj emisiji.

Javna potrošnja narasla je na rekordnih 248,8 milijardi eura, primjerice kroz korekcije plaća i mirovina te mjere protiv energetske krize.

Dok je državna potrošnja porasla za pet posto ili 11,9 milijardi eura, državni prihodi porasli su za 6,2 posto ili 13,9 milijardi eura na 236,1 milijardu eura u 2023. godini. Prema preliminarnim rezultatima austrijske statistike, javni deficit iznosi 2,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno 12,7 milijardi eura (2022.: 14,6 milijardi eura, 3,3 posto BDP-a). To znači da je Austrija prvi put od početka pandemije ispod granice iz Maastrichta od tri posto, rekao je Thomas.

Troškovi osoblja u 2023. godini veći su za 8,7 posto, a novčane socijalne naknade za 6,8 posto. Mjere za ublažavanje povećanih troškova energije bile su visoke: 3,1 milijarda eura otišla je na mjere kao što su subvencija troškova energije II i kočnica troškova električne energije. Troškovi kamata za državni dug također su porasli za 1,4 milijarde eura u odnosu na 2022. godinu.

U 2023. godini 86,7 posto prihoda došlo je od poreza i socijalnih doprinosa – ukupno 204,8 milijardi eura, 5,4 posto ili 10,6 milijardi eura više nego 2022. Međutim, prema Statistici Austrije, prihodi od poreza rasli su umjerenije nego prethodnih godina. za 4,5 posto.

Omjer zaduženosti u opadanju
Od 371,1 milijarde eura javnog duga na kraju 2023. godine, 326,8 milijardi eura bile su obveznice, 42,4 milijarde eura krediti i 1,9 milijardi eura depoziti. Savezni sektor je imao najveći udio u povećanju od 20,4 milijarde eura na 16,6 milijardi eura.

U međuvremenu, omjer duga – omjer državnog duga i nominalne ekonomske proizvodnje – pao je: sa 78,4 na 77,8 posto. Ipak, europski zahtjevi ovdje očito nisu ispunjeni.

Nastavi čitati

Ekonomija

Austrija: Poznata tvrtka koja se bavi čišćenjem u problemima, 139 radnika pogođeno

Objavljeno

na

By

Valu bankrota nikad kraja. Sada je sljedeća tvrtka pogođena problemima: proces restrukturiranja je pokrenut preko KFMS GmbH u Linzu. Tvrtka se između ostalog bavila uslugama zaštite i čišćenja te uređenja okoliša. Creditreform je obavijestio o stečaju tvrtke, prenosi “Kurier”.

“Prema podacima ÖGK (Austrijskog zavoda za zdravstveno osiguranje; nap.), u Gornjoj Austriji je u trenutku otvaranja stečaja bilo zaposleno 139 djelatnika”, objašnjavaju iz udruge vjerovnika. U Beču su bila prijavljena još tri djelatnika.

Razlozi su najčešće: posljedice pandemije korone, pad potražnje zbog inflacije i kriza općenito. Prema izvješću, tvrtka poreznoj upravi duguje 218.600 eura, a ÖGK-u 467.400 eura. Ukupno je to gotovo 700.000 eura. Razlog bankrota? U oba slučaja bivša direktorica navodno nije uplaćivala “obvezne doprinose”.

Nastavi čitati

Austrija

Austrija: Poskupljuju cigarete – ovo su nove cijene

Objavljeno

na

By

Godišnje povećanje poreza na duhan stupa na snagu u utorak.

Od 4. ožujka, Japan Tobacco International (JTI) podigao je cijene dijela svog asortimana cigareta za 20 centi po kutiji. Pogođeni su brendovi Benson & Hedges, Camel, Meine Sorte i Smart Export.

Razlog ovih i budućih povećanja je porez na duhan. To će biti podignuto – kao što je to slučaj jednom godišnje – 1. travnja i tvrtke stoga već usklađuju svoje cijene oko tog datuma.

Industrijski div Phillip Morris, primjerice, prodavat će svoje cigarete 20 centi skuplje. Ali tek od 2. travnja (prvi u mjesecu je Uskrsni ponedjeljak). Ovo ne utječe samo na marke cigareta Chesterfield, L&M, Marlboro i Philip Morris, već i na duhanske štapiće Heets. One će biti povećane sa 5,50 eura na 5,70 eura.

Ipak, neke vrste ostaju na staroj cijeni, poput Marlbora 24s. Cilj je spriječiti kupce koji su osjetljivi na cijene da prijeđu na konkurente, barem prema stručnjacima iz industrije.

Nastavi čitati
LM