Connect with us

Ekonomija

PO POTROŠNJI I BDP-U: Hrvatska u EU bolja još samo od Bugarske

Objavljeno

na

Hrvatska se u 2019. godini zadržala na pretposljednjem mjestu među zemljama Europske unije po stvarnoj individualnoj potrošnji i BDP-u po stanovniku, pokazuju prve procjene europskog statističkog ureda.

Stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku iskazana standardom kupovne moći (SKM) bila je u Hrvatskoj prošle godine 34 posto ispod prosjeka EU-a, pokazuju prve procjene Eurostata, prenosi Hina.

Iako je blago porasla u odnosu na godinu ranije, kada je bila 36 posto ispod prosjeka Unije, zacementirala je Hrvatsku na pretposljednjem mjestu među zemljama EU-a, prema izvješću europskog statističkog ureda.

Mađarska je s potrošnjom 33 posto nižom od prosjeka ispred Hrvatske, a na zadnjem je mjestu ponovo Bugarska gdje je potrošnja u 2019. bila 41 posto ispod europskog prosjeka.

Rumunjska je pak zabilježila najveći skok standarda iskazan stvarnom individualnom potrošnjom, izjednačivši se s Poljskom s potrošnjom ‘samo’ 21 posto ispod prosjeka Unije. U 2018. standard Rumunja bio je 29 posto niži od prosjeka.

U skupini zemalja s potrošnjom 20 do 30 posto ispod europskog prosjeka nalaze se još Latvija, Slovačka, Estonija, Grčka i Malta.

U Litvi, Portugalu, Češkoj i Sloveniji bila je 10 do 20 a na Cipru i u Španjolskoj oko 10 posto ispod prosjeka.

Najbliže su prosjeku stvarne individualne potrošnje u Uniji bile Italija i Irska.

Samo je u devet zemalja Unije stvarna individualna potrošnja mjerena standardom kupovne moći u 2019. bila veća od europskog prosjeka, napominju u Eurostatu, ponovo ističući velike razlike među zemljama.

Luksemburg je potvrdio status zemlje s najvišim standardom, 35 posto iznad europskog prosjeka. U 2018. bio je 34 posto iznad prosjeka

Njemačka je ponovo zauzela drugo mjesto s potrošnjom 23 posto višom u odnosu na prosjek Unije. Procjena ujedno pokazuje da je porasla u odnosu na 2018. kada je bila viša 20 posto.

Slijede Austrija, Danska, Belgija, Nizozemska, Finska i Švedska s potrošnjom od 10 do 20 posto iznad prosjeka.

U Francuskoj standard je bio devet posto iznad prosjeka EU-a.

Europski statističari naglašavaju i kontinuirano velike razlike među zemljama EU kada je u pitanju BDP po stanovniku mjeren standardom kupovne moći.

Luksemburg je zadržao prvo mjesto među zemljama s BDP-po po stanovniku više nego dva i pol puta većim od prosjeka EU-a.

U Eurostatu pritom napominju da je takav rezultat dijelom povezan s velikim udjelom inozemnih radnika u ukupnoj zaposlenosti. “Iako ti radnici sudjeluju u stvaranju BDP-a, nisu uključeni u rezidencijalno stanovništvo koje se koristi za izračun BDP-a po stanovniku”, podsjećaju.

Irska se najviše približila Luksemburgu s BDP-om po stanovniku gotovo dvostruko većim od prosjeka EU-a.

Slijede Danska, Austrija, Nizozemska, Njemačka i Švedska čiji je BDP u 2019. bio 20 do 30 posto veći od prosjeka Unije.

U Belgiji i Finskoj bio je viši između 10 i 20 posto, pokazuju prve procjene Eurostata.

Najbliže je prosjeku Francuska s BDP-om po stanovniku šest posto iznad prosjeka Unije, te Češka, Španjolska i Italija, gdje bio niži do 10 posto.

Od 10 do 30 posto manji BDP po stanovniku od prosjeka bilježili su Cipar, Litva, Portugal, Slovenija, Poljska, Estonija, Slovačka i Mađarska.

Hrvatska se u 2019. ponovo našla na pretposljednjem mjestu s BDP-om po stanovniku iskazanim standardom kupovne moći 35 posto nižim od prosjeka Unije. Time je ipak blago poboljšan u odnosu na godinu ranije kada je bio 37 posto ispod prosjeka.

Niži je BDP po stanovniku imala samo Bugarska, 47 posto ispod prosjeka EU-a.

Skupinu zemalja s BDP-om po stanovniku više od 30 posto manjim od prosjeka čine još Grčka, Latvija i Rumunjska.

T.N.
Foto: Markus Spiske I Unsplash

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Ekonomija

Cjenovni šok u Austriji, neke namirnice skuplje i 100 posto

Objavljeno

na

By

Od početka vala inflacije 2021. eksplodirale su i cijene određenih proizvoda.

Svaki trgovac na malo ih ima – relativno jeftine linije proizvoda za kupce koji žele živjeti ekonomično ili nemaju drugog izbora. Međutim, i ovdje je došlo do značajnog poskupljenja u posljednje dvije i pol godine. Pokazuje to višegodišnja analiza Radničke komore.

Od rujna 2021. košarica u kojoj se nalazi 40 najjeftinijih namirnica i sredstava za čišćenje u prosjeku je poskupjela za 43,3 posto. Posebno se izdvaja krumpir koji se prije dvije i pol godine mogao kupiti za 0,56 eura po kilogramu. Nedavno su kupci morali izdvojiti 1,14 eura – nadoplata od 103 posto!

Tjestenina je također zabilježila snažan rast, s prosječnom cijenom od 90 posto više nego 2021. godine. Slijede brašno (+88 posto), pasirana rajčica (+87 posto) i kola pića (+82 posto). Međutim, skroman je porast za jabuke (+6 posto) i teške deterdžente (+2,6 posto).

Mali tračak nade – situacija s cijenama se ublažila od ožujka 2023., iako neznatno. Naime, izbor od 40 svakodnevnih proizvoda korištenih za usporedbu koštao je u ožujku ove godine 73,27 eura, oko tri eura ili 3,3 posto manje nego prije godinu dana. Pojeftinila su 23 proizvoda, poskupila 13, a cijene četiri ostale su nepromijenjene.

Nastavi čitati

Ekonomija

Red Bull ostaje u Austriji

Objavljeno

na

By

Borba za moć u trkaćem timu, borba za moć na vrhu tvrtke – glasine su uzavrele u posljednjih nekoliko mjeseci. Pisalo se o tome da tajlandska obitelj Yoovidhya, većinski vlasnik Red Bulla sa svojih 51 posto udjela, želi preuzeti vlast u grupi nakon smrti Didija Mateschitza.

Nagađanja je nedavno potaknula prisutnost visokih tajlandskih predstavnika u sjedištu u Fuschlu kod Salzburga, gdje su pregledani svi odjeli. U to se vrijeme špekuliralo: položaj Fuschla bio je klimav, Yoovidhyjevi bi se mogli čak spremati na potpuno povlačenje iz Austrije.

U srijedu su, prema izvješću “Krone”, vlasnici razjasnili glasine u pismu upućenom 17.000 zaposlenika Red Bulla diljem svijeta. Najvažnija poruka – čini se da je Mark Mateschitz (32) prevagnuo, svi uključeni (uključujući i obitelj Yoovidhya) istaknuli su da su posvećeni napretku na austrijskoj lokaciji u Fuschlu.

U skladu s tim, globalne aktivnosti diva energetskih pića i dalje će biti “usmjerene i koordinirane” iz njegovog austrijskog sjedišta. Istovremeno, potpisnici – Mark Mateschitz i braća Saravoot i Chalerm Yoovidhya – ukazuju na nove velike uspjehe Red Bulla od smrti suosnivača Didija Mateschitza u listopadu 2022. godine.

“Možemo biti ponosni na to kako smo zajedno prebrodili izazove ovog vremena”, pišu vlasnici, a prenosi “Krone”. “Bilo je uspjeha u godinu i pol koji su bili toliko veliki da su ih mogli vidjeti svi izvan tvrtke. A bilo je i mnogo malih uspjeha iza kulisa. I mi smo vidjeli te uspjehe.”

U pismu se također govori o poslovnom razvoju: “2023. je ponovno bila najuspješnija godina u povijesti Red Bulla s više od dvanaest milijardi prodanih limenki.” 2024. već se čini kao rekordna godina. To je zahvaljujući “predanosti, kompetenciji i timskom radu ljudi koji rade za Red Bull.” Ovom porukom želimo reći “hvala”.

Nastavi čitati

Ekonomija

Poznata banka najavila veliku promjenu, prelaze na nove kartice

Objavljeno

na

Zagrebačka banka (Zaba) objavila je u utorak da njezin kartični portfelj migrira na Mastercard, pa će tako u sljedećim mjesecima oko dva milijuna novih debitnih kartica stići na adrese klijenata banke.

Zaba je dio UniCredit grupe, a na Mastercard će migrirati cijela ta grupacija, pa će tako u 12 zemalja biti izdano oko 20 milijuna novih debitnih kartica, istaknuto je na brifingu za medije na kojem su novo partnerstvo predstavili direktor Proizvoda i Usluga Zabe Damir Krcivoj, direktorica Kartičnog poslovanja Zabe Suzana Kostelić i direktorica Mastercarda u Hrvatskoj Gea Kariž.

Migracija korisnika privatnih kartica trajat će do prvog dijela 2025., dok će migracija korisnika poslovnih kartica početi u lipnju, najavljeno je.

Za klijente je sve u potpunosti besplatno, pri čemu će se kartice moći aktivirati i na bankomatu jednostavnim umetanjem kartice i unošenjem PIN-a, koji ostaje isti. Naravno, za aktivaciju kartica na raspolaganju će biti i m-zaba i e-zaba, a aktivacija će bit moguća i putem poziva na broj kontakt centra te dolaskom u poslovnicu Zabe. Kartice su napravljene od reciklirane plastike, a također su prilagođene slijepim i slabovidnim osobama, rečeno je.

I u Austriji je Bank Austria dio UniCredit grupe, ali još nema nikakvih službenih najava iz te banke o eventualnoj promjeni kartica. Ostaje nam da vidimo hoće li se i kada to dogoditi.

Nastavi čitati
LM