Austrijska vlada priprema veliku reformu socijalne pomoći koja bi trebala stupiti na snagu 2027. godine, a cilj joj je striktno vezati socijalne naknade za useljenike uz obaveznu integraciju i brži ulazak u tržište rada.
Nakon što je Ministarstvo socijalne skrbi objavilo nove podatke, integracijska ministrica Claudia Plakolm (ÖVP) posebno naglašava problematične trendove: većina korisnika socijalne pomoći živi u Beču (oko 70 %), čak 62,2 % njih nisu austrijskog podrijetla, a mnogi potporu primaju dugoročno.
Najveći izazov, navodi Plakolm, odnosi se na asyle i osobe sa supsidijarnom zaštitom, koje čine 44 % svih primatelja socijalne pomoći. Ta skupina u prosjeku je radno sposobna, često mlađa i s djecom, ali rijetko radi. Posebno u Beču čine gotovo polovicu svih korisnika.
Plakolm tvrdi da je socijalna pomoć postala sustav koji više ne štiti one koji su nekada radili, nego one koji bez integracijskih obaveza ostaju dugoročno izvan tržišta rada. Ističe da je nužno jasno poručiti kako je socijalna pomoć samo privremeni zadnji sigurnosni mehanizam i da rad mora biti isplativiji od primanja socijalne pomoći.
Planirane promjene uključuju:
- obavezno intenzivno integracijsko-radno usavršavanje za korisnike, posebno za one sa zaštitnim statusom,
- jači fokus AMS-a (zavoda za zapošljavanje) na brzo uključivanje radno sposobnih primatelja socijalne pomoći u rad,
- jasna pravila: tko prima podršku, mora aktivno raditi na svojoj integraciji i financijskoj samostalnosti.
U slučaju izbjegavanja obaveza, prema najavama, socijalna pomoć bi se mogla smanjiti ili ukinuti.
