74% Sirijaca i 71% Somalijaca u Beču primaju minimalni dohodak. Ministrica Raab sada poziva na razdoblje čekanja od 5 godina za punu socijalnu pomoć.

Ministrica integracije Susanne Raab (ÖVP) predstavila je u ponedjeljak aktualno izvješće o integraciji, koje daje pregled brojki o imigraciji i status quo integracije u Austriji.

Sukladno tome, oko 195.000 ljudi doselilo je u Austriju iz inozemstva 2023. godine, dok ih je oko 128.300 napustilo Austriju. To je značajno smanjenje bilance od 51% u odnosu na prethodnu godinu.

S 59.200, broj zahtjeva za azil značajno je pao u usporedbi s prethodnom godinom (112.300). Međutim, oko 17.300 ljudi kojima je odobren azil u Austriji 2023. predstavlja povećanje od 26% u usporedbi s 2022. i najveća je brojka od 2017.

Izazovi su sve veći – a raspoloženje stanovništva prema zajedničkom životu s imigrantima sve je gore. Prema aktualnom izvješću o integraciji, 40,2% stanovništva rođenog u Austriji ocjenjuje suživot “prilično lošim” ili “vrlo lošim”. U usporedbi s prethodnim godinama, znatno je više kritičnih glasova (2022.: 25,1%; 2023.: 34%).

23,2% rođenih u Austriji ocijenilo je život s migrantima kao “vrlo dobar” ili “prilično dobar”. Oni koji imaju česte kontakte s imigrantima imaju tendenciju bolje ocijeniti njihovu interakciju od onih koji imaju kontakte rjeđe ili nikad.

Drugi faktor je to što je većina izbjeglica u metropolitanskim područjima, posebno u Beču. To je uglavnom zbog višeg stupnja socijalne pomoći: Beč dobrovoljno plaća onima koji imaju pravo na supsidijarnu zaštitu 730 eura više nego druge savezne države.

Naime, 62% onih koji su primali socijalnu pomoć u Beču prošle godine bili su strani državljani, od čega 44% onih koji imaju pravo na azil i supsidijarnu zaštitu. U Beču je 74% Sirijaca primalo minimalni prihod, slijede Somalijci (71%) i Afganistanci (54%) – udio među Austrijancima bio je 4%.

“Potreban nam je pravi oblik useljavanja, a to je useljavanje na tržište rada, a ne u socijalni sustav. : “To stvara poticaje za ulazak na tržište rada.”
Potrebni su jedinstveni nacionalni propisi

Osim toga, Zakon o osnovama socijalne pomoći, koji propisuje jedinstvene nacionalne minimalne standarde u pogledu visine naknada, konačno moraju početi implementirati sve savezne države, naglašava dalje ministar. Raab: “Grad Beč je do sada plaćao značajno više novca onima koji imaju pravo na supsidijarnu zaštitu nego druge savezne države, što predstavlja faktor privlačenja.”