Zdravstveni sustavi skoro svih zemalja u Europi su opterećeni ili čak pred kolapsom zbog trenutne situacije s pandemijom. U Austriji korona kriza šteti i pacijentima s drugim bolestima, što povećava smrtnost u ostalim slučajevima, prikazuju podatci istraživanja Austrian Health Academy.
Dva su razloga za povećanu smrtnost u drugim slučajevima. Jedan razlog je popunjenost kapaciteta kreveta intenzivne njege. Ako popunjenost poraste za 10 posto, odnosno na 30-40 posto ukupnog kapaciteta, onda se smrtnost povećava za 3,5 posto. S ovim podatcima se objašnjava porast smrtnosti kod pacijenata bez koronavirusa za 85 posto. Od kalendarskog tjedna 9 do 21 je ovo bio slučaj u mnogim europskim zemljama.
Drugi razlog se temelji na strogim mjerama lockdowna, a mjeri se tzv. indeksom strogosti (Stringency-Index). Ovim indeksom se mjeri strogost mjera poput zatvaranja škola, zabrane kretanja ili ograničenja putovanja. Kod ovih mjera indeks ne iznosi 0, a kod jačih ograničenja indeks može doći na 10.000. Kao primjer se spominje kalendarski tjedan 15 u prvom lockdownu, kada je ovaj indeks za Austriju iznosio 8184. Ako se ovaj indeks poveća za 1000, onda smrtnost za pacijente bez covida raste za 0,6 posto.
Zbog informacija o opasnosti od zaraze, stanovnici mnogih zemalja članica EU su bili u strahu i zbog toga su kasno otišli u bolnicu ili nisu uopće otišli u bolnice. Tako su u Austriji spomenuti razlozi doveli do 60 dodatnih smrti tjedno, u Italiji 500, a u Njemačkoj 750.
Istraživanje eksplicitno spominje kako su ove brojke za Austriju „djelomično hipotetske“, budući da u Austriji zbog velikog broja intenzivnih kreveta nije došlo do velike popunjenosti kapaciteta. Službene brojke pokazuju kako je u prvom lockdownu došlo do povećane smrtnosti kod pacijenata koji boluju od kardiovaskularnih bolesti. Također, razdoblje prvih tjedana lockdowna pokazuje kako je u ljekarnama korišteno dosta manje recepata za lijekove protiv kardiovaskularnih bolesti, antidijabetike i psihotropne lijekove.
Ipak, autori spomenutog istraživanja nisu mišljenja kako se na proljeće trebalo spriječiti uvođenje lockdowna, budući da „nije poznato kolika bi bila povećana smrtnost“ da nije došlo do ovih mjera. Autori žele aktualizirati svoje istraživanje na kraju drugog lockdowna, kako bi potvrdili sumnju u povećan broj smrti pacijenata bez koronavirusa i u ovom periodu.
Antonio Šećerović
Foto: Ilustracija – Daan Stevens | Unsplash
