22.9 C
Beč
1. srpnja 2020.
Austrija Ekonomija Hrvati Istaknuto Iz Austrije Iz Hrvatske

OD DANAS U AUSTRIJI: Potpun pristup tržištu rada za hrvatske državljane

Mnogi državljani Republike Hrvatske iskusili su život pun strahova i neizvjesnosti te poniženja kada je u pitanju pravo na rad, preduvjeti za egzistenciju unutar EU. Sloboda kretanja koja je uvjetovana zakonom o ljudskim pravima nekada može biti ograničena sporednim faktorima poput prava na rad u nekoj zemlji.

Od 1. srpnja to više neće vrijediti za državljane Republike Hrvatske koji se već nalaze ili planiraju život u Austriji.  Za Austriju je bilo moguće da održi sedmogodišnje prijelazno razdoblje nakon ulaska Hrvatske u EU i ona je to iskoristila do posljednjeg dana, piše 24sata.

Tijekom proteklih godina preduvjet za zapošljavanje hrvatskih građana u Austriji su bile dozvole koje su ishodili isključivo poslodavci.

Za većinu njih je to bila gnjavaža s administracijom koja ih je koštala oko 100 eura, a kao dodatna prepreka tu je stajao i Zavod za zapošljavanje (AMS). Institucija koja upravlja tržištem rada, gledala je prije svega može li netko tko je već na austrijskom tržištu učiniti isti posao.

U prednosti su bili Austrijanci i ostali građani EU kojima dozvola za rad nije potrebna.

Od danas situacija se mijenja i svaki hrvatski državljanin može raditi u Austriji bez dozvole koju je izdao AMS i ima potpuno besplatan pristup tržištu rada kao i svaki drugi građanin EU-a te svaki Austrijanac.

Policija rezervirana samo za Austrijance, nitko ne poriče diskriminaciju 

Austria ima 3,8 milijuna zaposlenih, uključujući 800.000 koji nisu austrijski državljani. Prema službenim podatcima iz 2019. od toga je 35.000 Hrvata. Podataka o nedokumentiranim radnicima ili radnicima sa crnog tržišta nema, a nagađa se kako njihov broj nije velik, kaže za 24 sata Johannes Peyrl, stručnjak za integraciju i europski zakon pri Zavodu za zapošljavanje u Beču.

Također ne vjeruje da će otvaranje rada za Hrvate utjecati na tržište u dugotrajnom pogledu, niti da će se njihova količina znatno povećati obzirom da su dosadašnje dozvole za rad automatski uključivale i pristup tržištu za članove obitelji.

Peyrlovo stajalište je kako ne postoje određena profesionalna područja koja bi Hrvatima u Austriji mogla olakšati uporište. Kaže da se to ne temelji na državljanstvu, već na  kvalifikacijama. Rijetka su zanimanja, od kojih je možda policija specifičan slučaj, koja su rezervirana samo za Austrijance.

Socijalno pravo ili pravo naknade za nezaposlene

Prema EU zakonu je za naknadu u slučaju gubitka posla odgovorna posljednja zemlja zaposlenja. Dakle, ako Hrvat dođe u Austriju i još nije radio ovdje, onda Hrvatska, ukoliko je tamo posljednje stanje zaposlenosti, ostaje zakonski odgovorna za naknadu za nezaposlene osobe, prema zakonodavstvu EU-a. Ukoliko je hrvatski državljanin, na primjer, radio u Austriji jedan dan, to je već drugačije. Pretpostavimo da Hrvatica tamo radi tjedan dana od 1. srpnja, a zatim opet izgubi posao. Tada bi Austrija bila odgovorna članica kao posljednja država zaposlena. Tada bi se trebalo zbrojiti vremenski period u kojemu je osoba radila unutar EU, uključujući vrijeme iz Hrvatske.

U Austriji je potrebna jedna godina rada za ostvarivanje naknade za nezaposlene, a ako je osoba radila jednu godinu u Hrvatskoj i jedan tjedan u Austriji, onda ima pravo na naknadu za nezaposlene u Austriji (jer je puna godina rada u EU). To je potpuno neovisno o državljanstvu, isto bi vrijedilo i ako je Austrijanac radio u Hrvatskoj, a sada dolazi u Austriju. Općenito govoreći: nejednako postupanje na temelju državljanstva općenito nije moguće iz zakonske perspektive, zaključuje 24sata.

T.N.
Foto: Unspash

Povezane vijesti:

(VIDEO) RAZGOVOR: Ivo Jelušić (SDP), član Predsjedništva SDP-a i kandidat u prvoj izbornoj jedinici

T.N.

HALLSTATT: Selo sa 750 stanovnika imalo milijun posjetitelja godišnje. A sada?

T.N.

POMOĆ TURIZMU I KULTURI: Niža stopa PDV-a

T.N.