Hrvatska
MORATORIJ NA KUPNJU ZEMLJIŠTA: Stranci još ne mogu kupiti Slavoniju – Barem do 2023. godine?!
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvorile su se mnogobrojne mogućnosti za poduzetništvo, razmjenu dobara i usluga, fluktuaciju radne snage, kao i tržište nekretnina, osobito građevinskih i poljoprivrednih zemljišta. Hrvatska je odmah iskoristila zaštitni mehanizam za svoje poljoprivredne površine koji onemogućava njihovu kupnju strancima s većom platežnom moći. Ta je zabrana vrijedila do kraja lipnja ove godine.
Budući da hrvatsko tržište poljoprivrednog zemljišta još uvijek nije dovoljno stabilno te da i dalje postoji rizik značajnijeg povećanja cijena u slučaju njegovog otvaranja za strane državljane, Ministarstvo poljoprivrede krajem prošle godine uputilo je zahtjev za novim, trogodišnjim moratorijem, piše Glas Hrvatske.
– Aktivnosti na pripremi zahtjeva započele su u lipnju 2019. sastankom u Bruxellesu, na inicijativu Ministarstva poljoprivrede, kako bi se raspravili tehnički aspekti predaje hrvatskog zahtjeva za produljenjem prijelaznih mjera za stjecanje vlasništva poljoprivrednog zemljišta od strane fizičkih i pravnih osoba iz drugih država članica EU i Europskog gospodarskog područja. Nakon toga kontinuirano su se provodile konzultacije djelatnika Ministarstva i zaposlenika u stalnom predstavništvu RH u Bruxellesu, a koje su rezultirale detaljno argumentiranim zahtjevom koji je temeljem relevantnih činjenica obrazlagao potrebu za produženjem moratorija. Zahtjev je pripremljen u suradnji s Državnim zavodom za statistiku, Ministarstvom pravosuđa, Ministarstvom uprave, Hrvatskim centrom za razminiranje, Državnom geodetskom upravom i nadležnom upravom EK te je službeno podnesen u studenom 2019. godine, s obzirom na zahtjev za produženje moratorija koji je potrebno uputiti tri do četiri mjeseca prije isteka – objasnili su iz Ministarstva poljoprivrede, prenosi Glas Hrvatske.
T.N.

Hrvatska
Ryanair uvodi cjelogodišnju zračnu liniju Beč-Dubrovnik

Ryanair otvara sezonsku bazu na dubrovačkom aerodromu, najavljeno je to na konferenciji za medije u Zračnoj luci Ruđer Bošković na kojoj su govorili komercijalni direktor irskog Ryanaira Jason McGuinness i glavni direktor Zračne luke Ruđer Bošković Viktor Šober.
“Veliko mi je zadovoljstvo da možemo najaviti nešto što smo pripremili posljednjih mjeseci. Ryanair će za početak imati dva bazirana aviona, a novi avioni koji dolaze u Dubrovnik stvaraju 40 posto manje buke, to je doprinos održivosti zračnog prometa, a sugrađani koji žive blizu aerodroma će sigurno imati nešto od toga, to je najnovija tehnologija. Pripremili smo 18 linija, dvije smo imali, to je bio Beč i Dublin. Želim zahvaliti Gradu Dubrovniku, Dubrovačko-neretvanskoj županiji, turističkim zajednicama, svima koji su sudjelovali u ovom procesu. Imali smo podršku vlasničke strukture, a glavni cilj je zima, imat ćemo tri cjelogodišnje linije: Beč, London i Dublin. Napravili smo prvi iskorak i nadam se da će turistički sektor slijediti dogovore koje smo postigli i da će grad oživjeti na puno bolji način tijekom zime. Ovim dogovorom Dubrovnik radi dodatan iskorak u turističkom segmentu i profilira se kao city break destinacija”, rekao je Šober.
“Ryanair počinje s ljetnom sezonom, s planom da od 18 destinacije, tri ostanu cjelogodišnje tako da očekujemo dosta zanimljivu sljedeću zimu. Očekujem da će ti letovi biti popularni ne samo za goste koji će nam dolaziti, nego i našim sugrađanima. Imat ćemo zanimljivu zimu sa zanimljivim destinacijama. Radimo s Ryanairom, s Croatia Airlinesom i s destinacijama koje su izvan Europske unije”, zaključio je Šober.
McGuinness je najprije zahvalio partnerima iz dubrovačke zračne luke, ali i lokalnoj samoupravi. Predstavio je Ryanair te naglasio kako su troškovi za putnike Ryanaira prije i poslije pandemije korone ostali isti, dok su kod drugih kompanija skočili. Najavio je daljnje investicije u Hrvatsku. Istaknuo i kako dva Ryanairova aviona koji će u budućnosti dolaziti u Dubrovnik, Boeing 8-200, spadaju u avione koji minimalno opterećuju okoliš, piše dubrovački vjesnik.
Sezonska baza kreće s radom od travnja 2024., a uz dvije postojeće linije prema Beču i Dublinu, uvode se novih 16 linija od Dubrovnika. Tako će irska niskotarifna aviokompanija grad podno Srđa povezivati sa sljedećim destinacijama: Berlinom, Bruxellesom, Helsinkijem, Londonom, Milanom, Parizom, Rimom, Stockholmom, Wroclawom, Oslom, Baden-Badenom, Memmingenom, Krakowom, Manchesterom, Düsseldorfom i Poznanom, a u prvih 12 mjeseci očekuje se više od 600 tisuća putnika.
Hrvati u iseljeništvu
Hrvat iz BiH otišao raditi u Njemačku pa nestao. Nema ga već mjesecima

Od 1. rujna na službenim stranicama MUP-a kao nestali vodi se Stipo Perak.
Nestali Stipo je rođen u Barevu (Jajce) 1967. godine, a prebivalište ima u Nerežišća. Kako se navodi na stranici nestali.gov.hr on je u Njemačku otišao radi posla. Perakov nestanak se vodi u PU splitsko-dalmatinska.
“U slučaju da posjedujete informacije o ovoj osobi, molimo vas da obavijestite najbližu policijsku postaju ili nazovete na broj 192. Također, informacije možete dostaviti i putem e-mail adrese: nestali@nestali.hr”, objavljeno je na stranici nestali.gov.hr.
Hrvatska
U Hrvatskoj i dalje traje protest svinjogojaca, već su peti dan na cesti.

Nezadovoljni Vladinim mjerama poduzetim radi suzbijanja afričke svinjske kuge svinjogojci su i dalje na cesti. Ne odustaju od svojih zahtjeva zbog čega su i peti dan traktorima blokirali neke prometnice. Pozvali su predstavnike Vlade da u 18 sati dođu u Gradište na sastanak.
Svinjska kuga već 5 mjeseci zadaje glavobolju hrvatskim svinjogojcima. Od prve potvrde virusa na području Posavskih Podgajaca – potkraj lipnja – u našoj je zemlji do danas usmrćeno oko 35 tisuća svinja na oko 1.100 gospodarstava. To uključuje i zaražene jedinke i one usmrćene radi prevencije, a riječ je o 2-3 posto od ukupnog broja svinja.
You must be logged in to post a comment Login