Austrija
POMOĆ IZ HRVATSKE: Gradišćanskim Hrvatima pola milijuna kuna
Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske donio je Odluku o dodjeli financijskih sredstava programima/projektima organizacija hrvatske nacionalne manjine za 2020. godinu.
Temeljem provedenog Javnog natječaja za prijavu programa/projekata organizacija hrvatske nacionalne manjine u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2020. godinu i prijedloga Povjerenstva Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske za dodjelu financijske potpore programima i projektima Hrvata izvan Republike Hrvatske, donesena je Odluka o dodjeli financijskih sredstava programima/projektima organizacija hrvatske nacionalne manjine za 2020. godinu, priopćio je Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Najviše je, 120 tisuća kuna, dobio program besplatnih udžbenika za djecu u nastavi i programima na hrvatskom jeziku Hrvatskog nacionalnog vijeća. Za digitalizaciju i prezentaciju hrvatske kulturne baštine u Vojvodini, projekt Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, odobreno je 80 tisuća kuna, po 55 tisuća dobili su Dužijanca, žetvena svečanost bunjevačkih Hrvata, te projekt Djeca-čuvari kulturne baštine Hrvata-Bunjevaca koje su predložili Udruga bunjevačkih Hrvata Dužijanca i Hrvatski kulturni centar Bunjevačko kolo.
Za hrvatsku manjinu u Austriji 500 000 kuna
Za projekte hrvatske manjine u Sloveniji namijenjeno je 550 tisuća kuna, po 500 tisuća u Austriji i Mađarskoj, a po 400 tisuća onima u Crnoj Gori i Italiji.U Sloveniji je potporu dobilo 13 projekata i organizacija, najviše Savez hrvatskih društava (100 tisuća), u Mađarskoj je spomenuti iznos podijelilo 18 projekata, a najviše je namijenjeno obnovi objekta Državnog kampa hrvatskog jezika i kulture, projektu Hrvatske državne samouprave.
Pola milijuna kuna podijeljeno je za devet projekata hrvatske manjine u Austriji, najviše, 120 tisuća kuna, dobio je Kalendar Gradišće i Hrvatske novine Hrvatskog štamparskog društva.
U Crnoj Gori potporu je dobilo sedam projekata, najviše (145 tisuća) Radio Dux, radijska postaja hrvatske manjine i časopis Hrvatski glasnik (120 tisuća).
U Italiji je potporu dobilo osam projekata koje je predložilo pet udruga hrvatske manjine, za projekte Molizaiko i Put oko svijeta, udruga Jedna Musika , zbrojeno je dobila 157 tisuća kuna, a zaklada Agostina Piccoli, 133 tisuće kuna za projekt Realizacija muzeja moliških Hrvata i S našimi riči.
Po 350 tisuća kuna namijenjeno je organizacijama hrvatske manjine u Rumunjskoj i Republici Sjevernoj Makedoniji, 300 tisuća kuna na Kosovu.
U Rumunjskoj je taj iznos dobio Demokratski savez Hrvata za godišnje projekte i aktivnosti, u Makedoniji isti je iznos dodijeljen za sedam projekata, najviše su dobili projekti Zajednice Hrvata u Makedoniji za očuvanje hrvatskog jezika, kulturnog stvaralaštva i kulturne baštine mladih, zbrojeno 146 tisuća kuna.
Za četiri programa na Kosovu 300 tisuća kuna
Četiri programa dviju udruga na Kosovu Ured je podupro sa ukupno 300 tisuća kuna, 170 tisuća dobila je NVO Narodna kuhinja Letnica, 130 tisuća Hrvatska udruga sv. Nikole iz Janjeva za pripremanje toplih obroka i za pomoć Hrvatima u Janjevu, poglavito mladima i njihovom centru.
Dva projekta Hrvatskog kulturnog saveza u Slovačkoj, zbrojeno su dobila 250 tisuća kuna za festivale hrvatske kulture i cjelogodišnje smotre hrvatskog folklora, te za podupiranje folklora, kulture i jezika.
Rad Udruge građana hrvatske nacionalnosti u Češkoj, Ured je podupro sa 100 tisuća kuna, dok je 50 tisuća kuna namijenjenih udrugama hrvatske nacionalne manjine u Bugarskoj u jednakim iznosima dodijelio Kulturno-prosvjetnom društvu Hrvata i Građanskoj udruzi biskup J.J. Strossmayer za izdavanja knjiga i časopisa te za Hrvatsko-bugarski kulturni centar koji nosi biskupovo ime.
Iz austrijskog proračuna za šest nacionalnih manjina izdvojeno je za 2020. godinu četiri milijuna eura, a gradišćanskim Hrvatima pripada oko milijun eura. Iako imaju po manjinskim pravima riješeno financiranje svojih programa i projekata, izdašno su pomagani i iz Hrvatske, što se ne može reći i za ostale udruge mnogobrojnijih hrvatskih iseljenika kojima ne pomaže ni Austrija ni Hrvatska pa nije nikakvo čudo što će mnoge i zatvoriti svoja vrata, čemu, na žalost i svjedočimo u Austriji. Dakako da gradišćanskim Hrvatima koji su sačuvali svoj jezik, kulturu i tradiciju treba pomagati, ali valjda bi to moralo biti podjednako i pravično raspoređeno.
T.N.
Austrija
Multimilijunaš planira revoluciju telefonskih govornica u Austriji
Jamal Al-Wazzan jedan je od najpoznatijih igrača na bečkoj sceni nekretnina. Njegov novi projekt: udahnuti novi život telefonskim govornicama. Osigurao je da svih 5000 govornica diljem zemlje dobije novo ruho i već je dobio pozitivne signale od grada Beča za pretvorbu prvih pedeset.
Do sada su bile poznate samo kutije u bečkim parkovima koje su od telefonskih govornica pretvorene u knjižnice. Gradonačelnik Michael Ludwig sada je bio oduševljen svojim ambicioznim novim projektom, priča multimilijunaš Jamal Al-Wazzan za “Krone”. Prvih 50 novih telefonskih govornica služit će, između ostalog, kao bankomati, punionice za električne automobile ili WiFi stupovi. Neki će također postati “multifunkcionalni centri za pomoć” s defibrilatorima i telefonima za hitne slučajeve.
Zadržavaju svoju prethodnu svrhu telefoniranja. U drugom koraku, novi uslužni otoci omogućit će i kupovinu, posebno u saveznim državama. “Plan je imati automate koje trgovci mješovitom robom pune svojom robom.”, objašnjava on.
U svakom slučaju, Al-Wazzan želi spasiti telefonske govornice od rušenja. “Moramo se pobrinuti da napravimo nešto pametno s ovim telefonskim govornicama”, rekao je nekretninski tajkun koji je prije više godina, 2008., preuzeo 50 poslovnica Schöpsa i pronašao nove stanare.
Kao podstanar trenutno ima oko 5000 telefonskih govornica diljem Austrije. No, realizacija njegovog projekta mogla bi potrajati. Jer telefonske govornice pripadaju općinama, zbog čega on zapravo mora razgovarati s 500 gradonačelnika, kako naglašava Al-Wazzan. U svakom slučaju, Michael Ludwig je “pozitivno impresioniran” projektom, posebno kada je riječ o lokalnoj opskrbi i bankomatima, a “kao predsjednik udruge gradova razmišlja i o drugim zajednicama”, navodi se u uredu gradonačelnika na Petak popodne.
Trenutno se vode rasprave u gradskoj vijećnici i ispituje se projekt. Datum otvaranja prvih pedeset višenamjenskih telefonskih govornica Al-Wazzana u Beču još se čeka. Ludwigov interes se tek treba očitovati u relevantnim dozvolama.
Austrija
Projekt nove tramvajske linije do Schwechata trenutačno zaustavljen
Produženje tramvajske linije 72 od Beča do Schwechata (okrug Bruck ad Leitha) trenutno nije u planu. Umjesto toga, regionalni autobusi trebali bi voziti znatno češće, najavio je ekskluzivno za noe.ORF.at zamjenik državnog guvernera Udo Landbauer (FPÖ).
Prije dvije godine proširenje tramvajske linije 72 od stanice podzemne željeznice Simmering do Rannersdorf-Nord u Schwechatu najavili su pokrajinska guvernerka Johanna Mikl-Leitner (ÖVP) i gradonačelnik Beča Michael Ludwig (SPÖ). Tramvaj je trebao prometovati od 2025.
Nakon gotovo dvije godine – u siječnju ove godine – savezne države nisu se dogovorile o tome kako će se troškovi dijeliti niti o vremenu provedbe. Bečka gradska vijećnica za promet Ulli Sima (SPÖ) inzistirala je na brzoj realizaciji projekta, dok je Udo Landbauer, zamjenik pokrajinskog guvernera koji je od državnih izbora 2023. odgovoran za promet, tražio nove brojke iz Beča kako bi se ” stvoriti osnovu za planiranje”.
Austrija
Sve više stanovnika Beča kupuje u socijalnim trgovinama
Sve više Bečana više ne može priuštiti život, posebno su žene pogođene siromaštvom i sve više dolaze na socijalne trgovine.
Rast cijena, inflacija, poskupljenja goriva i energije, plus sve više i više novca koji se mora platiti za najam. Mnogi si teško mogu više priuštiti život u Beču. “Broj ljudi koji su u opasnosti od siromaštva koji kupuju kod nas već je teško kontrolirati. Neće biti lakše”, kaže Udruga radničkih Samarijanaca koja nadzire pet socijalnih tržnica u Beču. Ovdje postoji velika zabrinutost da će sve više ljudi pasti u siromaštvo.
Prema trenutnim podacima austrijske statistike, granica siromaštva porasla je s 1.392 eura mjesečno za jednočlano kućanstvo na 1.572 eura. Kako raste granica siromaštva, povećava se i broj ljudi koji imaju pravo kupovati na društvenim tržnicama.
“Primjećujemo da su žene posebno teško pogođene, bilo zbog niskih primanja ili niskih mirovina”, rekla je predsjednica udruge Samaritan Susanne Drapalik. Svatko tko mora preživjeti s manje od 60 posto prosječnog dohotka cjelokupnog stanovništva smatra se da je u opasnosti od siromaštva. Oko 1,3 milijuna ljudi u Austriji trenutno je u opasnosti od siromaštva.
Dok je broj kupaca socijalnog tržišta Udruge Samaritan u Beču iznosio 17.000 kupaca u 2020. godini, broj se od 2023. godine povećao na 24.000 kupaca. Većina ljudi dolazi na socijalnu tržnicu Böckhgasse u Beču-Meidling.
“Želimo osnažiti društveni i komunalni duh te učiniti nešto dobro za obitelji i djecu koja su materijalno ugrožena. Zato, primjerice, u našim objektima dijelimo tople obroke osobama pogođenim siromaštvom uz ‘Samaritan lonac'”, objašnjava Drapalik. Ono što je počelo kao početna ideja s 50 posluženih jela sada je vrlo popularno. “Sada dijelimo 300 porcija svaki dan”, rekla je predsjednica Udruge Samaritan.
Rizik od siromaštva ostao je uglavnom stabilan: udio pogođenih porastao je za 0,1 postotni bod na 14,9 posto. Osobito su izloženi riziku od siromaštva samohrani roditelji (41%) ili obitelji s najmanje troje djece (31%). Bez socijalnih naknada i mirovina udio ljudi u riziku od siromaštva iznosio bi čak 42 posto.
You must be logged in to post a comment Login