Connect with us

Austrija

MLADEN MIKIĆ, PREDSJEDNIK HSKD RAŠČICA BEČ: ‘Ostaje veliko pitanje koliko će KUD-ova ‘preživjeti’ ovu pandemiju’!

Objavljeno

na

Hrvatsko sportsko i kulturno društvo Raščica Beč osnovano je još 1993. godine i jedno je od najstarijih hrvatskih društava u Beču. Mnogobrojne plesače pa i upravu ovog vrijednog društva na čelu s predsjednikom Mladenom Mikićem zadesila je nedaća s korona virusom pa već nekoliko mjeseci su bez aktivnog rada i proba, a i daljnje budućnost je neizvjesna.

Mladen Mikić je sportski i kulturni djelatnik, a iza njega je već tri desetljeća neumornog društvenog rada u Beču te je zasigurno prepoznatljivo ime mnogobrojnim bečkim Hrvatima.

Na žalost, svi su KUD-ovi u istoj, dosta teškoj situaciji kao i mi. Znamo da neki KUD-ovi koji imaju vlastite prostorije pa su sredstva namicali od najma prostorija prigodom proslava rođendana i sl., sada tu mogućnost nemaju. Jedan nas je KUD manje, a ostaje jako otvoreno pitanje koliko će nas “preživjeti” ovu pandemiju. Nakon 5-6 mjeseci teško će nam biti vratiti se u uobičajeno stanje. Mi u Raščici smo to stanje i testirali pa smo nakon svršetka školske godine imali završnu proslavu. Svake godine idemo u Tulln na jezero, a ove smo godine imali iznenađujuće puno naših članova. Skupilo ih se 90-tak pa nam je i to bio pokazatelj da su se članovi, naša djeca zaželjela aktivnosti. No, po sadašnjim mjerama koje su na snazi teško možemo nastaviti s probama. Jer, kako plesati ako se ne smijete hvatati za ruke i kako držati rastojanje? Ne daj Bože da na nekoj našoj probi netko unese ili dobije virus pa ćemo se svi skupa hvatati za glavu i postavljati pitanja tko je dozvolio održavanje proba i sl. Za sada mirujemo, a planiramo početkom školske godine krenuti s aktivnosti, jasno ako za to uopće bude temeljnih preduvjeta i ako nam zakon bude dozvoljavao, pojašnjava Mikić.

Ovo ljeto su također planirali nastaviti tradiciju odlaska na more, u Hrvatsku, ali je i taj lijep projekt kojega običavaju prakticirati već pet godina morao biti otkazan.

– U Crikvenici sam bio jedno ljeto na službenom putu i vidio kako na gradskom trgu igraju Slovaci i Mađari prezentirajući svoju tradiciju i običaje u Hrvatskoj. Tako sam došao na ideju razgovarati s osobama koji vode turističke zajednice, ponuditi im da naš KUD dođe prezentirati našu tradiciju misleći kako će to turistima koji dolaze u Hrvatsku biti puno zanimljivije. Već pet godina tako obilazimo Jadran, a prošle smo godine bili u Rovinju te je to doista cijelom našem KUD-u bilo jedno nezaboravno iskustvo. Tada smo uočili da naša djeca koja su ovdje rođena slabo poznaju Hrvatsku pa pitaju gdje je Knin ili Nin i je li to blizu ili isto. Tako da ovaj projekt ima velike prednosti i svakako ćemo ga nastaviti, – kaže MIkić.

No za spomenuti projekt nisu oduševili Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji im nije izašao u susret ni financirati autobus, odnosno ni minimalno vrednovati sve ove njihove vrijedne napore.

– Iduće godine opet planiramo isto, odlazak u Zadar ili negdje drugdje, a i ponovo ćemo se prijaviti na natječaj Državnog ureda, a na njima je da odluče. Mi vjerujemo kako smo našim aktivnostima pomoć zaslužili. Živimo od vlastitih sredstava, članarine, sponzora, pomoći roditelja i godišnjih zabava koje organiziramo. Tako već 27 godina! I nije lako. Živjet će HSKD Raščica i s novcem i bez novca Ureda iz Hrvatske. Pomoć iz Zagreba mi doživljavamo kao priznanje rada, a ne kao temeljna sredstva od kojih bismo mi mogli živjeti. Na Upravi uvijek kažemo kako ćemo iznovice predati dokumentaciju za natječaj. To bi bilo više priznanje našeg rada i spoznaja da netko u Hrvatskoj i misli na nas ovdje. Osobno mi je nejasna ta raspodjela sredstava, zaključuje Mikić naglašavajući na kraju kako hrvatskim udrugama u Austriji napokon treba jedna krovna organizacija koja će se zalagati za sve njihove projekte, biti im stvarna pomoć u sastavljanju projekata i sl.

– Pa nije udruga i aktivnost od bala do bala, od zabave do zabave. To je rad svakoga dana. Zato je nasušna potreba prave, istinske krovne organizacije koja ima prostor i resurse i koja bi nam doista bila od koristi, – pojašnjava Mladen Mikić.

T.N.
Foto: Kroativ I Facebook – HSKD Raščica Beč

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Austrija: Muškarac izletio iz auta hitne pomoći, pobjegao na autoput pa ga udario automobil

Objavljeno

na

By

Nešto prije 12 sati u utorak, očito mentalno oštećena osoba pobjegla je iz vozila hitne pomoći te je otrčao na A 14 (autocesta Rheintal/Walgau) u smjeru Tirola. Na cesti je osoba preskočila središnju zaštitnu ogradu i istrčala na kolnički trak prema Njemačkoj.

Tamo je osobu, o kojoj vlasti nisu dale više detalja, udario automobil. Vozač vozila je ostao neozlijeđen. Osoba je odbačena na kolnik, ali je ponovno ustala te je ozlijeđena nastavila hodati. Nedugo nakon toga muškarac je opet sišao s autoputa na obližnju livadu.

Hitna pomoć koja je bila prisutna na licu mjesta morala je potpuno zbunjenu osobu uhititi radi samozaštite i predati je na liječničku pomoć. Osoba je s ozljedama neutvrđenog stupnja prebačena u šok-sobu Državne bolnice u Feldkirchu i tamo joj je pružena pomoć.

Operacija je svojom veličinom izazvala golemu pozornost. U akciji su sudjelovala dva spasilačka vozila i vozilo hitne medicinske pomoći (NEF) s osam hitnih službi. Federalna policija bila je na licu mjesta s nekoliko patrola i helikopterom Libelle.

Nastavi čitati

Austrija

Potpuno novi AMS bonus uskoro dostupan – do 340 eura mjesečno

Objavljeno

na

Svatko tko prima socijalnu pomoć ili minimalac može se veseliti novom novčanom bonusu do 340 eura mjesečno. Novi “dodatak za osposobljavanje” dobit će osobe koje se doškolovavaju odnosno prekvalificiraju, odlučeno je u utorak amandmanom na Zakon o osnovama socijalne skrbi na Socijalnom odboru Nacionalnog vijeća. Time se želi “pogođenima pružiti najbolja moguća podrška pri ponovnom ulasku na tržište rada”, rekao je ministar socijalne zaštite Johannes Rauch (Zeleni).

“Do sada je takva subvencija bila rezervirana samo za primatelje naknade za nezaposlene ili hitne pomoći. Provedbu doplate za osposobljavanje za primatelje socijalne pomoći provode savezne države koje su također nadležne za socijalnu pomoć”, kaže nadležno federalno ministarstvo. za socijalnu djelatnost, zdravstvo, njegu i zaštitu potrošača. Zahtjev za doplatu za školovanje predan je u prosincu 2023., a sada ga krajem veljače mora odobriti Nacionalno vijeće, piše kroativ.at.

Novčani bonus ima za cilj dati poticaj onima koji su pogođeni da “iskoriste prednost dodatne obuke koju nudi služba tržišta rada”, prema ministarstvu. Bonus je vremenski raspoređen: Ako obuka traje duže od dvanaest mjeseci, iznosi 340 eura mjesečno. Ako traje između četiri i dvanaest mjeseci, doplata za obuku iznosi 204 eura mjesečno. A ako obuka traje manje od četiri mjeseca, primatelji socijalne pomoći dobivaju 68 eura mjesečno.

“Dodatak za obuku isplaćuje se oboljelima uz socijalnu pomoć za vrijeme trajanja obuke. Ne uzima se u obzir pri izračunu socijalne pomoći”, kažu u ministarstvu. Do sada (od 1. siječnja 2024.) takva se novčana potpora odnosila samo na primatelje naknada za nezaposlene i hitne pomoći. “Ako pogođeni primaju socijalnu pomoć uz naknadu za nezaposlene ili hitnu pomoć, ovaj dodatak za obuku ubuduće se više neće uzimati u obzir kao prihod”, kaže ministarstvo.

“Do sada su mnogi od pogođenih imali poteškoća priuštiti si duže tečajeve obuke i bili su prisiljeni prihvatiti loše plaćene poslove. Ovo je važan napredak, posebno u vrijeme kada očajnički tražimo kvalificirane radnike u svim sektorima. Prema našem procjenjuje se da će oko 2400 imati koristi. Ljudi imaju koristi od ove nove uredbe. Značajno poboljšavamo njihove šanse da više ne budu ovisni o društvenim mrežama i da ponovno mogu stajati na vlastite noge,” rekao je ministar za socijalna pitanja Rauch.

Nastavi čitati

Austrija

“Afera mljekara Gloggnitz”: Pet ljudi je umro, a šest ima trajne zdravstvene posljedice

Objavljeno

na

By

Muškarac iz Srbije (39) osuđen je na 13 mjeseci zatvora i morat će platiti novčanu odštetu u visini od 25.000 eura jer je pet ljudi umrlo, a šestero ima doživotne posljedice poslije trovanja kajmakom iz mljekare u kojoj je bio generalni direktor, piše Nova.rs.

Suđenju koje je održano prošli tjedan prethodila je serija trovanja listerijom od 2020. do 2022. godine, a kada su nadležni u Austriji proveli temeljnu istragu, dokazi su ih doveli do mljekare „Gloggnitz“ u W. Neustadtu u Donjoj Austriji. Sudski vještaci ustanovili su na suđenju da listerija koja je izazvala oboljenje kod ljudi pripada istom soju bakterije koji je pronađen i u proizvodima i u mljekari u ovoj oblasti.

Kako pišu mediji u Austriji, dvije osobe su zadobile trajno oštećenje mozga, dok su tri dobile kroničnu bubrežnu insuficijenciju, upalu pluća i malaksalost.

Mlađa žena je ispričala da se tijekom 2022. godine, nakon što je konzumirala proizvode iz mljekara, porodila sedam tjedana ranije, te kako je dijete odmah moralo biti priključeno na umjetnu ventilaciju, razboljelo se i pretrpjelo teži oblik sepse. Jedan građevinski radnik koji je konzumirao otrovni kajmak morat će se do kraja života da se hraniti uz pomoć sonde, jedna žena je ostala u invalidskim kolicima, a u sudnici se pojavila i udovica muškarca koji je umro od listerioze, bolesti koju bakterija izaziva. Teza tužiteljstva je da je svim ovim slučajevima zajednički kajmak.

Tvrtka Srbina proglasila je bankrot nakon što je u javnost isplivala informacija o zarazi, a na sudu se ispostavilo kako je ovo čak drugi put da je ova bakterija pronađena u ovoj mljekari. Prvi put je uočena 2018. godine, ali je optuženi Srbin rekao kako je to saznao tek kasnije.

Na suđenju koje je održano u četvrtak tužiteljstvo je iznenadilo kada je protiv optuženog Srbina iznijelo nove optužbe. Naime, sumnja se da je iz kase svoje tvrtke ukrao 6.600 eura te kako je fizički nasrnuo na suprugu i bivšeg zaposlenog u uredu ove tvrtke.

– Ozljede joj je nanio tako što ju je grubo uhvatio za vrat i ošamario – navodi su tužiteljstva. Tada je puštena i snimka incidenta na kojoj se vidi da žena glasno vrišti i kako je direktor odguruje, pišu austrijski mediji.

– Nisam je udario, stisnuo sam je i možda malo jače zgrabio – pravdao se optuženi pred sudom.

Inače, saslušanjem svjedoka otkriveni su brojni propusti u radu mljekare „Gloggnitz“. Ispričali su da su u mljekari imali miševe, plijesan, osjećao se neugodan miris, a rashladni uređaji nisu radili. Pored niza propusta u održavanju, također je utvrđeno kako zaposleni nisu prošli odgovarajuće obuke, te da dostavna vozila nisu bila odgovarajuće hlađena, prenosi Avaz.

Okrivljeni Srbin govorio je na suđenju o svojoj djelatnosti prije otvaranja tvornice sira. Radio je u kompaniji za preradu mesa 13 godina prije nego što je i sam kupio mesaru i pretvorio je u mljekaru. Negirao je bilo kakve higijenske probleme o kojima se može pročitati u rezultatima rada inspekcije. Prema riječima optuženog, bilo je samo poteškoća sa strojevima.

Da se postupak ne bi odugovlačio, donesena je odluka da se o novim optužbama odlučuje 14. ožujka. Ova presuda nije konačna.

Nastavi čitati
LM