26.8 C
Beč
11. kolovoza 2022.
Zanimljivosti

Mlada Ana Zeko vratila se iz Austrije u BiH i pokrenula uspješan posao: “Potražnja je velika”

Foto: Naila Čaušević / Agroklub.ba

Po povratku iz inozemstva Ana Zeko je odlučila pokrenuti vlastitu proizvodnju gljiva. Jako je zadovoljna prodajom, iako kaže da je potražnja puno veća od njene mjesečne proizvodnje

Ana Zeko ima tek 21 godinu, živi i radi u Uskoplju. Nakon završene srednje medicinske škole otišla je u Austriju gdje je radila kao medicinska sestra. No uslijed pojave korone ostaje bez posla i vraća se u svoj rodni grad gdje pokreće proizvodnju gljiva – šampinjona.

“Sestra mi živi već pet godina u Austriji te sam se za to odlučila i ja. Međutim, kada sam tamo ostala bez posla, shvatila sam da imam veću mogućnost da uspijem i opstanem u svojoj zemlji nego u inozemstvu pa sam se vratila. Po povratku sam dvije godine radila u lokalnom restoranu i primijetila veliku potražnju za gljivama, a i nedostatak istih na tržištu”, kaže Ana za Agroklub

Kada se dobro raspitala i istražila tržište, saznala je da na području Srednjobosanske županije nitko ne proizvodi gljive, najbliži proizvođači su u Zeničko-dobojskoj. Došla je do kontakta jednog proizvođača iz Zenice koji se bavi i prodajom komposta za rast gljiva.

“Svaki je početak težak, ali za sada sam zadovoljna količinom dobivenog proizvoda i cijenom prodanog. Dobila sam par većih ponuda te s vremenom želim proširiti proizvodnju. Za sada moje proizvode uzimaju lokalni restorani i trgovine voća i povrća, ali svakako mogu reći da je moja mjesečna proizvodnja još uvijek dosta manja od potražnje”, dodaje kaže Ana za Agroklub

Za pokretanje proizvodnje šampinjona potrebni su kompost, uređaji za stvaranje uvjeta za rast i dostavno vozilo. Do sada je gljive proizvodila u podrumu veličine 10 m2, gdje gljive imaju dovoljno prirodne vlage, i u garaži veličine 30 m2, gdje je morala postaviti uređaj za stvaranje vlage.

Prije nešto više od mjesec dana prijavila je se i obuku Pokreni svoj posao koju realizira općina Uskoplje s udrugom Link iz Mostara. Na kraju obuke najuspješniji polaznici će dobiti grant sredstva kako bi prijavili obrt i pokrenuli vlastiti biznis.

“Planiram izgradnju nove prostorije u zemlji, zbog boljih uvjeta i proširenja proizvodnje. Trenutno sve radim sama. Kada bih proširila posao javila bi se potreba za dostavljačem i još jednim beračem”, navodi.

Jedna vreća komposta košta 12 KM, a iz nje se može dobiti šest – sedam kilograma šampinjona. Kompostu su potrebna dva tjedna da dozre te se nakon toga otvara i prekriva zemljom. Potrebno je dosta vlage pri rastu i nakon sedam do 10 dana počinju prvi plodovi. Kada se oberu i zadnji plodovi kompost koji ostaje može se bez ikakve bojazni iskoristiti kao prirodno đubrivo za vrt, što Ana i čini.

Što je potrebno za uspješan uzgoj šampinjona?

“Pa mogu reći da je proizvodnja relativno zahtjevna, potrebno je dosta vremena da shvatiš kakvi uvjeti zapravo pogoduju uzgoju. Potrebno je da sam uvijek tu jer šampinjoni ne podnose niti previše visoku, a ni previše nisku temperaturu. Mogu reći da se isplati, ali na veće količine. Ja bih u svakom slučaju preporučila svakome da pokuša”, poručuje Ana za Agroklub


Povezane vijesti:

HAK je ažurirao kartu: Ucrtan je Pelješki most kao preferirana ruta

Robert Pandža

Najstariji zoološki vrt na svijetu, onaj u Beču, slavi 270. obljetnicu postojanja

Robert Pandža

Žena dobila kaznu za parkiranje od čak 6 milijuna eura: “Mogu li platiti gotovinom?”

KROATIV