Zahtjev gradonačelnika Michaela Ludwiga (SPÖ) za većim videonadzorom izaziva rasprave. To je moguće samo ako je procjena pojedinačnog slučaja završena pozitivno. Sveobuhvatno praćenje nije moguće, kaže stručnjak za podatkovno pravo.

Postavljanje nadzornih kamera regulirano je Zakonom o sigurnosnoj policiji, kako objašnjava Nikolaus Forgo sa Sveučilišta u Beču. Pojednostavljeno rečeno, on kaže da to mora biti opasno mjesto. Policija ne može jednostavno postaviti video kamere posvuda, ali mora postojati razlog za vjerovanje da su se zločini već dogodili na određenom mjestu i može se očekivati ​​da će se zločini nastaviti događati tamo.

Policija je trenutno postavila videonadzor na Praterstern, Keplerplatz i Reumannplatz. Zakonitost ovog nadzora mora se dokazivati ​​u redovitim intervalima.

Da bi novi videonadzor bio dopušten i odobren, policija mora dokazati njegovu potrebu. “Prije odluke o videonadzoru potrebno je da nadležno tijelo detaljno ispita i ocijeni kriminalnu situaciju na ovoj specifičnoj lokaciji te izradi prognozu prijetnje i operativni koncept”, kažu u Ravnateljstvu državne policije u Beču.

Forgo ne vidi ujednačen pristup: “To je relativno siva zona i u konačnici pitanje pojedinačnog slučaja. Ali sa sigurnošću možete reći da nije tako da jednostavno možete postaviti kameru gdje god vam je subjektivno neugodno ili se gradonačelnik subjektivno osjeća nelagodno, jer inače bi cijeli grad bio pun kamera.”

Prema uredu gradonačelnika, nadzor kao u Londonu, gdje se procjenjuje na milijun kamera, u Beču definitivno nije poželjan. Državna policijska uprava također navodi: „Sveobuhvatni videonadzor za cijeli Beč ne bi bio dopušten prema važećim propisima.“ Područje Wiener Linien već je pod nadzorom kamera gotovo posvuda. Sa ovog području policija svaki dan traži videosnimke za rješavanje zločina.