Raspoloženje prema novinarima u zemlji postaje sve oštrije. Nakon nekoliko fizičkih napada tijekom prosvjeda, snimatelj postaje Puls4 doživio je posebno neugodan napad – na njega je bačena vrećica s fekalijama.

“Parkirao je naš službeni automobil s logotipom postaje. Dok je istovarao auto na njega je bačena vreća puna fekalija i srećom promašen je”, javlja novinarka Magdalena Punz na platformi X (bivši Twitter).

Dakle, tko točno stoji iza napada i zašto je do njega došlo trenutno je potpuno nejasno. No, u zadnje vrijeme sve je više napada na novinare u Austriji, od onih verbalnih do onih fizičkih.

Inflacija još uvijek drži Austriju pod čvrstom kontrolom; gotovo nigdje nije tako visoka kao kod nas. I dok u Njemačkoj cijene u supermarketima zapravo ponovno padaju, u Austriji još uvijek rastu – o tome više ovdje.

Litra svježeg mlijeka sada u supermarketima stoji oko 1,50 eura. Međutim, ta cijena još uvijek “više nije u razmjeru s naporom i troškovima proizvodnje”, kaže predsjednik Poljoprivredne komore Josef Moosbrugger.

U novom priopćenju “hitno” poziva mljekare da podignu proizvođačke cijene na “isplativu razinu”. Poljoprivrednici bi konačno trebali veći udio dodane vrijednosti u cijeni na policama.

„Baš kao i plaće u drugim područjima gospodarstva i rada, cijene za naše proizvođače mlijeka moraju se konačno prilagoditi izazovnoj situaciji“, zahtijeva Moosbrugger. “Oni se također moraju boriti s rastućim životnim troškovima i također s višim troškovima za sve inpute. Neravnoteža ne može ostati trajna; zapravo, vaga se mora hitno vratiti u ravnotežu.”

Dodana vrijednost mora vrijediti više
Konkretno, rastući troškovi goriva, zdravlje životinja i sve veći proizvodni zahtjevi veliki su teret. „Stoga izričito pozivamo mljekare da nadoknade ove troškove i razumno plate farmerima“, slaže se predsjednik Odbora za mlijeko LKÖ i predsjednik LK Tirol Josef Hechenberger.

Činjenica da Austrija može postići tako visoku ocjenu svojom raznolikošću, kvalitetom i svježinom u sektoru mlijeka nije zadana stvar, već se temelji na vrijednim prirodnim proizvodima i napornom radu na farmi. „To također treba cijeniti i nadoknaditi nizvodnim područjima proizvodnje i prerade mlijeka te trgovine“, naglašava Hechenberger.

Austrijski ministar financija gostovao je na ORF-u gdje je govorio o problemima s kojima se susreće kao šef financijskog odjela države, ali i o tekućim financijskim planovima.

Prema proračunskim izgledima Fiskalnog vijeća, republički financijski proračunski manjak vjerojatno će biti znatno iznad granice od 3 posto iz Maastrichta. Za tekuću godinu očekuje se proračunski manjak od 3,4 posto bruto domaćeg proizvoda, znatno iznad 2,7 posto prema procjeni ministra financija Brunnera. I Fiskalno vijeće daje sumornu prognozu za 2025. godinu. Sljedeće godine očekuje se deficit od 3,2 posto – ministar ÖVP-a je, međutim, izračunao 2,8 posto.

Među zaslugama za to su, smatraju u Fiskalnom vijeću, produženje kočnice cijena struje, ponovna suspenzija energetskih poreza i stambeni paket. Ministarstvo financija izjavilo je za “Heute” u srijedu da trenutačno ispravlja očekivani deficit na 2,9 posto za 2024.: “Glavni razlog za to je nesigurna gospodarska situacija.”

No, Ministarstvu financija je “neshvatljiva” činjenica da Fiskalno vijeće pretpostavlja manjak veći od tri posto. To znači da Fiskalno vijeće korigira vlastite prognoze iz prosinca za više od jedan postotni bod.

Brunner je u petak navečer u ZiB-2 govorio s Margit Laufer o napetoj proračunskoj situaciji. Sa stajališta političara ÖVP-a, sastavljanje proračuna ovisi o stručnjacima. Stručnjaci WIFO-a bili su mišljenja da bi prag bio ispod praga od 3 posto. Ipak, prognoze Fiskalnog vijeća shvaćene su vrlo ozbiljno.
Ministarstvo financija sljedećih dana želi Europskoj uniji poslati prognozu od 2,9 posto. Već je bilo pozitivnih signala da se to prihvaća.

Imamo problema s potrošnjom

“Sigurno nemamo problema s prihodima u Austriji”, jasno kaže Brunner. S druge strane, sada moramo štedjeti na troškovima, a ne dijeliti “izborne slatkiše”. Novac morate pravilno i razumno uložiti, rekao je ministar financija. Proračun je stoga usredotočen na buduće teme, kao što su strukturni paketi pomoći. 

Prema Brunneru, poduzete mjere poput povećanja mirovina od 9,7 posto i dalje su bile primjerene. Međutim, sada moramo ispitati kako se ti troškovi mogu smanjiti, primjerice povećanjem dobi za odlazak u mirovinu. Sada možemo učiniti duže radno vrijeme privlačnijim stanovništvu.