Connect with us

Austrija

Platna kartica za tražitelje azila mogla bi sutra biti izglasana za cijelu Donju Austriju: Pohvale i kritike opozicije

Objavljeno

na

Probno uvođenje platne kartice za izbjeglice u Donjoj Austriji izaziva različite reakcije oporbenih stranaka. Dok SPÖ govori o birokraciji, NEOS to vidi kao korak u pravom smjeru.

Kada se u četvrtak u pokrajinskom parlamentu Donje Austrije postavi pravni temelj za daljnje uvođenje platnih kartica za izbjeglice, to će izazvati kritike i odobravanje. SPÖ je u tome vidio mnogo “vike ni oko čega”. Čelnica ružičaste državne stranke Indra Collini nije u potpunosti zadovoljna provedbom, no zastupnici NEOS-a ipak će podržati daljnje uvođenje karte.

Platna kartica za izbjeglice testno je uspostavljena u Donjoj Austriji 1. lipnja. Primilo ih je 113 osoba u osam smještaja na šest lokacija. Pravni okvir za uvođenje na nacionalnoj razini sada se priprema s amandmanom na Zakon o osnovnim uslugama Donje Austrije. Međutim, trenutno nema točnog datuma za daljnje uvođenje.

SPÖ nije zadovoljan implementacijom karte Donje Austrije. Umjesto razumnog rješenja za cijelu zemlju, postoji više birokracije, dupliciranja, dodatnih troškova za pružatelje usluga Pluxee (bivši Sodexo) i malo odobrenja lokalnih tvrtki, navodi se u priopćenju za javnost. “Očito je da će ÖVP – koji je desetljećima bio odgovoran za sigurnosnu politiku – radije “kuhati” probleme nego ih rješavati i time ići na ruku svom koalicijskom partneru FPÖ-u”, naglasio je čelnik kluba SPÖ-a Hannes Weninger.

Collini je signalizirala svoje odobrenje za prijavu: “Mi u NEOS-u smo u prošlosti uvijek iznova jasno davali do znanja da su beneficije u naravi mnogo točnije i korisnije od novčanih beneficija.” No, u primjeni postoji “minus”, istaknuo je ružičasti državni vrh na konferenciji za novinare u St. Pöltenu. Kada je riječ o platnim karticama, potrebno je jedinstveno rješenje za cijelu državu i to “s niskim administrativnim troškovima”.

Advertisement

Austrija

Jesu li austrijski ljetni školski praznici predugi?

Objavljeno

na

Unatoč redovitoj raspravi, u Austriji se trenutno ne razmišlja o skraćivanju ljetnih praznika. Usporedba s drugim europskim zemljama čak pokazuje da praznici u ovoj zemlji nisu posebno dugi i počinju dosta kasno.

Svake godine mnogi se roditelji bore organizirati čuvanje djece tijekom devetotjednih ljetnih praznika. Sukladno tome, pozivi za rezove dolaze redovito. U usporedbi s drugim europskim zemljama, ljetni praznici u Austriji ne samo da počinju razmjerno kasno, nego i ne traju osobito dugo, kao što pokazuje pogled na obrazovnu bazu podataka EU Eurydice. Na jugu EU djeca najčešće imaju najduže slobodno vrijeme ljeti.

Kada austrijski učenici početkom srpnja dobiju svoje godišnje svjedodžbe, djeca i mladi u većini drugih europskih zemalja već su imali malo slobodnog vremena, prema kalendaru praznika 37 zemalja koje sudjeluju u programu Erasmus+ Europske unije. Prvi učenici započinju svoje duge praznike između kraja svibnja i početka lipnja, na primjer u Latviji, Finskoj, Islandu ili Irskoj – iako ponekad postoje različiti propisi o odmoru za osnovnoškolce i starije učenike.

Trajanje ljetnih praznika u Austriji prilično je kratko u usporedbi s Europom: u kategoriji od osam do deset tjedana nalazi se 12 zemalja, uključujući Češku, Slovačku i Sloveniju, te Finsku, Luksemburg i Cipar. Praznici su kraći od osam tjedana u samo osam zemalja ili regija (Norveška, Danska, Nizozemska, Francuska, Lihtenštajn, Francuska zajednica u Belgiji kao i nekoliko zemalja u Njemačkoj i kantonima u Švicarskoj).

U 18 zemalja postoji najmanje deset tjedana bez nastave ljeti. Učenici u većini regija Italije, Grčke, Portugala, Malte, Albanije kao i Irske, Latvije i Islanda imaju odmor duži od 12 tjedana. I ovdje osnovnoškolci katkada moraju duže boraviti u školi od starijih učenika. U još deset zemalja – uključujući Španjolsku, Tursku i Sjevernu Makedoniju te Mađarsku i Estoniju – ljetni praznici traju između deset i 12 tjedana.

Inače, Ministarstvo obrazovanja još uvijek ne razmišlja o skraćivanju ljetnih praznika u Austriji. Djeci je potrebno ovo vrijeme da se opuste, smatra ministar obrazovanja Martin Polaschek (ÖVP).

Nastavi čitati

Austrija

Visoki troškovi održavanja: Nekoliko crkava u Austriji na prodaju

Objavljeno

na

Crkva Lerchenfeld u Kremsu i cijelo župno područje prodat će se gradu. Župa je prošle godine spojena sa župom sv. Pavla u Kremsu. Ali to nije jedina crkva koja se prodaje u Donjoj Austriji.

Samo u Kremsu već su prodane Minoritska crkva, Dominikanska crkva i samostan Und. Prema gradu Kremsu, tamo se sada održavaju čitanja, izložbe i koncerti. Što će biti s crkvom u Lerchenfeldu još nije odlučeno, ali kažu da bi trebala ostati dostupna stanovništvu.

U biskupiji St. Pölten, osim crkve Lerchenfeld, trenutno nema drugih crkava na prodaju. Situacija je drugačija za Bečku nadbiskupiju, koja je također nadležna za dijelove Donje Austrije.

Nedavno je prodana augustinska crkva u Korneuburgu. Osim toga, prodat će se pastoralni centar sv. Mihovila i crkva Herz Jesu – obje u Mödlingu. Razlog tome su spajanja župa.

Iz nadbiskupije kažu da su troškovi održavanja zgrada previsoki. Ubuduće ćemo se češće morati pitati što će biti s crkvama ako broj članova opadne. Za razliku od Njemačke i Nizozemske, trend crkvene prodaje još nije tako jak.

Obje biskupije ističu da se pri prodaji imovine vodi računa o tome da naknadna uporaba odgovara moralnim idejama Crkve. U Beču se događa da crkveni objekti ostaju bogoslužni objekti – jer se daju drugim vjerskim zajednicama. U St. Pöltenu ponovna uporaba također je usmjerena na dobrotvorne i društvene svrhe.

Nastavi čitati

Austrija

Otkriven plan supermarketa u slučaju Blackouta (nestanka struje) u Austriji

Objavljeno

na

Ako doista dođe do većeg nestanka struje, moderna infrastruktura doslovno bi ‘zamrla’: semafori ne bi radili, vrata garaža ostala bi zatvorena, a u trgovinama ne bi mogli platiti robu. Čak ni dolijevanje goriva tada više nije moguće.

Ministrica okoliša Leonore Gewessler i ministar poljoprivrede Norbert Totschnig već su izradili plan za hitne slučajeve s velikim trgovinama mješovitom robom 2022. godine. Veliku ulogu u tome imaju zajednice jer su one, zajedno s trgovinama, odgovorne za distribuciju hrane.

Prvog dana nestanka struje svi supermarketi ostat će zatvoreni. Podružnice tada kontaktiraju dotične zajednice putem dogovorenih kanala. Tada će biti obavljene sve daljnje pripreme za sljedećih nekoliko dana

Drugi dan bez struje: Supermarketi i dalje zatvoreni od 9 do 10 sati. Od 10 do 15 sati ispred trgovina dijelit će se vrećice s raznim svježim proizvodima.

Ako se nestanak struje nastavi i treći dan, supermarketi će na kraju staviti suhe proizvode u vreće za distribuciju. Domaća trgovina na veliko hranom spremna je za krizu barem 14 dana

Nastavi čitati
LM