Panorama
Pandemija je prouzrokovala i veću smrtnost kod drugih pacijenata
Zdravstveni sustavi skoro svih zemalja u Europi su opterećeni ili čak pred kolapsom zbog trenutne situacije s pandemijom. U Austriji korona kriza šteti i pacijentima s drugim bolestima, što povećava smrtnost u ostalim slučajevima, prikazuju podatci istraživanja Austrian Health Academy.
Dva su razloga za povećanu smrtnost u drugim slučajevima. Jedan razlog je popunjenost kapaciteta kreveta intenzivne njege. Ako popunjenost poraste za 10 posto, odnosno na 30-40 posto ukupnog kapaciteta, onda se smrtnost povećava za 3,5 posto. S ovim podatcima se objašnjava porast smrtnosti kod pacijenata bez koronavirusa za 85 posto. Od kalendarskog tjedna 9 do 21 je ovo bio slučaj u mnogim europskim zemljama.
Drugi razlog se temelji na strogim mjerama lockdowna, a mjeri se tzv. indeksom strogosti (Stringency-Index). Ovim indeksom se mjeri strogost mjera poput zatvaranja škola, zabrane kretanja ili ograničenja putovanja. Kod ovih mjera indeks ne iznosi 0, a kod jačih ograničenja indeks može doći na 10.000. Kao primjer se spominje kalendarski tjedan 15 u prvom lockdownu, kada je ovaj indeks za Austriju iznosio 8184. Ako se ovaj indeks poveća za 1000, onda smrtnost za pacijente bez covida raste za 0,6 posto.
Zbog informacija o opasnosti od zaraze, stanovnici mnogih zemalja članica EU su bili u strahu i zbog toga su kasno otišli u bolnicu ili nisu uopće otišli u bolnice. Tako su u Austriji spomenuti razlozi doveli do 60 dodatnih smrti tjedno, u Italiji 500, a u Njemačkoj 750.
Istraživanje eksplicitno spominje kako su ove brojke za Austriju „djelomično hipotetske“, budući da u Austriji zbog velikog broja intenzivnih kreveta nije došlo do velike popunjenosti kapaciteta. Službene brojke pokazuju kako je u prvom lockdownu došlo do povećane smrtnosti kod pacijenata koji boluju od kardiovaskularnih bolesti. Također, razdoblje prvih tjedana lockdowna pokazuje kako je u ljekarnama korišteno dosta manje recepata za lijekove protiv kardiovaskularnih bolesti, antidijabetike i psihotropne lijekove.
Ipak, autori spomenutog istraživanja nisu mišljenja kako se na proljeće trebalo spriječiti uvođenje lockdowna, budući da „nije poznato kolika bi bila povećana smrtnost“ da nije došlo do ovih mjera. Autori žele aktualizirati svoje istraživanje na kraju drugog lockdowna, kako bi potvrdili sumnju u povećan broj smrti pacijenata bez koronavirusa i u ovom periodu.
Antonio Šećerović
Foto: Ilustracija – Daan Stevens | Unsplash
Zanimljivosti
Hrvatska je najveći investitor u BiH, Njemačka druga, Srbija treća
Hrvatska je u prvoj polovini ove godine bila najveći investitor u Bosnu i Hercegovinu sa skoro četvrtinom ukupnih izravnih stranih investicija, koje su međutim u znatnom padu u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, objavila je Centralna banka te zemlje.
U prvih šest mjeseci iz Hrvatske je uloženo 103,7 milijuna eura, što čini značajan dio ukupnih 398,6 milijuna eura izravnih stranih investicija koje su pristigle u BiH. No, to predstavlja pad investicija u odnosu na prošlu godinu za više od 21 posto, kada je u isto vrijeme u BiH pristiglo 509,6 milijuna eura ulaganja.
Iako je došlo do smanjenja investicija u odnosu na prethodnu godinu, BiH i dalje bilježi značajnu potporu iz stranih ulaganja, s posebnim naglaskom na ulaganja iz Hrvatske, koja ostaje dominantni investitor u zemlji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Njemačka na drugom, a Srbija na trećem mjestu
Iz Njemačke je kao druge po redu investirano 88,9 milijuna eura, dok je Srbija bila treći najveći investitor s 55,2 milijuna eura. Slovenija je u BiH uložila 43,4 milijuna eura, dok su Austrija i Italija investirale 26,6 milijuna eura i 25,0 milijuna eura. Investicije Mađarske su u porastu i iznosile su 19,9 milijuna eura.
Prema podacima Centralne banke BiH, po sektorima najveći dio investicija u prošloj godini bio je usmjeren prema financijskim uslugama, koje su privukle 102,5 milijuna eura. Slijedi trgovina na malo s ulaganjima od 112,7 milijuna eura te trgovina na veliko, 104,8 milijuna eura.
Ta ulaganja, premda niža nego prethodnih godina, i dalje predstavljaju važno sredstvo za razvoj BiH, a posebice za jačanje sektora usluga, trgovine i financijskog sektora, naveli su iz Centralne banke BiH.
Panorama
Beč se pretvara u bajku: Božićni sajmovi širom grada otvaraju svoja vrata
Beč miriše na kuhano vino i božićne kolačiće – božićna sezona je službeno počela! Nakon što su sajmovi u dvorcu Schönbrunn i na Stephansplatzu već otvoreni, od 14. studenog počinju i ostali klasični bečki Christkindlmarktovi. Od tradicionalnog rukotvorina do slatkih i slanih delicija, svi mogu pronaći svoj božićni užitak.
Glavni sajmovi koji otvaraju 14. studenog 2025.:
- Christkindlmarkt na Rathausplatzu: 96 štandova (21 s hranom i pićem), otvoreno od 10:00 do 22:00 sati (24.12. do 18:30). Trajanje: 14.11.–26.12.
- Altwiener Christkindlmarkt: 57 štandova (15 s hranom), nudi rukotvorine, nakit i slastice. Otvoreno 10:00–21:00, 14.11.–23.12.
- Weihnachtsmarkt Am Hof: 76 štandova (20 s hranom), specijaliteti regije i glühwein. Radno vrijeme: pon–čet 11:00–21:00, pet–ned i 8.12. 10:00–21:00, 14.11.–23.12.
- Weihnachtsmarkt am Spittelberg: Smješten u četiri uličice, otvoren 14.11.–23.12., pon–pet 14:00–21:30, sub–ned i praznici 11:00–21:30.
- Schloss Belvedere Weihnachtsdorf: Barokna kulisa s pogledom na vrtove. Otvoreno 14.11.–23.12., pon–pet 11:00–21:00, sub–ned 10:00–21:00. 24.12. 11:00–16:00, 25.–30.12. 11:00–20:00, 31.12. 11:00–18:00.
- Weihnachtsdorf Unicampus – Altes AKH: Pokloni i kulinarski specijaliteti. Radno vrijeme: pon–čet 14:00–22:00, pet 14:00–23:00, sub 11:00–23:00, ned 11:00–21:00. 23.12. 11:00–20:00, 14.11.–23.12.
Beč ovih dana stvarno sjaji – vrijeme je za božićno uživanje!
Panorama
Pola litre piva na Božićnom sajmu u Beču košta 6 eura
Božićni sajmovi u Beču gotovo su spremni za otvaranje, a prve cijene već izazivaju šok među posjetiteljima. Na sajmu u Volksgartenu pola litre piva s točenja košta nevjerojatnih 6 eura.
Predstavnik ugostitelja, Gerold Royda, objašnjava da su poskupljenje uzrokovane višim troškovima piva i rada. Dodatne naknade za štandove i osoblje dodatno otežavaju financijsku situaciju organizatora.
„Ako cijenu još više povećamo, nitko neće kupovati“, kaže Royda, upozoravajući da visoke cijene već sada izazivaju nezadovoljstvo posjetitelja.
Osim cijena piva, organizacija sajma izaziva kritike. Veliko kotač je postavljen usred staze za bicikliste i pješake, što je razljutilo lokalne građane i vlasti.
Božićni sajmovi ove godine obećavaju prazničnu atmosferu, ali i ozbiljne izdatke za posjetitelje koji žele uživati u hrani i piću.
