Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske donio je Odluku o dodjeli financijskih sredstava programima/projektima organizacija hrvatske nacionalne manjine za 2020. godinu.
Temeljem provedenog Javnog natječaja za prijavu programa/projekata organizacija hrvatske nacionalne manjine u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2020. godinu i prijedloga Povjerenstva Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske za dodjelu financijske potpore programima i projektima Hrvata izvan Republike Hrvatske, donesena je Odluka o dodjeli financijskih sredstava programima/projektima organizacija hrvatske nacionalne manjine za 2020. godinu, priopćio je Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Najviše je, 120 tisuća kuna, dobio program besplatnih udžbenika za djecu u nastavi i programima na hrvatskom jeziku Hrvatskog nacionalnog vijeća. Za digitalizaciju i prezentaciju hrvatske kulturne baštine u Vojvodini, projekt Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, odobreno je 80 tisuća kuna, po 55 tisuća dobili su Dužijanca, žetvena svečanost bunjevačkih Hrvata, te projekt Djeca-čuvari kulturne baštine Hrvata-Bunjevaca koje su predložili Udruga bunjevačkih Hrvata Dužijanca i Hrvatski kulturni centar Bunjevačko kolo.
Za hrvatsku manjinu u Austriji 500 000 kuna
Za projekte hrvatske manjine u Sloveniji namijenjeno je 550 tisuća kuna, po 500 tisuća u Austriji i Mađarskoj, a po 400 tisuća onima u Crnoj Gori i Italiji.U Sloveniji je potporu dobilo 13 projekata i organizacija, najviše Savez hrvatskih društava (100 tisuća), u Mađarskoj je spomenuti iznos podijelilo 18 projekata, a najviše je namijenjeno obnovi objekta Državnog kampa hrvatskog jezika i kulture, projektu Hrvatske državne samouprave.
Pola milijuna kuna podijeljeno je za devet projekata hrvatske manjine u Austriji, najviše, 120 tisuća kuna, dobio je Kalendar Gradišće i Hrvatske novine Hrvatskog štamparskog društva.
U Crnoj Gori potporu je dobilo sedam projekata, najviše (145 tisuća) Radio Dux, radijska postaja hrvatske manjine i časopis Hrvatski glasnik (120 tisuća).
U Italiji je potporu dobilo osam projekata koje je predložilo pet udruga hrvatske manjine, za projekte Molizaiko i Put oko svijeta, udruga Jedna Musika , zbrojeno je dobila 157 tisuća kuna, a zaklada Agostina Piccoli, 133 tisuće kuna za projekt Realizacija muzeja moliških Hrvata i S našimi riči.
Po 350 tisuća kuna namijenjeno je organizacijama hrvatske manjine u Rumunjskoj i Republici Sjevernoj Makedoniji, 300 tisuća kuna na Kosovu.
U Rumunjskoj je taj iznos dobio Demokratski savez Hrvata za godišnje projekte i aktivnosti, u Makedoniji isti je iznos dodijeljen za sedam projekata, najviše su dobili projekti Zajednice Hrvata u Makedoniji za očuvanje hrvatskog jezika, kulturnog stvaralaštva i kulturne baštine mladih, zbrojeno 146 tisuća kuna.
Za četiri programa na Kosovu 300 tisuća kuna
Četiri programa dviju udruga na Kosovu Ured je podupro sa ukupno 300 tisuća kuna, 170 tisuća dobila je NVO Narodna kuhinja Letnica, 130 tisuća Hrvatska udruga sv. Nikole iz Janjeva za pripremanje toplih obroka i za pomoć Hrvatima u Janjevu, poglavito mladima i njihovom centru.
Dva projekta Hrvatskog kulturnog saveza u Slovačkoj, zbrojeno su dobila 250 tisuća kuna za festivale hrvatske kulture i cjelogodišnje smotre hrvatskog folklora, te za podupiranje folklora, kulture i jezika.
Rad Udruge građana hrvatske nacionalnosti u Češkoj, Ured je podupro sa 100 tisuća kuna, dok je 50 tisuća kuna namijenjenih udrugama hrvatske nacionalne manjine u Bugarskoj u jednakim iznosima dodijelio Kulturno-prosvjetnom društvu Hrvata i Građanskoj udruzi biskup J.J. Strossmayer za izdavanja knjiga i časopisa te za Hrvatsko-bugarski kulturni centar koji nosi biskupovo ime.
Iz austrijskog proračuna za šest nacionalnih manjina izdvojeno je za 2020. godinu četiri milijuna eura, a gradišćanskim Hrvatima pripada oko milijun eura. Iako imaju po manjinskim pravima riješeno financiranje svojih programa i projekata, izdašno su pomagani i iz Hrvatske, što se ne može reći i za ostale udruge mnogobrojnijih hrvatskih iseljenika kojima ne pomaže ni Austrija ni Hrvatska pa nije nikakvo čudo što će mnoge i zatvoriti svoja vrata, čemu, na žalost i svjedočimo u Austriji. Dakako da gradišćanskim Hrvatima koji su sačuvali svoj jezik, kulturu i tradiciju treba pomagati, ali valjda bi to moralo biti podjednako i pravično raspoređeno.
T.N.