bečka šnicla

Meso za bečku šniclu često ne dolazi uopće iz Austrije

Istraživačka mreža The Marker iz Dornbirna analizirala je podrijetlo teletine koja se u Austriji koristi za pripremu bečkog odreska. Rezultat istraživanja pokazuje da u većini slučajeva meso dolazi iz Nizozemske, gdje se telad često uzgaja u problematičnim uvjetima. Austrijski javni servis ORF u magazinu „Report“ prikazao je držanje životinja u skučenim betonskim boksovima bez mogućnosti izlaska na otvoreno.

Bečki odrezak smatra se klasikom austrijske kuhinje i tradicionalno se priprema od teletine. Mnogi gosti, ali i ugostitelji, pritom polaze od pretpostavke da meso potječe iz Austrije.

Istraživanje mreže The Marker pokazuje drukčiju sliku. Članovi istraživačkog tima raspitivali su se u oko 15 restorana u najvećim austrijskim gradovima o podrijetlu mesa. Najčešći odgovor bio je – Austrija. Često su se navodili i konkretni dobavljači, među njima i donjoaustrijska tvrtka Astrokalb, navodi Ann-Kathrin Freude iz The Markera.

Problematični uvjeti uzgoja u Nizozemskoj

Uvid u poslovanje tvrtke Astrokalb, međutim, otkrio je da se velik dio teletine uvozi iz Nizozemske, koja je jedno od glavnih središta proizvodnje teletine u Europi. Telad ondje djelomično potječe i iz drugih zemalja, poput Irske, te se uzgaja u velikim tovnim pogonima. Nakon klanja meso se pakira i označava prema propisima o podrijetlu.

Organizacije za zaštitu životinja već godinama dokumentiraju problematične uvjete držanja teladi u Nizozemskoj. Kako navodi Lesley Moffat iz organizacije Eyes on Animals, telad često mjesecima boravi u pojedinačnim betonskim boksovima, bez stelje i bez mogućnosti kretanja. Hrani ih se uglavnom tekućom hranom, a znatan broj životinja ne preživi tov.

Iako u Austriji vrijede stroži propisi o zaštiti životinja, u zemlju je nedavno uvezeno oko 70.000 teladi iz Nizozemske. Prema riječima Thomasa Maurovicha, poslovnog direktora tvrtke Astrokalb, velik dio tog mesa završava u austrijskoj gastronomiji. Razlog je visoka potražnja i ograničena domaća ponuda: godišnje je potrebno oko 120.000 teladi, dok se u Austriji zakolje tek oko 50.000.

Zahtjev za jasnim označavanjem podrijetla

Iz perspektive istraživačke mreže The Marker, jedino brzo rješenje jest uvođenje obveznog označavanja podrijetla mesa u ugostiteljstvu. Na taj bi način gosti imali jasnu informaciju o tome odakle meso doista dolazi. I savezna vlada načelno se izjasnila u prilog takvoj mjeri.

Predstavnici ugostiteljskog sektora, međutim, upozoravaju na povećanje administrativnog opterećenja. Ipak, za veći udio regionalnog mesa bila bi potrebna promjena postojećeg sustava, budući da, prema istraživanju, u oko 80 posto slučajeva bečki odrezak u restoranima dolazi od teletine iz Nizozemske.

Bez obveznog označavanja u restoranima

U Austriji je obvezno navođenje podrijetla mesa propisano samo u određenim područjima. Od rujna 2023. vrijedi obveza označavanja za meso, mlijeko i jaja u menzama, školama, bolnicama i drugim velikim kuhinjama, a u trgovini je podrijetlo obvezno za svježe, neprerađeno meso.

U restoranima i gostionicama takva obveza i dalje ne postoji. Također, u trgovini ne postoji zakonska obveza navođenja podrijetla za prerađene proizvode poput kobasica ili gotovih jela. Iako postoje dobrovoljni sustavi označavanja, poput inicijative „Gut zu wissen“ Poljoprivredne komore, politički prijedlozi za zakonsko proširenje obveze označavanja na cjelokupni ugostiteljski sektor zasad su odgođeni u parlamentu.

NE PROPUSTITE

LM