Austrija
“Milijuni ljudi”: Upozorenje Schallenberga na val migranata i izbjeglica
Ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg na kraju svog putovanja po Bliskom istoku bio je gost u Libanonu, gdje se susreo s libanonskim kolegom Bou Habibom i drugim visokim političarima. Tijekom zajedničke izjave Schallenberg je čak i šalom razvedrio raspoloženje tako što je najprije istaknuo prijateljstvo dviju zemalja i ukazao na nepogrešive sličnosti u nacionalnim bojama: “Pogledajte zastave” – pogledajte našu zastavu”, našalio se Schallenberg.
Nešto kasnije, pak, ministar vanjskih poslova se uozbiljio pred predstavnicima medija i izrazio zabrinutost zbog sukoba koji traje između izraelske vojske i terorističke skupine Hamas. “Ovdje možete posvuda osjetiti traumu i ljudsku patnju”, rezimirao je Schallenberg u četvrtak. Međutim, ne može se jedna patnja nadjačati s drugom.
Iznad svega, stanovništvo trenutno nema povjerenja u uključene političke aktere. “Obnavljanje toga je najveći izazov”, pojašnjava austrijski ministar vanjskih poslova i upozorava na mogući požar izazvan još jednim sukobom između Izraela i libanonske šijitske milicije Hezbollah.
Sukob koji je u tijeku u Pojasu Gaze također bi mogao imati konkretne učinke na Europu, a posebno na Austriju. Upravo zbog toga postoji veliki interes za mogući mir između Izraela i Palestine. “Austrija ima interes stabilizirati situaciju, inače bi došlo do novih izbjegličkih tokova”, rekao je Schallenberg.
Već 2015., nakon što je izbio rat u Siriji, vidjeli smo što se događa kada milijuni ljudi poteku u Europu. “Želimo to izbjeći”, zaključuje ministar vanjskih poslova. Posljednjih dana mnogi upozoravaju na novi val izbjeglica i migranata ako stanje na Bliskom istoku ostane nestabilno.
Austrija
Austrija: Poznata trgovina sportskom robom zatvara neke filijale
S obzirom na tekuću tešku tržišnu situaciju, štajerska sportska maloprodajna tvrtka Gigasport već je 2023. započela s poduzimanjem potrebnih koraka kako bi osigurala budućnost tvrtke.
“Zatvaranjem četiri lokacije Gigasporta i pripadajućim prilagodbama u centralnom prostoru, ovaj proces će biti zaokružen, a tvrtka ekonomski ojačana”, pojašnjavaju odgovorni u priopćenju.
Posljednjih nekoliko godina bile su iznimno izazovne za maloprodaju, posebice sportski sektor. Industrija još uvijek trpi posljedice pandemije korone, energetske krize i slabog gospodarstva.
“Iako prodaja sporo raste, troškovi značajno rastu u gotovo svim područjima. Osim toga, Gigasport se prošle godine teško borio s insolventnošću ‘Sport 2000 grupe'”, nastavlja se.
U tom kontekstu, Gigasport je prošle godine pokrenuo prve korake strateškog prestrojavanja. Ove mjere za ekonomsko jačanje tvrtke sada uključuju zatvaranje četiri od 14 lokacija kao i organizacijske prilagodbe u središnjem dijelu.
Posebno su pogođene poslovnice u Wolfsbergu, Spittalu/Drau, Leobenu i Innsbrucku koje će biti zatvorene do kraja siječnja 2025. Ovim mjerama obuhvaćeno je oko 100 zaposlenika u svim područjima. Osim toga, tvrtka provodi daljnje korake za smanjenje troškova.
Austrija
Šest spolova na izbor: Velika “frka” oko upisa u vrtić u Grazu
Upisni obrazac za dječje vrtiće u Grazu trenutno izaziva rasprave. Razlog: postoji šest različitih spolnih kategorija među kojima djeca mogu birati.
Muški, ženski, različiti, interni, otvoreni i nespecificirani – roditelji mogu odabrati spol djeteta između ovih šest opcija na obrascu za predupis u općinske vrtiće. Ta činjenica trenutno izaziva brojne rasprave u glavnom gradu Štajerske. Obrazac je očito namijenjen izazivanju uzbuđenja, posebno među roditeljima.
Čini se da ÖVP-ov gradski vijećnik Kurt Hohensinner, koji je odgovoran za obrazovanje u gradskoj vijećnici, može razumjeti ovo uzbuđenje: „Jasno mi je: biološki postoje dva spola. Točka. Sada možemo raspravljati o tome treba li postojati treća mogućnost registracije za punoljetne osobe, za pojedinačne slučajeve koji se ne osjećaju ni jednom od te dvije kategorije”, komentar je koji se mogao čuti za aktualnu raspravu. Otvaranje ovog rodnog pitanja u vrtićima je “potpuno pogrešno”, smatra političar, a prenosi 5min.at.
Regulativa seže do presude Ustavnog suda iz 2018. godine, kojom je izmijenjen registar “građanskih pitanja”, piše Kronen Zeitung. Mogućnosti odabira uvedene su u obrazac 2022. Od tada se navodi da nijedno dijete nije imalo označenu treću opciju osim “muško” ili “žensko”. Helmut Schmalenberg, voditelj predsjedničkog odjela, da će se izbori temeljiti na onome što odredi savezno zakonodavno tijelo. Opcija “bez odgovora” također ima za cilj jamčiti da se nitko ne osjeća pod pritiskom.
Austrija
Austrija: Novi cjenovni šok na skijalištima, skijanje sve skuplje
Cijene skijaških karata u Austriji su i ove godine porasle – ali za to postoje razlozi. Skijanje je uvijek bilo skupo zadovoljstvo. Posljednjih godina, međutim, austrijski nacionalni sport postaje sve više i više “sport i hobi za one koji više zarađuju”, kaže istraživač turizma Günther Aigner na temelju analize.
Njegova usporedba jedanaest austrijskih skijališta, uglavnom iz premium ranga, pokazuje da je prosječna cijena dnevne karte ovdje ponovno značajno porasla. Sukladno tome, prosječna dnevna cijena u tekućoj sezoni iznosi 72,10 eura.
To znači da su karte za žičare poskupjele oko šest posto, nakon što su u sezoni 2023./2024. kupci morali izdvojiti prosječno 67,90 eura. Aigner se vraća još dalje i otkriva da je porast iznosio 17 posto u dvogodišnjoj usporedbi i 26,5 posto u trogodišnjoj usporedbi – tj. od zimske sezone 2021./22. do 2024./25.
Međutim, prosječno povećanje dohotka ostalo je znatno niže u istom razdoblju. CPI (indeks potrošačkih cijena, podaci: Statistički ured Austrije) porastao je samo oko 20 posto. Time je jasno: za većinu ljudi skijanje je postalo znatno skuplje.
No, prema istraživaču turizma, za to postoji dobro objašnjenje – i ono samo djelomično ima veze s rastućim cijenama energije i smanjenjem snježnih masa.
Austrijska skijališta nedavno su se razvila u najbolja na svijetu. To uvijek iznova potvrđuju razne ljestvice – uključujući i najveću svjetsku platformu za testiranje skijališta, skiresort.de. Osim toga, Austrija i njemačko govorno područje nisu preuzeli samo vodstvo u kvaliteti, nego i u ekologiji u skijaškom turizmu. “Nigdje na svijetu ne možete skijati na ekološki održiviji način”, kaže Aigner.
