Ekonomija
OECD upozorava: Europi prijeti recesija zbog rata u Ukrajini
Rast svjetskog gospodarstva usporava snažnije no što se očekivalo, a energetska kriza i inflacija pojačavaju rizik recesije u velikim gospodarstvima, posebno u Europi, upozorila je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Svjetsko gospodarstvo porast će ove godine tri posto, u skladu s dosadašnjim procjenama, ali aktivnost je usporila u drugoj polovini godine, ističe OECD, prognoziravši za 2023. stopu rasta od 2,2 posto, nižu za 0,6 postotnih bodova no što su izračunali u lipnju.
Svjetski BDP bit će ove godine manji za 2,8 bilijuna dolara no što su pokazivala predviđanja OECD-a u prosincu prošle godine, prije rusko-ukrajinskog rata, iskazano paritetom kupovne moći i cijenama iz 2015.
“Globalno gospodarstvo posustalo je nakon ničim izazvanog, neopravdanog i nezakonitog agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine. Rast BDP-a stao je u mnogim zemljama, a ekonomski pokazatelji signaliziraju produženo usporavanje”, izjavio je glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann.
Teško u Europi
Posebno su pesimistične prognoze za Europu koja je najizravnije izložena posljedicama ruskog rata u Ukrajini. OECD predviđa da će gospodarski rast u eurozoni usporiti s ovogodišnjih 3,1 posto na samo 0,3 posto u 2023., što implicira da će 19 zemalja u zoni primjene zajedničke europske valute provesti bar dio godine u recesiji, uz dva uzastopna kvartala pada aktivnosti. U lipnju OECD je eurozoni prognozirao 1,6-postotni rast aktivnosti u 2023.
Njemačko gospodarstvo, ovisno o uvozu ruskog plina, bilježit će iduće godine pad aktivnosti za 0,7 posto, izračunali su. Na početku ljeta prognozirali su rast najvećeg europskog gospodarstva za 1,7 posto. Najsnažnije bi u skupini četiri najveća gospodarstva eurozone trebala rasti aktivnost u Španjolskoj, za 1,6 posto.
SAD blizu stagnacije
Znatno je snižena i prognoza za SAD u idućoj godini, s 1,2 na 0,5 posto. U ovoj godini najveće europsko gospodarstvo trebalo bi porasti 1,5 posto, za puni postotni bod slabije no što su pokazivale ljetne prognoze.
I kinesko gospodarstvo trebalo bi ove godine porasti znatno slabije no što se do sada očekivalo, za samo 3,2 posto, zbog strogih mjera suzbijanja covida 19. U 2023. aktivnost bi trebala ubrzati na 4,7 posto.
Potvrdili su pak prognozu 6,9-postotnog rasta indijskog gospodarstva u ovoj godini. U idućoj godini prognoziraju usporavanje, uz prognoziranu stopu rasta od 5,7 posto.
Kamate iznad 4 posto?
Rat u Ukrajini značajno je podigao cijene energije i hrane, dodatno pojačavši inflatorne pritiske u razdoblju kontinuiranog snažnog rasta troškova života širom svijeta.
Novi prekidi u opskrbi energijom negativno će utjecati na rast i potaknuti inflaciju, posebno u Europi gdje bi aktivnost mogla pasti za dodatnih 1,25 postotnih bodova a inflacija porasti za 1,5 postotnih bodova, pa bi mnoge zemlje mogle zapeti u recesiji cijele 2023. godine. Iako daleko manje ovisne o uvezenoj energiji nego Europa, i SAD klizi u krizu budući da središnja banka podiže kamatne stope kako bi obuzdala inflaciju.
Unatoč znatno pogoršanim izgledima za velika gospodarstva, OECD smatra da središnje banke moraju još više podići kamatne stope, prognoziravši da će u većini zemalja u toj skupini premašiti četiri posto u 2023.
Mnoge vlade izdvajaju sve više novca kako bi pomogle kućanstvima i poduzećima, ali ta bi pomoć trebala biti upućena onima kojima je najpotrebnija i mora biti privremena kako bi se smanjio trošak i još više povećao dug, poručuju.
Ekonomija
Cijena sirove nafte vrtoglavo raste
Cijene nafte dosegle su najvišu razinu u 10 mjeseci i uskoro bi mogle probiti 100 dolara. To je dobra vijest za Saudijsku Arabiju i Rusiju koje od ljeta dižu cijene smanjenjem proizvodnje. Njihov prihod je dramatično porastao. Međutim, taktika bi mogla biti bumerang za naftne divove. Jer bi mogli pogoditi globalnu ekonomiju – a time i sebe.
Cijena nafte ove je godine konstantno padala – sve dok Saudijska Arabija u srpnju nije naglo smanjila proizvodnju za milijun barela dnevno. I to uz smanjenje proizvodnje na koje je OPEC+ (tj. u suradnji s Rusijom) prethodno pristao. Rusija se pridružila Rijadu s 500.000 barela manje u kolovozu. 1,5 milijuna barela je znatna količina s obzirom na globalnu dnevnu potrošnju od oko 100 milijuna barela, s odgovarajućim povećanjem cijena od ljeta – također vidljivim na benzinskim crpkama diljem svijeta.
Početkom rujna dvije velike naftne sile produžile su rezove do kraja godine. Razlog je bio taj što se tržište nafte željelo učiniti stabilnijim i predvidljivijim.
Cijena nafte, koja se ove godine dugo držala na oko 80 dolara, sada bi uskoro mogla probiti granicu od 100 dolara. Hedge fondovi već se sve više klade na cijene iznad 100 USD, među ostalima izvještava Financial Times. Ruska nafta, koja je dugo bila ispod 60 dolara, sada je poskupjela na više od 80 dolara – znatno iznad gornje granice od 60 dolara koju je EU odredio kao maksimalnu cijenu za europske trgovce naftom za kupnju ruske nafte. Zbog ove sankcije uvedene zbog ruske invazije na Ukrajinu, europski trgovci naftom trenutno ne mogu kupovati rusku naftu.
Austrija
Potrošačka košarica u Austriji u posljednje dvije godine poskupila 43 posto
Poskupljenja su cjenovni šok za potrošače, jer u usporedbi s 2021. poskupljenja su sada alarmantna: prema AK monitoru cijena, košarica je u dvije godine u prosjeku poskupjela za oko 43 posto.
Jeftina hrana i sredstva za čišćenje u rujnu koštaju u prosjeku oko osam posto više nego prije godinu dana. Osobito je primjetan rast cijena pojedinih roba, pokazuje aktualni AK monitor cijena 40 najjeftinijih namirnica i sredstava za čišćenje u sedam supermarketa i diskonta.
U rujnu 2022. košarica s najjeftinijim proizvodima koštala je u prosjeku 68,10 eura, a u rujnu 2023. cijena je porasla na prosječnih 73,30 eura (plus 7,6 posto). Mnoga jeftina hrana i proizvodi za čišćenje još uvijek su primjetno skupi za potrošače.
Usporedba inflacije s rujnom 2021. ekstremna je za sve proizvode. Suncokretovo ulje opet košta oko 24 posto manje, no u odnosu na rujan 2021. potrošači i dalje plaćaju oko 101 posto više. Cijena pšeničnog brašna jednostavnog za korištenje porasla je za nevjerojatnih 113 posto između 2021. i 2023. godine. Kod penna tjestenine to je 90 posto više, kod krumpira 80 posto, a kod paste za zube 71 posto više nego prije dvije godine.
Od 4. do 7. rujna u sedam supermarketa i diskonta u Beču (Billa, Billa Plus, Spar, Interspar, Hofer, Penny i Lidl) ispitano je 40 najjeftinijih namirnica i sredstava za čišćenje. Za proizvode, AK je odabrao najjeftiniju dostupnu ponudu (tj. onu s niskom osnovnom cijenom). Promocije se uzimaju u obzir, ali ne i kupovne kartice ili cijene skupnih popusta.
Monitor cijena AK možete pronaći na wien.arbeiterkammer.at/preismonitor.
Ekonomija
Austriju uskoro očekuju velike promjene na AMS-u
Nova uredba ministra rada Martina Kochera (ÖVP) donosi velike promjene u AMS-u. Uz pojačane kontrole i sankcije, služba za tržište rada trebala bi nezaposlene s malim dodatnim prihodima brže smjestiti na radna mjesta iznad graničnog dohodovnog praga, prenosi APA.
Istodobno, tvrtke koje zapošljavaju značajan broj nezaposlenih maloljetnika trebale bi biti strože kontrolirane, priopćeno je u ponedjeljak iz Ministarstva rada.
“Zbog kontinuiranog manjka radnika i kvalificiranih radnika te visoke razine slobodnih radnih mjesta, AMS će intenzivirati zapošljavanje nezaposlenih osoba na radna mjesta koja podliježu punom osiguranju i učiniti ga još obvezujućim u budućnosti”, objašnjava ministar rada Kocher.
Prijeti i “lakše” ukidanje naknade za nezaposlene
Zaposlenici na Geringfügig koji ujedno primaju i naknadu za nezaposlene bit će ohrabrivani da prvo pokušaju pronaći redovan posao u tvrtki (u onoj u kojoj rade na 10 sati ili manje). Svakome tko bude “neinicijativan” ili bude imao “nevjerojatne reakcije” na ponuđeni posao ubuduće bi mogao ostati bez naknada za nezaposlene.
Osim toga, dekret predviđa da će grube povrede dužnosti – poput nepodnošenja zahtjeva/prijave ili neprihvaćanja razumnog rada ili obuke – ubuduće dovesti do bržeg blokiranja naknada za nezaposlene, prenosi APA.
Nezaposleni će ubuduće trebati biti dostupni službi za zapošljavanje i tijekom razdoblja kad ne primaju novac (Sperrzeit).
Geringfügig granica prihoda trenutno je oko 500 eura.
You must be logged in to post a comment Login