Svijet
Ovo su nova granična pravila za ulazak u EU
ETIAS će zahtijevati da prije putovanja državljani oko 60 zemalja preko interneta ili mobilne aplikacije popune poseban formular. Pri prvom ispunjavanju prijave putnik unosi osobne podatke, e-mail i broj telefona, kao i pojedinosti o putnoj ispravi.
“Dobar dan. Molimo Vas vaše putovnice. Moramo uzeti i otiske najmanje četiri prsta. Još samo da vas i slikamo. Hvala vam i ugodan boravak.” Ovako bi od 10. studenog ove godine za državljane oko 60 država, uključujući i zemlje Zapadnog Balkana, trebao izgledati ulazak u Europsku uniju te Švicarsku, Norvešku, Island i Lihtenštajn koje su članice Schengena.
Tada će početi s radom novi sustav ulaska i izlaska (Entry/Exit System – EES) koji je ustanovljen u studenom 2017. godine, a njegova primjena više puta odgađana.
Za iduće ljeto je najavljena implementacija i drugog, Europskog sustava putnih informacija i autorizacije (ETIAS) koji će podrazumijevati da putnici iz zemalja koje imaju bezvizni režim s EU-om moraju putem interneta aplicirati za dozvolu za ulazak, uz plaćanja takse od sedam eura bankovnom karticom, piše Radio Slobodna Europa.
Putovnice u svim zemljama Zapadnog Balkana su biometrijski, u čipovima se nalaze otisci prstiju i fotografija, te su u potpunosti usklađeni s uvjetima koje je tražila EU kako bi zemlje Zapadnog Balkana dobile bezvizni režim I dalje ostaju opći uvjeti – da putna isprave ne smije isteći za manje od tri mjeseca od datuma kad se osoba planira vratiti u svoju zemlju ili da putovnice ne smije biti stariji od deset godina.
Koje su nove promjene od sredine 2025. godine?
ETIAS će zahtijevati da prije putovanja državljani oko 60 zemalja preko interneta ili mobilne aplikacije popune poseban formular.
Pri prvom ispunjavanju prijave putnik unosi osobne podatke, e-mail i broj telefona, kao i pojedinosti o putnoj ispravi.
Putnik će morati unijeti i detalje o obrazovanju i trenutnom zaposlenju, te pojedinosti o planiranom putovanju i boravku u zemlji EU.
Jednako tako, tražit će se i pojedinosti o bilo kakvih kaznenim osudama, prošlim putovanjima u ratne zone ili zone sukoba, kao i informacije da li je osoba bila protjerana iz bilo koje zemlje.
Od putnika se traži i da plate dodatnu taksu od sedam eura (14 KM) koja se plaća platnom karticom. Plaćanje se vrši kao i bilo koja internetska kupovina.
Unosi se broj kartice, datum važenja, podaci osobe na čije ime je izdana kartica, kao i CVV/CVC trocifreni broj koji je ispisan na poleđini kartice pored potpisa vlasnika. Na računu mora biti potrebni iznos novca preračunato u lokalnoj valuti.
Taksu neće plaćati mlađi od 18 i stariji od 70 godina, supružnici/registrirani partneri i djeca državljana EU i zemalja Schengenskog sustava, kao ni djeca supružnika/partnera koji dolaze izvan EU-a.
Neće biti moguće “grupno” apliciranje, odnosno za ETIAS će morati u slučaju obiteljskog putovanja aplicirati svaki član posebno.
ETIAS sustav će biti dostupan na jezicima zemalja članica, uključujući hrvatski, a sistem će primati isključivo latinična slova.
Popunjavanje aplikacije putnik će moći pauzirati, spremiti promijene i u periodu od 48 sati nastaviti s unošenjem podataka.
Koliko se čeka obrada zahtjeva?
Kako navode na službenoj stranici sustava ETIAS, obrada bi trebala trajati “nekoliko minuta”.
Ako će potrajati duže, putnik bi obavijest trebao dobiti u tijeku četiri dana, piše Radio Slobodna Europa.
Od putnika se mogu tražiti i dodatne informacije ili dokumentacija, primjerice, potvrda o rezervaciji hotela i potvrda o zaposlenju koje treba dostaviti u roku deset dana, a u tom slučaju zahtjev bi trebao biti obrađen u roku od dva tjedna.
Putnik može biti pozvan na razgovor u veleposlanstvo zemlje u koju planira putovati i u tom slučaju zahtjev bi trebao biti obrađen u roku 30 dana.
Zbog tog se savjetuje putnicima da formular popune najmanje mjesec prije kupovine karte ili rezerviranja smještaja.
Ako se putniku odobri ulazak u EU, obavijest će zaprimiti e-mailom.
ETIAS dozvola će vrijediti tri godine ili do zamjene putne isprave s kojom je neko aplicirao.
Formular je povezan s putnom ispravom, što znači da vrijedi samo uz putovnicu s kojim se apliciralo za ulazak. Nova putovnica znači novo apliciranje. Ako je ETIAS plaćen i odobren za putovanje u jednu zemlju, vrijedi i za drugu.
ETIAS odobrenje ne znači da osoba može boraviti u EU duže od 90 dana u periodu od šest mjeseci ili raditi u EU.
Putnik će moći ući i izaći iz EU-a koliko god puta želi i putovati na bilo koju destinaciju unutar Schengenskog prostora u periodu važenja dozvole sve dok poštuje navedeno vremensko ograničenje.
Što ako osoba nema internet, bankovnu karticu, nepismena je i slično?
Roditelji popunjavaju formular za svoju malodobnu djecu koja su izuzeta od plaćanja takse od sedam eura.
Svi mogu ovlastiti treću stranu – drugu osobu ili komercijalnog posrednika – da apliciraju u njihovo ime ili uime njihove malodobne djece.
S posrednikom, naprimjer putničkom agencijom, mora se potpisati izjava o zastupanju za svaku osobu pojedinačno, a isto vrijedi i u slučaju da za neku osobu apliciraju prijatelj, susjed, kćerka ili sin.
Formular izjave bit će dostupan kada sustav bude operativan, a njime se dopušta trećoj strani da obrađuje nečije osobne podatke. Osoba ili tvrtka koja je posrednik morat će, također, unijeti svoje podatke.
Posrednik ima pravo naplatiti “razumnu naknadu”, a EU je predvidjela i mogućnost anonimne prijave onih koji naplaćuju prekomjernu proviziju.
Onima koji se odluče aplicirati preko posrednika savjetuje se da posebno provjere jesu li podaci u prijavi točni prije slanja, jer se u slučaju bilo koje pogreške – primjerice ukucavanje nule (0) umjesto slova “O” – prijava može odbiti, ukinuti ili poništiti.
U slučaju da putnik primjeti pogrešku, može popuniti novu aplikaciju ili zatražiti ispravak pogreške u staroj prijavi, a procedura obrade u tom slučaju traje do 30 dana.
Kako otići na pokop, posjetiti roditelja koji je EU državljanin i slično?
ETIAS formular neće morati popunjavati osobe koje imaju validnu vizu – studentsku, radnu ili slično – ili boravišnu dozvolu u nekoj zemlji EU-a. Formular ne popunjavaju ni osobe koje žive uz granicu i posjeduju pogranične propusnice uz čije predočenje prelaze da bi, primjerice, obrađivali svoja polja s druge strane crte. Članovi posada na brodovima i zrakoplovima za neke zemlje EU će trebati ETIAS formular, za druge neće, što bi trebali provjeriti prije iskrcavanja.
Izuzetak su i odlazak na liječenja u slučaju životne ugroženosti podnositelja ili srodnika, odlazak na pokop člana obitelji, obveza pojavljivanja pred sudom ili neka “važna obveza” U tom slučaju putnik popunjava ETIAS zahtjev za tzv. ograničenu dozvolu u kojem navodi razlog. Dozvolu izdaje zemlja u koju osoba putuje i važi samo za putovanje u tu državu do najviše do 90 dana. Naprimjer, ako je u pitanju odlazak na pokop, država EU može odobriti ulazak samo za dane kad je pokop.
Ako osoba u međuvremenu zatraži i dobije drugi ETIAS za putovanje u sve zemlje Schengena, ograničena dozvola automatski prestaje vrijediti. Predviđeni su izuzeci i za plaćanje takse. Putnici na prištinskoj zračnoj luci 1. siječnja 2024. nakon ukidanja viza EU za Kosovo.
Ako, primjerice, dijete putuje u zemlju u kojoj živi njegov roditelj koji je državljanin EU ili članice Schengenskog sustava, neće morati platiti sedam eura, ali ako želi putovati u drugu zemlju, morat će popuniti novi ETIAS obrazac i platiti spomenuti iznos. Isto vrijedi i za supružnike ili registrirane partnere.
Za ETIAS dozvole ne moraju aplicirati nositelji diplomatskih ili posebnih putovnica čije zemlje imaju potpisane sporazume s EU, zaposlenici NATO-a, a aplicirati ne moraju ni osobe koje su u tranzitu preko neke europske zračne luke. Ne moraju aplicirati ni osobe s dvojnim državljanstvom neke zemlje članice EU pod uvjetom da putuju s putovnicom ili osobnom iskaznicom te zemlje.
Što ako vam EU odbije dati dozvolu?
Osobama bez ETIAS autorizacije bit će odbijen ulazak na granici.
Ni dobivanje te potvrde ne znači da je putniku automatski odobren ulazak u zemlju EU-a. Svi putnici će se i dalje kontrolirati i granični policajac može odbiti ulazak osobe koja ne ispunjava uvjete, piše Radio Slobodna Europa.
Neki od uvjeta za ulazak su važeća putna isprava najmanje tri mjeseca od datuma planiranog povratka, da putovnica nije starija od deset godina, da je boravak opravdan i da osoba ima dovoljno novca do planiranog povratka.
Uobičajen iznos je oko 100 eura po danu i ovisi od zemlje do zemlje članice EU.
Neki od razloga za odbijanje ulaska su i prijetnja za sigurnost ili zdravlje, ako je osoba predmet potjernice neke države i slično što se utvrđuje provjerom u bazama, liječničkim pregledom i slično.
Ako je zahtjev za ETIAS odobrenje putovanja odbijen, opozvan ili poništen, osoba će primiti e-poruku u kojoj će biti navedeni razlozi odbijanja i naziv tijela koje je donijelo odluku.
Postoji mogućnost žalbe, a e-mail će sadržavati informacije kojoj zemlji ili zemljama se žaliti uz opis odgovarajućeg žalbenog postupka. Žalbe se rješavaju u skladu sa zakonima tih zemalja.
Osoba kojoj je odbijena aplikacija može ponovno tražiti ETIAS dozvolu.
Ako neka osoba sama opozove vlastiti zahtjev, ne može se naknadno predomisliti, već mora popuniti novi formular.
Taksa se ne vraća u slučaju odbijanja aplikacije.
Hoće li to stvoriti veće gužve na granicama?
Uvođenjem EES-a ostaje skeniranje putnih dokumenata, prestaje unošenje pečata u putovnice na graničnom prijelazu, ali bi uzimanje otisaka prstiju i slikanje koje će se vršiti pri svakom prelasku granice moglo produžiti čekanje u kolonama.
Na zračnim lukama će se provjere vršiti po slijetanju na zračnu luku.
Države članice izmijenile su svoje zakone kako bi se smanjile potencijalne gužve na kopnenim prijelazima.
Uzimanje biometrijskih podataka i provjere kroz baze podataka države EU mogu obavljati i prije graničnih kućica – dok putnici čekaju u redu – kako bi se omogućila bolja protočnost.
To znači da će granični policajci moći s posebnim uređajima hodati od vozila do vozila ili ulaziti u autobuse kako bi uradili provjeru putnika.
Zašto je uspostavljen sustav?
Novi EES sustav je uspostavljen kako bi baze članica EU-a bile povezanije kako bi se olakšalo praćenje vremena i mjesta boravka i osiguralo da putnici ne borave duže od 90 dana u periodu od šest mjeseci.
Neki od ciljeva novih mjera je i otežati kriminalcima ili teroristima ulazak u EU s lažnim putovnicams jer će se biometrijska kontrola vršiti prilikom svakog prelaska granice.
Putnici neće plaćati naknadu za uzimanje biometrijskih podataka.
Podacima će moći pristupiti policijske službe zemalja članica Schengenskog sustava i policijska agencija EUROPOL tijekom istraga kaznenih djela, posebno terorizma i organiziranog kriminala.
Provjere biometrijskih podataka postrožit će se sredinom 2025. godine, a točan datum nije utvrđen.
Slične sustave su već uvele Sjedinjene Američke Države, Kanada i Australija.
Svijet
Njemačka od danas uvela kontrole na granicama
Od danas (16.9.2024.) njemačka Savezna policija neće kontrolirati putnike samo na istočnim i južnim kopnenim granicama nego i na njemačkim granicama na sjeveru i zapadu, i to najmanje šest mjeseci. Nova regulativa odnosi se na prelaze prema Danskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Luksemburgu i Francuskoj.
S obzirom na to da se Njemačka nalazi u središtu šengenske zone, dodatne kontrole mogle bi dovesti do poteškoća u kretanju ljudi i robe. Poljski premijer Donald Tusk rekao je da će Njemačka svojim opsežnim kontrolama ugroziti cijeli šengenski sustav. Naime, u šengenskoj zoni putovanja su moguća bez kontrola i čekanja, a putovnica se mora pokazati samo na vanjskim granicama i aerodromima, piše Deutsche Welle.
Schengen – kontrole samo kao posljednja opcija
Kontrole na unutarnjim granicama predviđene su samo pod određenim uvjetima. Međutim, države članice same odlučuju jesu li ti uvjeti ispunjeni, te su obavezne samo obavijestiti Europsku komisiju u Bruxellesu o uvođenju graničnih kontrola.
Iako Europska komisija može izraziti kritiku u vezi s kontrolama, do sada to nije učinila. Komisija naglašava da bi kontrole na granicama trebale biti izuzetak i korištene samo kao “posljednje sredstvo”, kako je nedavno izjavila Anitta Hipper, glasnogovornica Europske komisije. Također, kontrole trebaju biti “privremene”, s maksimalnim trajanjem od tri godine, prema nedavno izmijenjenom Šengenskom graničnom kodeksu.
Njemačka je ovaj korak opravdala visokim brojem migranata koji ilegalno ulaze u zemlju i preopterećenjem sustava za prihvat izbjeglica, izjavila je njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser (SPD).
Stotine iznimaka u šengenskoj zoni
Njemačka nije jedina zemlja koja sprovodi proširene granične kontrole. Još osam članica šengenske zone trenutno ima postavljene kontrole na unutarnjim granicama. Od 2006. godine ukupno je bila prijavljena 441 kontrolna mjera u zemljama Schengena. Francuska je na vrhu ove liste. Nakon islamističkih terorističkih napada 2015. i 2016. godine Pariz zadržava pravo da konstantno kontrolira sve kopnene granice. Kontrole se produljuju s različitim obrazloženjima, poput prijetnji terorizmom, migracijskog pritiska, ruske špijunaže ili sportskih događaja.
Njemačka od 2015. godine provodi kontrole na granici s južnim susjedom Austrijom, s ciljem smanjenja broja azilanata i prijetnji terorizmom. S druge strane, Austrija kontrolira svoje granice sa Slovačkom, Češkom, Mađarskom i Slovenijom iz istih razloga.
Vrhunac graničnih kontrola zabilježen je tijekom pandemije koronavirusa prije četiri godine, kada su gotovo sve srednjoeuropske države uvele kontrole i djelomično zatvorile granice kako bi spriječile širenje virusa. Tada su se stvarale velike gužve, što je uzrokovalo nezadovoljstvo među putnicima i prijevoznicima.
Nasumične provjere na autocestama
Kontrole između njemačke savezne pokrajine Bavarske i Austrije, prema riječima bavarskog ministra unutarnjih poslova Joachima Herrmanna, ograničene su na vizualne provjere i nasumične preglede na autocestama. To znači da ne mora svaka osoba pokazati svoje dokumente, samo sumnjiva vozila će biti zaustavljena. Kontrole su moguće i na regionalnim cestama, ali nisu stalne niti se provode 24 sata dnevno.
Policija, međutim, nema dovoljno osoblja za stalne kontrole na manjim prijelazima, upozorava Sindikat policije. Trenutne policijske snage već su preopterećene, a potrebno je dodatnih 5000 službenika kako bi se izvršavale kontrole. S druge strane, vodstvo Savezne policije ne dijeli isto mišljenje. Iz ministarstva unutarnjih poslova navode da je na raspolaganju dovoljno policijskih snaga.
Luksemburški ministar unutarnjih poslova Leon Gloden izjavio je za DW da mu je njemačka ministrica Nancy Faeser zajamčila da kontrole neće značajno ometati promet i svakodnevni život te da neće biti provođene na mostovima prema Luksemburgu.
Faeser želi spriječiti ilegalne ulaske
Njemačka ministrica unutarnjih poslova želi novim kontrolama otkriti osobe koje pokušavaju ilegalno ući u zemlju. Međutim, ulazak može biti odbijen samo ako te osobe ne podnesu zahtjev za azil. U takvim slučajevima, tehnički gledano, te osobe zapravo ne bi ušle u Njemačku, nego bi i dalje bile u Austriji. Stoga, prema pravilima EU, formalno odbijanje ulaska u tim slučajevima nije neophodno, kako tvrdi bavarski ministar unutarnjih poslova Herrmann.
Ako osoba na granici podnese zahtjev za azil, njemačke vlasti moraju provjeriti jesu li nadležne za taj slučaj ili je ta osoba već podnijela zahtjev za azil u nekoj drugoj zemlji EU ili bi to mogla učiniti. U tom slučaju, osoba bi mogla biti vraćena u zemlju gdje je prvi put podnesen zahtjev za azil ili u prvu zemlju ulaska u šengenski prostor – ali samo ako ta zemlja pristane na to. Ovaj proces prema tzv. Dublinskim pravilima može trajati mjesecima.
Ministrica Faeser sada traži ubrzanje provjera u EU bazama podataka o azilu i ubrzavanje pregovora s odgovarajućim zemljama EU. Osim toga, planira da se tražitelji azila smjeste blizu njemačkih granica, a u slučaju opasnosti od bijega mogu biti i pritvoreni. Savezne pokrajine tek trebaju izgraditi te kampove u blizini granica.
50 posto nije moglo ući u Njemačku
Savezna policija Njemačke priopćila je da je od siječnja do srpnja ove godine 34.000 osoba pokušalo ilegalno ući u Njemačku. Polovini, odnosno 17.000 ljudi, ulazak je odmah zabranjen na granici. Druga polovina uspjela je ući u zemlju i njihovi slučajevi se sada rješavaju prema Dublinskim pravilima. Prošle godine je Savezna policija zaustavila 127.000 ljudi koji su pokušali ilegalno ući u Njemačku, a četvrtini je ulazak odmah odbijen na granici. Koliki je stvarni broj pokušaja ilegalnog ulaska i koliko bi više ljudi moglo biti otkriveno dodatnim graničnim kontrolama, ostaje nejasno.
Mađarska, koja trenutna predsjedava Europskom unijom, komentirala je njemačke granične kontrole s dozom sarkazma. Mađarska je godinama bila kritizirana zbog svoje stroge politike prema ilegalnoj migraciji. “Čini se da oni koji su uvijek odbacivali naš pristup sada primjenjuju isti. Zanimljivo je da nekoliko godina i migracijska kriza mogu promijeniti mišljenje”, stoji u priopćenju desno-populističke vlade u Budimpešti.
Svijet
Nevrijeme prijeti većem dijelu Europe, moguće i poplave
Meteorolozi napominju i da će nastaviti promatrati modele koji bi se do vikenda mogli promijeniti. S ovakvim ekstremnim događajima, modeli tek neposredno prije mogu pokazati točno gdje i točno koliko kiše će pasti
Središnja Europa u velikoj je opasnosti od razornih poplava ukoliko se ostvare predviđanja meteoroloških modela, upozoravaju meteorolozi. Takozvana Vb ciklona mogla bi u drugoj polovici ovog tjedna izazvati velike poplave na jugoistoku Njemačke, u Austriji, Češkoj i Slovačkoj kakve još nisu zabilježene na tim prostorima.
Ako se ostvare kalkulacije GFS i EZ modela, “sve će biti pod vodom” u velikom dijelu Bavarije, najavio je meteorolog portala Wetter Ronald Porschke. “U usporedbi s prethodnim poplavama, ova oluja bi mogla sve, apsolutno sve zasjeniti” istaknuo je. Meteorolog Alban Burster usporedio je modele dolazeće oluje s razornim poplavama iz 2013. godine. “Može se vidjeti da je tada bilo značajno manje kiše. To znači da bi na jugu i istoku, te u slivu rijeke Elbe moglo pasti i dva do tri puta više kiše, prema trenutnim kalkulacijama” procijenio je Burster. “Nadajmo se da se neće dogoditi ono što prikazuju prognoze” dodao je.
Kako objašnjavaju meteorolozi, ciklona se trenutno formira nad sjevernom Italijom, a kretat će se prema Balkanu i za vikend se iznad istočne Europe spojiti s još jednom ciklonom. Vremenski modeli predviđaju da će na nekim područjima od petka do subote u 24 sata pasti između 100 i 200 litara kiše. “Ovih dana na velikom bi području moglo pasti oko 150 do 300, u najgorem slučaju i do 500 litara kiše. Radi se o istočnoj Austriji, Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj. Za vikend se očekuju poplave koje bi mjestimično mogle doseći katastrofalne razmjere” upozoravaju meteorolozi Wettera
Napominju i da će nastaviti promatrati modele koji bi se do vikenda mogli promijeniti. Trenutno nije posve sigurno gdje će točno pasti najveća količina kiše – ciklone se mogu pomaknuti dalje. S ovakvim ekstremnim događajima, modeli tek neposredno prije mogu pokazati točno gdje i točno koliko kiše će pasti.
Svijet
Vozač u Švicarskoj kažnjen s čak 105.000 eura zbog prekršaja u prometu
Svatko tko vozi vozilo kroz Švicarsku trebao bi se strogo pridržavati svih pravila (kao, uostalom, i u svim krajevima svijeta) – jer se Švicarci apsolutno ne šale kada su u pitanju prekršaji. Švicarska je posebno poznata po ogromnim kaznama za prekoračenje dopuštene brzine. Ali i drugi prijestupi su skupi.
Švicarski mediji izvještavaju da će kršenje pravila na autocesti skupo stajati milijunaša. Navodi se da je 58-godišnjak očigledno vozio preblizu automobilu ispred sebe na A1 u blizini Köllikena u kantonu Aargau u ožujku 2023. Državno odvjetništvo tereti muškarca da pri brzini od 110 do 120 km/h nije održavao razmak od vozila ispred sebe. Policijska video snimka se proteže na udaljenosti od 2,4 kilometra, a udaljenost su službenici procijenili na osam do dvanaest metara – pri ovoj brzini propisano je oko 60 metara.
U prvom stupnju sud ga je proglasio krivim i osudio milijunaša na uvjetnu kaznu od 98.500 franaka. To bi bila protuvrijednost od oko 105.000 eura. Iznos se temelji na primanjima kažnjenika, koja su procijenjena na 1,7 milijuna franaka neto zarade godišnje. Iznad određene težine prekršaja, Švicarska više ne obračunava fiksne novčane kazne, već se ona temelji na individualnom dohotku. Uvjetna kazna stupa na snagu tek ako ga se u roku od dvije godine uhvati u sličnom prekršaju. Ipak, kao dodatnu lekciju sud mu je izrekao novčanu kaznu od 15.000 franaka (oko 16.000 eura).
