Svijet
Njemačka od danas uvela kontrole na granicama
Od danas (16.9.2024.) njemačka Savezna policija neće kontrolirati putnike samo na istočnim i južnim kopnenim granicama nego i na njemačkim granicama na sjeveru i zapadu, i to najmanje šest mjeseci. Nova regulativa odnosi se na prelaze prema Danskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Luksemburgu i Francuskoj.
S obzirom na to da se Njemačka nalazi u središtu šengenske zone, dodatne kontrole mogle bi dovesti do poteškoća u kretanju ljudi i robe. Poljski premijer Donald Tusk rekao je da će Njemačka svojim opsežnim kontrolama ugroziti cijeli šengenski sustav. Naime, u šengenskoj zoni putovanja su moguća bez kontrola i čekanja, a putovnica se mora pokazati samo na vanjskim granicama i aerodromima, piše Deutsche Welle.
Schengen – kontrole samo kao posljednja opcija
Kontrole na unutarnjim granicama predviđene su samo pod određenim uvjetima. Međutim, države članice same odlučuju jesu li ti uvjeti ispunjeni, te su obavezne samo obavijestiti Europsku komisiju u Bruxellesu o uvođenju graničnih kontrola.
Iako Europska komisija može izraziti kritiku u vezi s kontrolama, do sada to nije učinila. Komisija naglašava da bi kontrole na granicama trebale biti izuzetak i korištene samo kao “posljednje sredstvo”, kako je nedavno izjavila Anitta Hipper, glasnogovornica Europske komisije. Također, kontrole trebaju biti “privremene”, s maksimalnim trajanjem od tri godine, prema nedavno izmijenjenom Šengenskom graničnom kodeksu.
Njemačka je ovaj korak opravdala visokim brojem migranata koji ilegalno ulaze u zemlju i preopterećenjem sustava za prihvat izbjeglica, izjavila je njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser (SPD).
Stotine iznimaka u šengenskoj zoni
Njemačka nije jedina zemlja koja sprovodi proširene granične kontrole. Još osam članica šengenske zone trenutno ima postavljene kontrole na unutarnjim granicama. Od 2006. godine ukupno je bila prijavljena 441 kontrolna mjera u zemljama Schengena. Francuska je na vrhu ove liste. Nakon islamističkih terorističkih napada 2015. i 2016. godine Pariz zadržava pravo da konstantno kontrolira sve kopnene granice. Kontrole se produljuju s različitim obrazloženjima, poput prijetnji terorizmom, migracijskog pritiska, ruske špijunaže ili sportskih događaja.
Njemačka od 2015. godine provodi kontrole na granici s južnim susjedom Austrijom, s ciljem smanjenja broja azilanata i prijetnji terorizmom. S druge strane, Austrija kontrolira svoje granice sa Slovačkom, Češkom, Mađarskom i Slovenijom iz istih razloga.
Vrhunac graničnih kontrola zabilježen je tijekom pandemije koronavirusa prije četiri godine, kada su gotovo sve srednjoeuropske države uvele kontrole i djelomično zatvorile granice kako bi spriječile širenje virusa. Tada su se stvarale velike gužve, što je uzrokovalo nezadovoljstvo među putnicima i prijevoznicima.
Nasumične provjere na autocestama
Kontrole između njemačke savezne pokrajine Bavarske i Austrije, prema riječima bavarskog ministra unutarnjih poslova Joachima Herrmanna, ograničene su na vizualne provjere i nasumične preglede na autocestama. To znači da ne mora svaka osoba pokazati svoje dokumente, samo sumnjiva vozila će biti zaustavljena. Kontrole su moguće i na regionalnim cestama, ali nisu stalne niti se provode 24 sata dnevno.
Policija, međutim, nema dovoljno osoblja za stalne kontrole na manjim prijelazima, upozorava Sindikat policije. Trenutne policijske snage već su preopterećene, a potrebno je dodatnih 5000 službenika kako bi se izvršavale kontrole. S druge strane, vodstvo Savezne policije ne dijeli isto mišljenje. Iz ministarstva unutarnjih poslova navode da je na raspolaganju dovoljno policijskih snaga.
Luksemburški ministar unutarnjih poslova Leon Gloden izjavio je za DW da mu je njemačka ministrica Nancy Faeser zajamčila da kontrole neće značajno ometati promet i svakodnevni život te da neće biti provođene na mostovima prema Luksemburgu.
Faeser želi spriječiti ilegalne ulaske
Njemačka ministrica unutarnjih poslova želi novim kontrolama otkriti osobe koje pokušavaju ilegalno ući u zemlju. Međutim, ulazak može biti odbijen samo ako te osobe ne podnesu zahtjev za azil. U takvim slučajevima, tehnički gledano, te osobe zapravo ne bi ušle u Njemačku, nego bi i dalje bile u Austriji. Stoga, prema pravilima EU, formalno odbijanje ulaska u tim slučajevima nije neophodno, kako tvrdi bavarski ministar unutarnjih poslova Herrmann.
Ako osoba na granici podnese zahtjev za azil, njemačke vlasti moraju provjeriti jesu li nadležne za taj slučaj ili je ta osoba već podnijela zahtjev za azil u nekoj drugoj zemlji EU ili bi to mogla učiniti. U tom slučaju, osoba bi mogla biti vraćena u zemlju gdje je prvi put podnesen zahtjev za azil ili u prvu zemlju ulaska u šengenski prostor – ali samo ako ta zemlja pristane na to. Ovaj proces prema tzv. Dublinskim pravilima može trajati mjesecima.
Ministrica Faeser sada traži ubrzanje provjera u EU bazama podataka o azilu i ubrzavanje pregovora s odgovarajućim zemljama EU. Osim toga, planira da se tražitelji azila smjeste blizu njemačkih granica, a u slučaju opasnosti od bijega mogu biti i pritvoreni. Savezne pokrajine tek trebaju izgraditi te kampove u blizini granica.
50 posto nije moglo ući u Njemačku
Savezna policija Njemačke priopćila je da je od siječnja do srpnja ove godine 34.000 osoba pokušalo ilegalno ući u Njemačku. Polovini, odnosno 17.000 ljudi, ulazak je odmah zabranjen na granici. Druga polovina uspjela je ući u zemlju i njihovi slučajevi se sada rješavaju prema Dublinskim pravilima. Prošle godine je Savezna policija zaustavila 127.000 ljudi koji su pokušali ilegalno ući u Njemačku, a četvrtini je ulazak odmah odbijen na granici. Koliki je stvarni broj pokušaja ilegalnog ulaska i koliko bi više ljudi moglo biti otkriveno dodatnim graničnim kontrolama, ostaje nejasno.
Mađarska, koja trenutna predsjedava Europskom unijom, komentirala je njemačke granične kontrole s dozom sarkazma. Mađarska je godinama bila kritizirana zbog svoje stroge politike prema ilegalnoj migraciji. “Čini se da oni koji su uvijek odbacivali naš pristup sada primjenjuju isti. Zanimljivo je da nekoliko godina i migracijska kriza mogu promijeniti mišljenje”, stoji u priopćenju desno-populističke vlade u Budimpešti.
Svijet
Popularno turističko odredište za građane Austrije uvodi kazne od 500 eura za alkohol
Limone sul Garda, 18. svibnja 2025. – U popularnom turističkom mjestu Limone sul Garda, smještenom na zapadnoj obali Gardskog jezera, stupilo je na snagu novo pravilo: svi koji budu zatečeni s alkoholom na javnim površinama mogu biti kažnjeni s novčanom kaznom do 500 eura.
Nova uredba protiv alkohola na javnim površinama
Mala općina s oko 1.100 stanovnika odlučila se na strože mjere kako bi se smanjila konzumacija alkohola na javnim mjestima. Sukladno novoj općinskoj odluci, posjedovanje i konzumacija alkoholnih pića zabranjeni su na ulicama, trgovima, u parkovima, vrtovima, na javnim površinama i u njihovoj blizini.
Odluka vrijedi od 19. travnja u 00:00 sati do 1. studenoga u 00:00 sati i odnosi se na cijelo područje općine.
Iznimke i dozvoljene situacije
Zabrana se ne odnosi na posebno odobrene lokacije ni na događanja koja organizira općina – ali samo ako se održavaju na jasno označenim ili privremeno ograđenim javnim površinama.
Također, dopušten je prijenos alkoholnih pića ako se ona nalaze u hermetički zatvorenim i/ili zapečaćenim spremnicima, i to isključivo ako se prevoze do privatnog smještaja ili doma. Barovi i kafići ne smiju prodavati alkohol za van, osim ako se piće prevozi na gore opisani način.
Kazne za prekršitelje
Kršenje ove uredbe smatra se prekršajem, a kazne se kreću od 25 do 500 eura.
Razlog uvođenja mjere
Općina navodi da je razlog uvođenja ove zabrane sve veći broj problema u javnom prostoru, posebice tijekom turističke sezone, kad konzumacija alkohola često dovodi do narušavanja reda i ostavljanja otpada. Prazne boce i limenke koje ostaju na ulicama i u parkovima narušavaju izgled mjesta i stvaraju dodatni pritisak na komunalne službe.
Svijet
Značajan pad neregularnih prelazaka granica u EU
U prva četiri mjeseca 2025. godine u Europskoj uniji zabilježen je znatan pad broja neregularnih prelazaka granica u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Prema podacima EU-agencije za graničnu i obalnu stražu Frontex, broj takvih prelazaka smanjen je za gotovo 30 posto te iznosi oko 47.000.
Najveći pad na balkanskoj ruti
Najveći pad zabilježen je na zapadnobalkanskoj ruti, gdje je evidentirano oko 3.100 prelazaka – 58 posto manje nego prethodne godine. I na svim ostalim glavnim migracijskim rutama brojke su pale.
Na središnjoj sredozemnoj ruti (iz Sjeverne Afrike prema Italiji) broj neregularnih prelazaka smanjen je za tri posto i iznosi oko 15.700. Na istočnoj sredozemnoj ruti prema Grčkoj broj prelazaka pao je za 30 posto, na oko 12.200.
Povećanje pokušaja ulaska u Veliku Britaniju
Suprotno općem trendu, broj neregularnih pokušaja prelaska granice prema Velikoj Britaniji porastao je za pet posto, na oko 18.100.
Najviše migranata iz Bangladeša, Afganistana i Malija
Većina migranata dolazi iz Bangladeša, Afganistana i Malija. Prema procjenama Međunarodne organizacije za migracije (IOM), u prva četiri mjeseca 2025. godine na moru je život izgubilo najmanje 555 ljudi.
Svijet
Poslovnjaci žele ukinuti crkvene blagdane radi jačanja gospodarstva
U Njemačkoj je izbila rasprava nakon prijedloga vodećih gospodarstvenika o ukidanju pojedinih crkvenih blagdana kako bi se povećala radna učinkovitost i ojačalo gospodarstvo.
Predsjednik Udruge bavarskog gospodarstva (vbw), Wolfram Hatz, smatra da se u Njemačkoj premalo radi i da bi se smanjenjem broja blagdana moglo pridonijeti gospodarskom oporavku. „Moramo ponovno više raditi! Trebamo više rada, a manje blagdana“, izjavio je Hatz za njemački „Bild“.
Konkretno, predlaže se ukidanje Uskrsnog ponedjeljka, Duhovskog ponedjeljka i Drugog dana Božića. Glavni direktor vbw-a, Bertram Brossardt, tvrdi da bi uklanjanje barem jednog od tih dana značajno koristilo gospodarstvu, a zaposlenike pritom ne bi pretjerano opteretilo. Dodaje da Njemačka, u usporedbi s drugim europskim zemljama, ima najviše neradnih dana, što je, prema mišljenju gospodarstvenika, prepreka za veću produktivnost.
Ovaj prijedlog izazvao je burne reakcije jer se tiče tradicionalnih i vjerski važnih dana, a zaposlenici vjerojatno neće biti oduševljeni idejom smanjenja broja slobodnih dana.
