Hrvatska
Milanović: “Ne vidim načina da se Dayton promijeni bez nasilja”
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović gostovao je sinoć na HTV-ovom Dnevniku, gdje je govorio o situaciji s koronavirusom, cijepljenju, svom neodlasku na summit u Bruxelles, vladinom znanstvenom savjetu, Hrvatima u BiH i Daytonskom sporazumu itd.
Predsjednik Milanović je ocijenio da situacija u Hrvatskoj nije lagana, te je posebno teško zdravstvenom osoblju. Milanović je pojasnio da u borbi s koronavirusom nema posebnih pravila. “Moglo je ovo u Hrvatskoj krenuti prije mjesec dana da nije bilo tih peripetija oko Vukovara, i tenzije, i nesklonosti da se sve to skupa odgodi za ovu godinu. Međutim, Slovenija je krenula mjesec dana prije nas pa ima praktički isti problem. I sad bih mogao ići redom po Europi i svijetu. Nema pravila.”, rekao je Milanović.
Milanović je potvrdio i da će se cijepiti. “Netko je rekao da pokušavam ljude na silu cijepiti. Na silu cijepiti, mislim. To je jedan minimum rizika, ako se uopće o tome može govoriti, da bi svima bilo bolje. Na kraju krajeva, vi ćete se cijepiti i preuzet ćete nekakav zanemariv rizik, uopće mi je glupo govoriti da se radi o riziku, a netko će piti orijentalne čajeve, baviti se jogom, bit newager i čekati da sve to skupa dobro prođe, i onda ustvari profitirati na vašem znoju, jer ćete ga vi i oni koji se cijepe kolektivno zaštititi. Naravno, to je pod pretpostavkom da se cijepi preko 60, 70 posto ljudi. Ako ne, imamo problem”, objasnio je hrvatski predsjednik Milanović.
Milanović je komentirao i svoj neodlazak na Summit EU. Umjesto bolesnog premijera Plenkovića, na summitu šefova država i vlada članica Europske unije u Bruxellesu, Hrvatsku je predstavljao slovenski premijer Janez Janša. Plenković je prethodno zamolio Milanovića da ode umjesto njega, ali predsjednik je to odbio.
“Tamo ja nemam što raditi, ja mogu tamo biti ili portparol Vlade, što uopće nije moj posao, ja to ne smijem raditi. Kasnije to i tako završava u Vladi i na Saboru, to je izvan moje ingerencije. Ili primjerice mogu, a toga sam se nagledao, doći tamo, pričati i praviti se pametan, i gledao sam kako to otužno i jadno izgleda kad neki predsjednici koji nemaju nikakve izvršne ovlasti ugrabe priliku jednom u pet godina mijenjati Slovaka, Bugarina. Dakle, ne možeš ih se otarasiti. Ja itekako dobro znam kako to izgleda i jako dobro znam što i zašto piše u Ustavu i to je sve što mogu reći”, rekao je Milanović.
Milanović je komentirao i situaciju u BiH i budućnost Daytonskog sporazuma.
“Dayton je takav kakav je i ne vidim uopće načina da ga se promijeni bez nasilja. Ne mislim na rat. Mislim naprosto na mentalno i svako drugo nasilje koje u BiH, to svatko zna, nikada nije prolazilo. I uvijek je izazivalo još veće nasilje. Vi ne možete bosanski sustav, bosanskohercegovački okvir promijeniti bez volje konstitutivnih naroda. To su Srbi, koji imaju Republiku Srpsku, koja je donesena, to ne možete poništiti. Mogu ja o tome misliti što god hoću, prošlo je 25 godina. Imate Srbe, čiji predstavnici govore svašta, ali imaju nekakva prava. Imate Hrvate – da, Hrvati postoje, kao i Bošnjaci, postoje, ne možemo se praviti da ne postoje – koji su nezadovoljni u toj državi. Je li to neka tajna? Jesam li ja nacionalist ili šovinist ako to kažem? To je sad problem onih koji se sa mnom ne slažu, što će to meni jako teško reći, mada će mi to reći, već i govore. Neka se ne zanose da će bilo kakve strateške odluke o ičemu biti donošene bez suglasja triju konstitutivnih naroda, i to nije nikakav srednji vijek, i bez toga nema građanske države. Dakle, još jednom govorim – građanska država je daleki, daleki san, i to je lijepa stvar, ali prvo sapun, onda parfem”, rekao je Milanović.
- Beč: Roditelji s Balkana osuđeni zbog pokušaja ubojstva dvomjesečne bebe
- Austrija: Cijene goriva ne padaju iako je nafta pojeftinila
- Beč: Optužen 20-godišnjak zbog planiranja terorističkih napada u ime IS-a
- Nesreća u bečkoj podzemnoj: Žena teško ozlijeđena
- Pijani Hrvat nasmrt pretukao Uzbekistanca
R.P
Foto: Ured predsjednika HR / twitter.com
Hrvatska
Pijani Hrvat nasmrt pretukao Uzbekistanca
Sudac istrage odredio je pritvor 31-godišnjem hrvatskom državljaninu osumnjičenom da je u nedjelju navečer u Ozlju napao 44-godišnjeg državljanina Uzbekistana, zadavši mu više udaraca s namjerom da ga usmrti, uslijed kojih je Uzbekistanac i preminuo, priopćilo je danas tužiteljstvo.
Županijsko državno odvjetništvo u Karlovcu izvijestilo je da je po zaprimanju kaznene prijave ispitalo osumnjičenog i nakon toga sucu istrage Županijskog suda u Karlovcu predložilo određivanje istražnog zatvora zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela, što je i prihvaćeno.
Preminuo tijekom reanimacije
Tužiteljstvo je objavilo da je u obiteljskoj kući na području Ozlja državljanin Uzbekistana preminuo tijekom reanimacije, da je očevid provodio dežurni zamjenik županijskog državnog odvjetništva u suradnji s policijom te naložio pregled mrtvog tijela i obdukciju.
Policija je ranije izvijestila da je 32-godišnjak pod utjecajem alkohola od 0,78 promila u nedjelju u Ozlju ubio 44-godišnjeg državljanina Uzbekistana tako što ga je više puta udario u glavu, nanijevši mu ozljede od kojih je na mjestu umro.
Napad iz neutvrđenih razloga
Utvrdili su i da je uhićeni 32-godišnji hrvatski državljanin napao državljanina Uzbekistana u večernjim satima u kući 61-godišnjaka iz neutvrđenih razloga i povoda. “U cilju utvrđivanja svih okolnosti događaja, kriminalističko istraživanje se nastavlja”, kazali su ranije u policiji, koja je osumnjičenika kazneno prijavila za ubojstvo.
S obzirom na to da je osumnjičenik prilikom reanimacije Uzbekistanca ometao djelatnike hitne medicinske pomoći te ih vrijeđao i omalovažavao, policija će protiv njega podnijeti i optužni prijedlog zbog prekršaja. “Isto tako je zbog utvrđenih prekršaja prema osumnjičenom postupano i sukladno odredbama Zakona o osobnoj iskaznici i Zakona o prebivalištu”, dodala je policija.
Hrvatska
Idete preko granice: Ovo vas može koštati 6.000 eura
Putovanja preko granice danas su brža nego ikada, ali pravila su u nekim segmentima postala stroža. Jedno od onih koje mnogi putnici i dalje zanemaruju odnosi se na – gotovinu u džepu.
Naime, svatko tko prelazi granicu i sa sobom nosi više od 10.000 eura u gotovini dužan je taj iznos prijaviti carinskim službenicima. Pravilo je jasno i odnosi se na sve: građane, turiste, vozače u tranzitu i poslovne putnike. Čim iznos koji nosite prijeđe zakonski prag – makar i za jedan cent – potrebno ga je prijaviti.
Za to postoje propisani obrasci i točno određena procedura. Carinskim službenicima morate prijaviti iznos koji prenosite, a oni zatim evidentiraju podatke o putniku i porijeklu novca. Postupak je kratak i jednostavan, ali ako ga preskočite, posljedice mogu biti vrlo neugodne.
Mnogi putnici i dalje misle: “To je moj novac u mom novčaniku.” No zakon to gleda drugačije. Ako vas carina otkrije s neprijavljenim iznosom većim od dopuštenog, slijedi prekršajna prijava i visoka novčana kazna.
Primjer s jednog graničnog prijelaza pokazuje koliko takav propust može biti skup.
Državljanin Bosne i Hercegovine prilikom prelaska granice nije prijavio da kod sebe ima 20.000 eura gotovine, odnosno iznos koji prelazi dopušteni limit. Carinska kontrola to je otkrila, nakon čega je protiv njega pokrenut prekršajni postupak.
Kazna koja mu je izrečena iznosila je čak 6.600 eura.
Ipak, zakon omogućuje da se dio kazne odmah plati na licu mjesta, čime se postupak brže završava. U ovom slučaju putnik je platio dvije trećine kazne – 4.400 eura – uz 30 eura troškove postupka, nakon čega se kazna smatra podmirenom, piše Slobodna Dalmacija.
Ovaj slučaj još je jedan podsjetnik da se pravila na granicama moraju shvatiti ozbiljno. Prijava gotovine ne znači da će vam novac biti oduzet niti da ne smijete putovati s većim iznosom. Ona služi isključivo evidenciji i sprječavanju pranja novca i ilegalnih financijskih tokova.
Drugim riječima – novac smijete nositi, ali ga morate prijaviti. A jedna kratka prijava na granici svakako je bolja opcija nego kazna od nekoliko tisuća eura.
Hrvatska
Oštre mjere u EU: S granice s Hrvatskom vraćeno 100 kamiona iz BiH
Konzorcij Logistika priopćio je da je Bosna i Hercegovina danas suočena s ozbiljnim poremećajem međunarodnog cestovnog prijevoza.
Jutros je s granica vraćeno više od 100 transportnih vozila, dok je oko 2.000 tona robe ostalo zarobljeno u transportu, bez mogućnosti da bude isporučeno na tržište Europske unije.
“Najveći dio međunarodnog robnog prometa Bosne i Hercegovine odvija se preko graničnih prijelaza na sjeveru zemlje uz rijeku Savu, koji predstavljaju ključne izlazne točke za bh. gospodarstvo prema tržištu Europske unije. Upravo na tim pravcima danas dolazi do ozbiljnih zastoja i vraćanja vozila.
Istodobno želimo naglasiti da, prema dostupnim informacijama iz sektora transporta, na pravcima preko Srbije nije zabilježena ista razina problema, te da su dobrosusjedski odnosi omogućili određeni operativni pristup na prijelazima, uključujući pravac prema Bajakovu. Također, Srbija je na pravcu prema Mađarskoj uspjela osigurati određene pomake ili privremena rješenja za svoje prijevoznike”, priopćili su.
Iz Konzorcija su zbog toga postavili pitanje institucijama Bosne i Hercegovine: Zašto Bosna i Hercegovina nema istu razinu zaštite svojih prijevoznika i gospodarstva?
“Ako se hitno ne poduzmu konkretni koraci i ne pokrenu izravni razgovori s institucijama Europske unije i susjednih država, Bosna i Hercegovina suočit će se sa situacijom u kojoj su uvoz i izvoz robe ozbiljno ugroženi, a lanci opskrbe dovedeni u pitanje. Konzorcij Logistika Bosne i Hercegovine poziva institucije da odmah reagiraju, jer svaki sat čekanja znači nove gubitke za kompanije, radnike i ekonomiju zemlje.”
