Ekonomija
Ovaj čovjek u austrijskoj firmi zarađuje 9,4 milijuna eura godišnje
“Fat Cat Day”, dan na koji su direktori velikih austrijskih kompanija zaradili onoliko koliko zaposlenici prosječno zarade tijekom cijele godine. Bečka radnička komora (AK) traži da se ograniče najviše plaće.
“Dan debele mačke” označava dan na koji je izvršni direktor – “debela mačka” – zaradio prosječni godišnji prihod austrijskog zaposlenika. . Ako se uzmu u obzir praznici i vikendi, prema AK, “Dan debele mačke” ove godine je bio 8. siječnja.
AK svoj izračun temelji na metodi britanskog think tanka High Pay Center. Pretpostavlja se da izvršni direktor radi u prosjeku dvanaest sati dnevno. Tu je i deset dana godišnjeg odmora i devet državnih praznika. Menadžer, dakle, radi ukupno 3.840 sati godišnje tijekom 320 dana.
Šef Bawaga Anas Abuzaakouk prvi je koji je ove godine dosegao “Fat Cat Day”. Uz plaću od oko 9,4 milijuna eura u 2022., prema AK-u, trebat će mu 1,2 radna dana da zaradi prosječni godišnji prihod austrijskog zaposlenika. Drugo mjesto zauzima Peter Oswald, član uprave proizvođača kartona Mayr Melnhof. Njegova godišnja plaća za 2022. iznosila je 5,6 milijuna eura. Trebaju mu puna dva dana rada da dostigne prihod prosječnog austrijskog zaposlenika.
Treće mjesto je šef Voestalpinea Herbert Eibensteiner s godišnjom plaćom od 4,5 milijuna eura. Eibensteiner mora raditi samo 2,5 dana za prosječni prihod ove godine.
AK stoga zahtijeva da nadzorni odbori održavaju “primjeren” omjer između plaća uprave i zaposlenika. Osim toga, potrebno je plaće menadžera vezati uz postizanje ekoloških i društvenih ciljeva. Iz perspektive AK-a, najmanje trećina komponente naknade trebala bi uzeti u obzir aspekte održivosti. Transparentnost primanja odbora također se mora povećati, na primjer standardizacijom izvješća o primanjima za uvrštena poduzeća.
I sama Radnička komora svoje plaće rukovoditelja objavljuje na internetu. Prema informacijama, predsjednica AK Renate Anderl mjesečno zarađuje 7.256,95 eura neto, a direktorica AK Silvia Hruska-Frank zarađuje 10.984,84 eura neto.
Industrijska udruga nema puno koristi od proglašenog “Dana debele mačke”. AK je raspirivao raspravu zavisti i želi “ukrasiti menadžere”, rečeno je u izjavi. Industrijska udruga je istaknula da vrhunski menadžeri svojim porezima nesrazmjerno doprinose općem dobru u Austriji.
Ekonomija
Sve više trgovanih i obrtničkih tvrtki u Austriji ocjenjuje situaciju s poslovanjem kao lošu
Svako treće trgovačko i obrtničko poduzeće Donje Austrije trenutnu poslovnu situaciju ocjenjuje kao “lošu”. To proizlazi iz trenutnog ekonomskog promatranja KMU Research Austria. Samo 19 posto vidi dobru poslovnu situaciju.
U trgovini i obrtu prevladava pesimizam, što jasno pokazuju gospodarska promatranja. Udio tvrtki koje žele ulagati u poslovanje ove je godine pao s 43 na 37 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ovakav razvoj događaja apsolutni je znak za uzbunu, kaže Jochen Flicker, predsjednik odjela za trgovinu i obrt u Gospodarskoj komori Donje Austrije.
Kao najveće izazove tvrtke vide povećanje cijena sirovina i materijala (59 posto), zatim visoke troškove energije (53 posto) te opterećenje porezima i pristojbama (52 posto). “Zapanjujuće je da se porezi i pristojbe postupno sve više doživljavaju kao izazov i teret, dok se troškovi energije i materijala i dalje vide kao veliki izazov ove godine, ali rjeđe nego prošle godine”, kaže Flicker.
U kontekstu sve slabijeg gospodarstva, Flicker vidi novi bonus za obrtnike, koji se može primijeniti retroaktivno od 15. srpnja za narudžbe od 1. ožujka i koji može iznositi do 2000 eura, kao “vrijedan impuls koji će sigurno potaknuti povećanje u narudžbama”. Vrlo je važno da proces bude što jednostavniji i nebirokratski.
Predsjednik odjela također se zalaže za što bržu provedbu građevinskog paketa koji je sastavila vlada kako bi se potaknula građevinska industrija kao međusektorski pokretač gospodarstva. “I naravno, smanjenje prekomjernih troškova za plaće ostaje problem. Tvrtke i zaposlenici imaju jednaku korist od toga,” kaže Flicker.
Austrija
Evo koliki su trenutni porezi na plaće u Austriji
Prema trenutnoj prognozi Austrijske nacionalne banke (OeNB), inflacija će vjerojatno biti 3,6 posto u 2024. godini. Za iduće godine 2025. i 2026. još se očekuju 2,7 i 2,3 posto. Zadnji put je iznosio 4,1 posto u ožujku – treća najviša vrijednost unutar eurozone.
Mjerodavna vrijednost za povećanje graničnih vrijednosti tarifnih razina poreza je tekuća inflacija od srpnja prethodne godine do lipnja prethodne godine. Za ovu godinu, konkretno inflacija od srpnja 2022. do lipnja 2023. (9,9 posto). Koeficijent korekcije kao osnovica za izračun tablice poreza na plaće za 2025. bit će objavljen na ljeto.
Evo koliko su trenutni porezi na plaće u Austriji:
Ovako izgleda tablica poreza na plaće za 2024. godinu / So sieht die Lohnsteuertabelle 2024 aus:
| Einkommen (2023) | Einkommen (2024) | Steuersatz (2023) | Steuersatz (2024) |
|---|---|---|---|
| bis 11.693 Euro | bis 12.816 Euro | 0 % | 0 % |
| bis 19.134 Euro | bis 20.818 Euro | 20 % | 20 % |
| bis 32.075 Euro | bis 34.513 Euro | 30 % | 30 % |
| bis 62.080 Euro | bis 66.612 Euro | 41 % | 40 % |
| bis 93.120 Euro | bis 99.266 Euro | 48 % | 48 % |
| bis 1.000.000 Euro | bis 1.000.000 Euro | 50 % | 50 % |
| ab 1.000.000 Euro | ab 1.000.000 Euro | 55 % | 55 % |
Ekonomija
Mađarska želi tužiti Spar za klevetu
Mađarska vlada želi tužiti Spar za klevetu. “Slučaj će biti otvoren protiv Spara na sudu, vjerojatno zbog klevete”, rekao je u četvrtak šef kabineta premijera Viktora Orbána Gergely Gulyás. Okidač je pritužba u Bruxellesu.
Austrijska vlada i Spar u ožujku su napisali pisma Europskoj komisiji u kojima su objasnili da poseban porez uveden 2020. godine diskriminira strane trgovce u Mađarskoj.
Posebni porez stoga krši zakone EU. Salzburška trgovačka grupacija nije željela komentirati prijetnju mađarske vlade tužbom. “Ne komentiramo ovo”, odgovorila je APA na upit.
Europska komisija objavila je u travnju da istražuje te pritužbe. Lanac supermarketa, u vlasništvu osnivačke obitelji Reisch, Drexel i Poppmeier, jedno je od najvećih austrijskih trgovačkih poduzeća. Osim na domaćem tržištu, tvrtka posluje u Mađarskoj, Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj.
Otkako je vlada najavila tu mjeru, porezi za trgovce u Mađarskoj porasli su na do 4,5 posto od prodaje, rekao je generalni direktor Spar Austrija Hans Reisch u pismu Europskoj komisiji. Strani trgovci na malo, uključujući Spar Hungary, “suočeni su s najvišim poreznim razredom posebnog poreza”, napisao je Reisch u ožujku.
Dodao je da mađarski konkurenti koji posluju u franšiznim lancima dosljedno imaju koristi od niže porezne stope do jedan posto. Porez tjera strane trgovce na poslovanje s gubitkom jer bi profitne marže u maloprodaji bile manje od 4,5 posto, objasnio je Reisch.
