Connect with us

Ekonomija

Plaće u Austriji: Evo u kojim se austrijskim pokrajinama zarađuje najviše

Objavljeno

na

Austrija slovi za državu u kojoj se od vlastitog rada itekako dobro može živjeti. I ekonomski pokazatelji pokazuju da je austrijska ekonomija stabilna. Radnička prava su među zaštićenijima u EU, a socijalne i zdravstvene usluge izuzetno su kvalitetne. Sve to, ali i mnoge druge stvari Austriju svrstavaju u sam vrh europskih država. No, koliko radnici u Austriji zbilja zarađuju?

“Plaća je ključni faktor pri odluci o poslu. No ipak, plaća je u Austriji i dalje tabu tema. To uznemirava zaposlenike koji često ne znaju koju plaću mogu dobiti na svom poslu – a unatoč svemu poslodavci rijetko osiguravaju potpunu transparentnost”, rekao je za Kurier Nikolai Dürhammer, upravitelj internetske platforme za zapošljavanje StepStone.

Prema podacima koje su u StepStone kalkulatore plaće upisivali zaposlenici širom Austrije, prosječna godišnja bruto plaća u Austriji iznosi oko 52 tisuće eura (u konačnici to znači oko 2.390 eura neto mjesečnih primanja).

Podaci za ovu vrstu istraživanja su bili iz lipnja 2021. godine.

Prema StopStoneu, najveće godišnje bruto plaće ostvaruju liječnici (79.000 eura), menadžeri (73.000 eura), financijski stručnjaci (72.250 eura) i odvjetnici (63.650 eura). Gledano prema industrijama, najviše godišnje bruto plaće su u bankarskom sektoru (64.250 eura), a zatim slijede kemijska i naftna industrija (62.800 eura) i farmaceutska industrija (62.500 eura). Procjene su izvršene na oko 14 tisuća korisnika platforme StepStone.

U najvišim plaćama prednjače Beč, Vorarlberg, Gornja Austrija i Salzburg, a na samom dnu je Gradišće. Zanimljivo, Bregenz i Linz imaju veće plaće od primjerice Beča. Poslodavci u Austriji cijene odgovornost, pa primjerice rukovoditelji poslova koji imaju odgovornost za rezultate zarađuju više nego dvostruko od zaposlenih bez osobne odgovornosti na poslu. S povećanjem profesionalnog iskustva povećava se i plaća.

Vrijedi istaknuti i činjenicu da visokoobrazovani građani (sa sveučilišnom diplomom) zarađuju oko 14.000 eura više godišnje od onih bez akademske diplome. Naravno i tu postoje znatne razlike budući da se svaka sveučilišna diploma ne vrednuje jednako.

Općenito, istraživanje pokazuje da kod plaća vrijedi sljedeće pravilo: što je veća tvrtka, to su veće plaće. Poslodavci koji imaju najviše 50 zaposlenih isplaćuju prosječnu godišnju plaću od 47.000 eura. Međutim, svatko tko je zaposlen u tvrtki s više od 5.000 zaposlenih može očekivati ​​oko 12.500 eura veću godišnju plaću od one prosječne.

Je li istraživanje pouzdano ostavljamo na osobnu procjenu, ali činjenica je i da u Austriji postoje sektori u kojima se zarađuju plaće znatno ispod, ali i znatno iznad austrijskog prosjeka.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Ekonomija

EU uvodi digitalni euro, evo što je to

Objavljeno

na

By

Činjenica da će gotovine prije ili kasnije ponestati i da ćemo uz potpunu kontrolu moći plaćati samo plastičnom karticom ili elektronički plaši mnoge i to jako puno. Političari nas pak uvjeravaju da će gotovinsko plaćanje ostati. No, sada je na vidiku uvođenje novog načina plaćanja, novog, kad je riječ o euru.

Digitalni euro namjerava postati dodatno sredstvo plaćanja koje će moći koristiti svi građani u europodručju poput gotovine, samo virtualno. Digitalni euro bitno se razlikuje od kriptovalute po tome što ga izdaje ECB, dok Bitcoin & Co. iza sebe nema ništa što jamči njegovu vrijednost.

S digitalnim eurom svatko bi trebao moći plaćati u trgovinama, online trgovini ili u državnim uredima u europodručju, na primjer. I to besplatno, prednost koja bi inače bila dostupna samo uz gotovinu. Digi-Euro biste nosili sa sobom u elektroničkom novčaniku na mobitelu.

Digitalni euro je koncept digitalne valute koju razvija Europska središnja banka (ESB) kao dodatak fizičkom euru. To je odgovor na rastuću digitalizaciju i promjene u načinu na koji ljudi koriste novac. Cilj digitalnog eura je pružiti sigurno, pouzdano i efikasno sredstvo plaćanja za građane i kompanije unutar eurozone.

Ključne karakteristike digitalnog eura

Digitalna valuta: Digitalni euro je elektronski oblik novca koji bi postojao uz fizičke novčanice i kovanice. Bio bi dostupan svim građanima i kompanijama u eurozoni.

Sigurnost i pouzdanost: Kao proizvod ESB-a, digitalni euro bi bio izuzetno siguran. ESB bi osiguravao njegovu stabilnost i integritet, slično kao što to čini s fizičkim eurima.

Jednostavna upotreba: Digitalni euro bi bio dizajniran da bude jednostavan za upotrebu, omogućavajući lako plaćanje putem digitalnih uređaja kao što su pametni telefoni, tableti i računala.

Dopuna, ne zamjena: Digitalni euro nije zamišljen da zamijeni fizički novac, već da ga dopuni. Ljudi bi i dalje mogli koristiti gotovinu ako to žele.

Privatnost: Iako bi digitalni euro bio digitalan, ESB naglašava važnost zaštite privatnosti korisnika. Transakcije bi bile sigurne, ali i privatne.

Prednosti digitalnog eura

Efikasnost plaćanja: Digitalni euro bi omogućio brže i jeftinije transakcije, kako unutar eurozone, tako i izvan nje. To bi posebno koristilo malim i srednjim poduzećima.

Financijska uključivost: Digitalni euro bi mogao pomoći u smanjenju financijske isključenosti pružanjem lakšeg pristupa novcu i financijskim uslugama.

Otpornost na krize: U vrijeme financijskih kriza ili prirodnih katastrofa, digitalni euro bi mogao pružiti stabilan i pouzdan oblik novca.

Podrška digitalnoj ekonomiji: Kako se ekonomija sve više digitalizira, digitalni euro bi podržao ovaj trend i omogućio lakšu integraciju novih tehnologija.

Izazovi i razmatranja

Tehnička infrastruktura: Razvoj i implementacija digitalnog eura zahtijeva snažnu tehničku infrastrukturu i sigurnosne mjere.

Regulatorni okviri: Potrebno je uspostaviti jasne regulatorne okvire kako bi se osigurala sigurnost i efikasnost digitalnog eura.

Privatnost: Iako je zaštita privatnosti prioritet, potrebno je naći ravnotežu između privatnosti i borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma.

Digitalni euro predstavlja značajan korak naprijed u evoluciji novca u eurozoni. Dok će donijeti mnoge prednosti, njegova implementacija mora biti pažljivo planirana i izvedena kako bi se osigurala sigurnost, privatnost i efikasnost. Kao takav, digitalni euro ima potencijal da revolucionira način na koji koristimo novac i podrži daljnju digitalizaciju europske ekonomije.

Nastavi čitati

Ekonomija

EU pooštrava pravila za shopping platformu Temu

Objavljeno

na

Europska komisija također pooštrava propise za kinesku shopping platformu Temu. Danas je službeno klasificirao Temu u kategoriju vrlo velikih online platformi prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA).

Prema vlastitim informacijama, Temu ima oko 75 milijuna mjesečnih korisnika u EU. To ga stavlja daleko iznad praga od 45 milijuna korisnika na kojem DSA stupa na snagu.

Platforma mora poduzeti opsežne mjere opreza do kraja rujna kako bi se zaštitila od krivotvorenja proizvoda i kršenja prava intelektualnog vlasništva.

Osim toga bit će obvezna godišnja izvješća o procjeni rizika, koja posebno moraju ispitati moguće štetne učinke na zdravlje i sigurnost potrošača – s fokusom na fizičku i psihičku dobrobit maloljetnika.

Zaštitnici prava potrošača u nekoliko europskih zemalja podnijeli su žalbu protiv platforme sredinom svibnja. Tržište je “puno manipulativnih tehnika čiji je cilj navesti potrošače da troše više na platformi.”

Svatko tko želi izbrisati svoj račun na Temuu mora proći “stazu prepreka” na web stranici. Osim toga, Temu često ostavlja potrošačima nejasno od koga kupuju proizvode.

Nastavi čitati

Ekonomija

Austrija: Inflacija u svibnju 3,3 posto

Objavljeno

na

By

Stopa inflacije u Austriji i dalje pada. U svibnju su cijene porasle za 3,3 posto na godišnjoj razini, prema brzoj procjeni Statistik Austria.

Stanovanje i energetika posebno su prigušili inflaciju. Ispod prosjeka su i poskupljenja hrane. No, znatno su porasle cijene u ugostiteljstvu. Nije bilo poskupljenja u odnosu na prethodni mjesec.

Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC), utvrđen prema europskim standardima, također je iznosio 3,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Prema preliminarnoj brzoj procjeni, to odgovara porastu od 0,1 posto u odnosu na prethodni mjesec.

“To znači da Austrija sada ima nižu stopu inflacije od Španjolske. Ondje je HICP u svibnju porastao na 3,8 posto”, rekao je ministar financija Magnus Brunner (ÖVP) u izjavi. “Stručnjaci i dalje pretpostavljaju da će se austrijska godišnja inflacija prepoloviti 2024. u odnosu na prethodnu godinu.”

Inflacija u eurozoni ponovno raste

Prema prvim procjenama, inflacija u eurozoni u svibnju je vjerojatno ponovno blago porasla: prema danas objavljenoj prvoj procjeni Eurostata, potrošačke cijene u eurozoni porasle su za 2,6 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. U travnju je povećanje iznosilo 2,4 posto.

Domaća inflacija trenutno je peta najveća u eurozoni. Najniže godišnje stope procjenjuju se za Latviju (0,2 posto), Finsku (0,5 posto) te Italiju i Litvu (0,8 posto). Na drugom kraju su (4,9 posto), Hrvatska (4,3 posto), Portugal (3,9 posto) i Španjolska (3,8 posto). Njemačka je stopa porasla s 2,4 na 2,8 posto.

Prema procjenama, očekuje se da će temeljna stopa za eurozonu, koja isključuje nestabilne cijene energije i hrane, kao i alkohol i duhan, porasti na 2,9 posto u svibnju nakon 2,7 posto u travnju. Očekuje se ponovno povećanje cijena energije prvi put nakon višemjesečnog pada, i to za 0,3 posto.

Nastavi čitati
LM