Austrija
Niske mirovine u Austriji: Sve više ljudi skuplja boce
Nešto više od godinu dana nakon uvođenja novog sustava povrata ambalaže za limenke i PET boce u Austriji, prikupljanje povratnih boca i limenki postalo je vidljiv dio svakodnevice u javnom prostoru, a za velik broj ljudi i dodatni izvor prihoda.
Prema reprezentativnom istraživanju tvrtke fritz-kola i instituta za istraživanje javnog mnijenja TQS, procjenjuje se kako u Austriji ciljano prikuplja povratnu ambalažu između 225.000 i 228.000 ljudi. Istraživanje prenosi APA.
U anketi je 70 posto ispitanih navelo kako redovito primjećuje skupljače povratne ambalaže. Četiri posto ispitanika izjavilo je kako i sami ciljano traže boce i limenke u javnom prostoru.
Razlozi su različiti. Četrnaest posto navodi kako na taj način pokušava nadopuniti prenisku mirovinu, 13 posto kaže kako im prihodi od rada nisu dovoljni, dok je šest posto kao motiv navelo nezaposlenost. Po osam posto ispitanih navelo je kako skupljaju povratnu ambalažu kako bi prehranili obitelj ili ispunili želje djece i unučadi.
Povratna ambalaža najčešće se traži na mjestima gdje je najviše ostavljaju građani. Tako 78 posto skupljača traži boce i limenke na ulici, 39 posto uz kante za otpad. Pet posto ispitanih navodi kako pretražuje kante za smeće, a dodatnih pet posto kaže kako prazni i veće spremnike za otpad.
Predstavnik fritz-kole Pascal Fromme istaknuo je kako istraživanje prvi put donosi podatke o socijalnoj dimenziji prikupljanja povratne ambalaže u Austriji, ali i upozorio na moguću veću stvarnu brojku jer su, kako navodi, posebno ranjive skupine poput beskućnika teško obuhvaćene anketama.
Prema rezultatima, skupljači povratne ambalaže već su postali dio gradske svakodnevice. Njih 29 posto ispitanih doživljava pozitivno, 34 posto osjeća sažaljenje, devet posto ih ignorira, dok ih dva posto percipira negativno.
Više od polovice ispitanih, njih 57 posto, podržava ideju da se povratne boce i limenke ostavljaju uz kante za smeće kako bi ih skupljači lakše preuzeli. Dvadeset i dva posto podržava uvođenje posebnih mjesta ili rješenja za prikupljanje, dok se osam posto ispitanih osjeća ometeno.
Na temelju tih podataka fritz-kola u Austriji pokreće inicijativu pod nazivom “Pfand gehört daneben”, kojom se građane potiče da praznu povratnu ambalažu ostavljaju uz kante za otpad.
U gradovima poput Linza i Innsbrucka već su postavljeni posebni držači, takozvani “pfandringe”, na javnim kantama za smeće. U Beču takvo rješenje trenutačno nije predviđeno, potvrdila je glasnogovornica gradske službe MA 48.
U obrazloženju se navodi kako ti držači, prema stajalištu MA 48, ne donose dodanu vrijednost, nisu socijalno precizno usmjereni te ne poboljšavaju čistoću grada. Upozoravaju i kako bi na mjestima gdje se ambalaža ostavlja uz kante mogao nastajati dodatni otpad, a dodatne troškove predstavljali bi nabava, održavanje i čišćenje, što smatraju posebno važnim u razdoblju ograničenih javnih proračuna.
MA 48 istodobno navodi kako sustav povrata ambalaže za jednokratne boce i limenke vidi kao pozitivan korak.
Beč
Žena izbodena na groblju u Beču, 14-godišnjakinja u pritvoru
U ponedjeljak poslijepodne na groblju Baumgarten u bečkom okrugu Penzing pronađeno je tijelo 65-godišnje žene s više ubodnih rana u području vrata. Policija je već uhitila jednu osobu.
Prema prvim informacijama, zločin se dogodio oko 15.45 sati. Okolnosti koje su prethodile ubojstvu zasad nisu razjašnjene. Žena je uslijed više uboda u vrat preminula na mjestu događaja, a kao oružje se, prema sumnjama, koristio nož.
Sumnja na pokušaj razbojništva
Policija sumnja na 14-godišnju djevojku koja se nalazi u policijskom pritvoru, doznaje se iz Krone. Istragu vodi Zemaljski kriminalistički ured Beča, a pozadina zločina još se utvrđuje.
Trenutačno se razmatra mogućnost da je riječ o pokušaju razbojništva koji je eskalirao u nasilje. Osumnjičena još nije ispitana. I žrtva i osumnjičena austrijske su državljanke.
Na području groblja u Penzingu bio je angažiran veći broj policijskih snaga. Groblje je otvoreno do 17 sati, dok se sporedni ulazi zatvaraju sat ranije.
Beč
U Beču napadao prolaznike, ozlijedio dvoje
U noći na nedjelju u bečkom okrugu Währing došlo je do više napada na prolaznike. Policija je uhitila 34-godišnjeg austrijskog državljanina koji se, prema navodima glasnogovornika policije Philippa Haßlingera, ponašao zbunjeno.
Oko 0.50 sati policijske ophodnje na Währinger Straße čule su povike u pomoć iz Gentzgasse i odmah krenule prema mjestu događaja. Ondje su zatekle vidno potresenu ženu koja je izjavila da ju je nepoznati muškarac iznenada napao i udario, nakon čega je pobjegao u smjeru Martinstraße.
Napad bučicom i teška ozljeda glave
Policajci su odmah započeli potragu. U isto vrijeme u Martinstraße dogodio se još jedan napad. Osumnjičeni je, prema policijskim navodima, 29-godišnjeg muškarca napao kratkom bučicom i nanio mu tešku ozljedu glave.
Prema dostupnim informacijama, ozlijeđeni muškarac prethodno je pratio osumnjičenog nakon što je svjedočio napadu na ženu.
Policija je 34-godišnjaka zaustavila i privremeno uhitila u istoj ulici. Hitna pomoć preuzela je skrb o dvjema ozlijeđenim osobama. Teško ozlijeđeni svjedok prevezen je u bolnički šok-sobu.
Osumnjičeni je tijekom ispitivanja priznao napade te je policiji izjavio da se osjećao „ometanim“ od strane žrtava. Nakon konzultacija s državnim odvjetništvom, predan je u kazneno-popravnu ustanovu.
Beč
U Bečkoj školi nitko u razredu ne priča Njemački
Marion G. (44) i Stefan S. (42), koji žive u 20. bečkom okrugu, unaprijed su se pripremili za polazak u školu svojeg šestogodišnjeg sina Emila (ime promijenjeno). Kako je Stefan S. ispričao, obišli su više osnovnih škola u okrugu i okolici, primjerice tijekom dana otvorenih vrata, te razgovarali i s ravnateljstvom i s roditeljskim predstavnicima kako bi stekli što jasniju sliku o svakoj školi.
Malo cjelodnevnih osnovnih škola u 20. okrugu
Na kraju su kao prvi izbor naveli cjelodnevnu osnovnu školu u Novaragasse u Leopoldstadtu. Stefan S. kaže kako u 20. okrugu ima malo cjelodnevnih osnovnih škola te da su se zato odlučili za Novaragasse, koju pohađaju i brojna djeca iz 20. okruga. Navodi i kako im je u školi rečeno da će „sigurno dobiti mjesto“, a ako ne, da će se „otvoriti novi razred“.
Roditelji su Novaragasse, uz još jednu školu, naveli kao željene škole, no njihov sin je ipak raspoređen u osnovnu školu u Dietmayrgasse u 20. okrugu. Roditelji školu opisuju kao „problematičnu“, a navode i da bi Emil bio jedino dijete iz svojeg vrtića koje bi ondje krenulo u školu.
Prema riječima roditelja, nisu jedini koji nisu dobili mjesto u Novaragasse. Stefan S. navodi kako iz Emilova vrtića znaju za još sedmero djece koja nisu primljena, dok su mjesto dobila djeca koja, prema njegovim riječima, žive znatno dalje. Također tvrdi da je velik broj djece iz Nordbahnviertela bio raspoređen u tu školu, iako navodno nisu željeli ondje ići, zbog čega „više nije bilo mjesta“.
Zabrinutost zbog jezika u razredu i odluka o privatnoj školi
Roditelji ističu kako ih posebno brine visok udio djece migrantskog podrijetla u školi Dietmayrgasse. Marion G. kaže da bi situacija možda bila prihvatljivija kada bi Emil u razred krenuo s nekoliko djece čiji je materinski jezik njemački, ali da je drukčije ako bi u razredu bio jedini u takvoj situaciji.
Nakon razmatranja odlučili su sina upisati u privatnu školu u Leopoldstadtu. Navode kako su odluku donijeli jer smatraju da je postupak raspodjele školskih mjesta netransparentan te da se roditelje stavlja pred gotov čin.
Heute je zatražio objašnjenje od bečke Direkcije za obrazovanje. Glasnogovornica je navela da je u ovom slučaju željena škola, zbog velikih potreba u 2. okrugu, bila obvezna prvenstveno upisivati djecu iz svojeg upisnog područja, te da nije bilo kapaciteta za djecu iz drugih okruga. Dodala je i da je dodijeljena javna škola bliža mjestu stanovanja od željene škole.
Glasnogovornica je također istaknula da se raspodjela provodi prema jasnim zakonskim kriterijima i putem nadležnog odjela Prez/6 – raspodjela školskih mjesta Direkcije za obrazovanje za Beč. Prema njezinim riječima, ravnateljstva osnovnih škola ne mogu davati obvezujuća jamstva o školskim mjestima. Nakon razgovora s ravnateljstvom, navela je, može potvrditi da nikakvo jamstvo nije dano. Dodala je i da je ove godine 90 posto djece raspoređeno u željenu školu.
