Hrvatska
Novi sustav: Hrvati iz BiH, kao državljani EU-a, neće trebati potvrdu za prelazak granice
Informacija prema kojoj će Europska unija iduće godine pustiti u funkciju novi sustav za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja – ETIAS, a koji će donijeti promjenu kada govorimo o prelasku granice za sve državljane zemalja koje nisu članice EU-a povukla je za sobom nekoliko pitanja, a ključno se odnosi na status onih žitelja BiH koji, uz bh., imaju i državljanstvo, primjerice, Republike Hrvatske, piše Večernji list BiH.
No, prema informacijama kojima raspolažu bh. institucije, u tom smislu ne bi trebalo biti nikakvih promjena, odnosno hrvatski državljani iz BiH neće morati prolaziti novu proceduru koja će biti obvezna za sve žitelje zemalja koje nisu članice EU-a.
Naime, novi sustav ETIAS sa sobom nosi obvezu prema kojoj će državljani BiH morati podnijeti zahtjev za izdavanje potvrde, čija će cijena biti sedam eura i koja će imati rok trajanja od tri godine, a kojom će onda moći ulaziti u Europsku uniju, odnosno u schengensku zonu. Izvori Večernjeg lista upućeni u tematiku ističu kako se ova obveza neće odnositi na državljane Europske unije kojižive u BiH, odnosno na hrvatske državljane iz BiH, a koji će, kao i do sada, moći prelaziti granicu bez bilo kakve obveze za dobivanje potvrde. Drugim riječima, bez obzira na to što je riječ o državljanima Europske unije koji svoje prebivalište imaju na prostoru zemlje koja nije članica EU-a, u ovom slučaju BiH, nije napravljena nikakva razlika u odnosu na one državljane Unije u zemljama članicama.
Inače, Europski sustav za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) bit će automatizirani elektronički sustav koji omogućava ulazak i vodi evidenciju o posjetiteljima iz zemalja kojima nije potrebna viza za putovanje u schengensku zonu. Očekuje se kako će sustav postati operativan u 2024. godini.
ETIAS ne uvodi obveze poput one o posjedovanju vize te će putnici iz zemalja za koje je omogućen bezvizni režim putovanja u EU, uključujući i one iz Bosne i Hercegovine, i dalje moći putovati bez vize.
Državljani trećih zemalja kojima nije nužna viza za putovanje u schengensku zonu trebat će prije puta podnijeti zahtjev za odobrenje putovanja jednostavnom procedurom korištenja ETIAS web-stranice ili mobilne aplikacije i za to će morati platiti naknadu u iznosu od 7 eura, a dobiveno ETIAS odobrenje vrijedit će tri godine ili do isteka važenja putnog dokumenta. Podnositelji zahtjeva mlađi od 18 i stariji od 70 godina bit će izuzeti od plaćanja naknade. Prilikom popunjavanja prijave potrebno je pri ruci imati putnu ispravu i platnu karticu. Od korisnika će se također tražiti da unesu svoje osobne podatke. Proces se obrađuje u nekoliko minuta, a nakon toga dobivate e-poruku koja potvrđuje podnošenje prijave koja će uključivati jedinstveni ETIAS broj prijave. Pritom je iznimno važno zadržati ovaj broj za buduću upotrebu. Nakon što prijava bude obrađena, korisnik će dobiti još jednu poruku na e-poštu koja obavještava o njezinu ishodu. ETIAS sustav je, dakle, povezan s putovnicom, vrijedi do tri godine ili do isteka putovnice ako u međuvremenu dođe do toga. U tom slučaju, uz novu putovnicu morat će se dobiti i nova ETIAS putna dozvola. Uz važeću ETIAS dozvolu za putovanje, državljani BiH moći će ulaziti na teritorij europskih zemalja koliko god često žele za kratkoročne boravke – obično do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.
Iz Europske unije također su obrazložili i kako neke od pogodnosti ETIAS-a uključuju učinkovitije i brže procedure kontrole na granicama, manje birokracije, manje kašnjenja i odgađanja za putnike, bolju sigurnost, poboljšanu prevenciju ilegalnih migracija, kao i učinkovitije procedure upravljanja granicama općenito. S druge strane, kada govorimo o novom europskom sustavu, iznimno će važno biti navrijeme educirati poslovnu zajednicu i izvozno orijentirane kompanije iz Bosne i Hercegovine, a koje bi u sklopu priprema trebale navrijeme osigurati potrebne dozvole svojim vozačima kako bi se izbjegli potencijalni neželjeni scenariji zastoja na graničnim prijelazima.
Hrvatska
Hrvati drugačije gledaju na budućnost od ostatka Europske unije
U prosjeku više od polovice ispitanika u zemljama Europske unije (52 %) kaže da pesimistično gleda na budućnost svijeta, 39% pesimistično gleda na budućnost EU-a, a 41% pesimistično gleda na budućnost svoje zemlje. Nijemci se tradicionalno više boje od drugih. To se ogleda u većini kategorija koje su bile ispitivane: uvijek je 6-7 posto Nijemaca pesimističnije od europskog prosjeka.
Drugačijeg su, pak raspoloženja ispitanici u Hrvatskoj: tu se općenito s manje zabrinutosti i više optimizma gleda na budućnost, u svim kategorijama, uključujući i budućnost Hrvatske, 67 posto anketiranih je “ukupno optimistično” kada se radi o budućnosti zemlje.
S druge strane su na europskoj razini, pomalo iznenađujuće i u proturječju s tim općim negativnim raspoloženjem, prilično pozitivni rezultati na individualnoj razini. Tako više od tri četvrtine građana i Europske unije i Njemačke (76 %) optimistično gleda na svoju vlastitu budućnost i budućnost svojih obitelji, dok je u Hrvatskoj i taj postotak viši – makar za samo jedan posto.
Čega se ljudi boje?
Strahovi koje su ispitanici izrazili su raznoliki, ali mnogi od njih imaju veze s osjećajem ugrožene sigurnosti i zaštite – i tu nema velikih razlika između europskog prosjeka i primjerice Hrvatske. Ispitanici najčešće kao izvor opasnosti navode sukobe u neposrednom okruženju EU-a (72 % EU, 71 % Hrvatska), terorizam ili kibernetičke napade iz trećih zemalja.
No, osjetna se razlika vidi kada je riječ o prirodnim katastrofama pogoršanima klimatskim promjenama. Dok to kao veliku ugrozu vidi 66% ispitanika na razini EU-a, u Hrvatskoj to kao veliku opasnost detektira čak 73% građana. U Njemačkoj, za usporedbu, toga se boji samo 55 posto ljudi.
Kada je riječ o temi koju uvelike pokušavaju iskoristiti desni populisti širom Europe – nekontroliranim migracijskim tokovima – tu se također vide razlike unutar EU-a. Dok se na razini Unije toga boji 65 posto ispitanika, u Njemačkoj je taj postotak manji (60%) – a u Hrvatskoj viši: tu 68 posto anketiranih smatra da je to razlog za zabrinutost.
Mnogi su osim toga zabrinuti zbog rizika u području komunikacija, kao što su dezinformacije, govor mržnje koji se širi online, generirani lažni sadržaji sačinjeni uz pomoć umjetne inteligencije (UI) i prijetnje slobodi izražavanja.
Veće jedinstvo
S obzirom na te opasnosti, građani EU-a žele da Unija preuzme veću odgovornost i odlučnije nastupa na svjetskoj političkoj sceni. Tako primjerice dvije trećine ispitanika želi da se EU snažnije uključi i angažira oko pitanja obrane i sigurnosti, a čak 89 % smatra da države članice trebaju nastupati složnije. Slično je i u Hrvatskoj (88%) te Njemačkoj (90%).
Zanimljiva je, međutim razlika u stavovima kada se radi o izdacima za oružje i vojsku. Na pitanje na koje bi se aspekte EU trebao usredotočiti kako bi ojačao svoj položaj u svijetu, 40 posto ispitanika na razini Unije je odgovorilo da bi to trebali biti izdaci za obranu. To je porast od 3 posto u odnosu na ranije istraživanje iz svibnja prošle godine.
U Njemačkoj je to uvjerenje još raširenije: tu 43 posto smatra da obranu treba jačati na europskoj razini. No sasvim je drugačije raspoloženje u Hrvatskoj: samo 28 posto anketiranih tu temi vidi kao prioritet.
Ekonomija kao prioritet
Kada se radi o tome koje bi teme Europski parlament trebao prioritetno rješavati, na vrhu prioriteta su ekonomske teme. To je s jedne strane pitanje inflacije, rasta cijena i općenito troškova života, sa 41 %, dok odmah iza toga slijedi zahtjev da se EP više bavi pitanjima ekonomije i otvaranja radnih mjesta.
U Hrvatskoj su te teme jasno izražene kao prioritetne. Tu se kao najvažnija zadaća EU-a vidi potreba jačanja konkurentnosti i gospodarstva te jačanje energetske neovisnosti i infrastrukture – u svim tim kategorijama ispitanici iz Hrvatske su iznad europskog prosjeka.
A značajna razlika postoji i kod još jedne teme: dok samo 17 posto Europljana vidi pitanje demografije, starenja i migracija kao prioritet, kod ispitanika u Hrvatskoj je to jedna od ključnih tema za njih čak 28 posto. U Njemačkoj to kao posebno zabrinjavajuću temu vidi samo 13 posto ispitanih.
Zanimljivo je i da samo dvadesetak posto ispitanih vidi pitanje zajedničkih europskih vrijednosti, demokracije i zaštitu ljudskih prava kao prioritetnu temu.
Članstvo u EU-u
Stav prema EU-u i njezinim institucijama ostaje pozitivan, unatoč blagim padovima u odnosu na svibanj 2025. Relativna većina ima pozitivnu sliku o EU-u i smatra da je članstvo njihove zemlje u EU-u korisno (62 %), što je porast za dva boda u odnosu na veljaču/ožujak 2024.
Izvjesne razlike se međutim vide kada se usporede pojedine zemlje. Dok tako, primjerice, 72 posto građana Njemačke – zemlje, dakle, koja je jedna od osnivačica – na članstvo u EU gleda pozitivno, u Hrvatskoj je to manje od europskog prosjeka: 57 posto.
Za Eurobarometar je istraživačka agencija Verian intervjuirala građane od 15 godina starosti u svih 27 država članica EU-a od 6. do 30. studenoga 2025. Anketa je provedena u obliku osobnih intervjua, a ukupno je intervjuirano 26.453 građana.
Hrvatska
Organizira se doček, pjevat će Thompson
Vlada će u suorganizaciji s Hrvatskim rukometnim savezom na Trgu bana Jelačića u 18 sati organizirati doček brončanih rukometaša te su pozvali sve građane da se pridruže, potvrdio je ministar Tonči Glavina. “Grad Zagreb je rekao ne dočeku, ne rukometašima, ne sportu, vlada kaže da”, rekao je Glavina.
Na pitanje hoće li nastupiti Thompson, rekao je da će se ispuniti sve želje rukometaša. Thompsonov menadžer je potvrdio da će nastupiti.
Hrvatska
Nema dočeka za Hrvatsku u Zagrebu: Vlast ne želi Thompsona
Organiziranog dočeka hrvatske rukometne reprezentacije u Zagrebu ipak neće biti, potvrdio je Hrvatski rukometni savez nakon neuspjelih dogovora s Gradom Zagrebom oko programa dočeka.
Kako je priopćeno, želja igrača, stručnog stožera i Saveza bila je da na dočeku nastupi Marko Perković Thompson, no budući da takav prijedlog nije prihvaćen, donesena je odluka kako se svečani doček na Trgu bana Josipa Jelačića neće održati.
“Želja svih igrača hrvatske rukometne reprezentacije, stručnog stožera i Hrvatskog rukometnog saveza bila je da na dočeku pjeva Marko Perković Thompson. Budući da nije postignut dogovor s Gradom Zagrebom i nije prihvaćena želja igrača, stožera i HRS-a, obavještavamo hrvatsku javnost da svečanog dočeka neće biti”, navodi se u priopćenju Saveza.
Iz HRS-a su zahvalili svim gradovima koji su ponudili organizaciju dočeka, ali istaknuli kako smatraju da bi doček hrvatske reprezentacije trebao biti organiziran u glavnom gradu i na središnjem gradskom trgu, kao što je to bio slučaj i ranije.
