Connect with us

Austrija

MEDIJI U AUSTRIJI: Ovo su najveće medijske kuće u Austriji

Objavljeno

na

Dnevni list „STANDARD“ svake godine objavljuje ranking najvećih medijskih kuća u Austriji s procijenjenim tržišnim prometom. Najveća medijska kuća je, očekivano, državni ORF.

Austrijska radio televizija (ORF) ostvarila je u 2019. godini promet od 1,05 milijardi eura. ORF uz svoje televizijske stanice ORF1, ORF2, ORF3 i ORF Sport+ nudi i radijske stanice Ö1, Ö3, FM4 i regionalne radio stanice te online platformu „ORF.at“. Dnevna gledanost ORF-ovog TV programa je 31,8%, dok njihove radio stanice sluša 74% publike. Online portal čita 15,4% dnevnih korisnika.

Na drugom mjestu se nalazi Red Bull Media House s 447 milijuna eura prometa u prošloj godini, a stopostotni vlasnik ove medijske kuće je tvrtka Red Bull. U svojoj ponudi nude televizijsku stanicu „Servus TV“, koja ima tri posto dnevne gledanosti među austrijskom publikom, te časopisi „Red Bulletin“, „Servus in Stadt und Land“ i „Terra Mater“.

Treće mjesto zauzima Mediaprint kuća s prometom od 416,1 milijuna eura, koja je vlasnik najvećih austrijskih novina „Kronen Zeitung“ i „Kuriera“. Krone je u vlasništvo 50% obitelji Dichand i 50% Funke/Signa-Holdinga u vlasništvu Rene Benka. Većinski vlasnik „Kuriera“ je Raiffeisen banka te Funke/Benko. Kronen Zeitung čita 27,2% publike, a Kurier sedam posto. U vlasništvu su i časopisa „Profil“, televizije „KroneTV“, radijske stanice „Kronehit“ te dvotjednog časopisa „Wiener Bezirksblatt“.

Štajerska kuća Styria Media Group, u čijem vlasništvu su i hrvatske novine „24sata“, „Večernji list“, „Express“ i „Poslovni dnevnik“ i online prodajna platforma „Njuškalo“, se nalazi na četvrtom mjestu uz promet od 307 milijuna eura. U svom vlasništvu imaju „Kleine Zeitung“, „Die Presse“, sve „Antenne“ radijske stanice te online prodajnu platformu “willhaben.at”

Antonio Šećerović
Foto: WEF.com

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Poziv na veću zaštitu od prisilnih brakova u Austriji

Objavljeno

na

By

Prisilni brakovi su rašireni u svijetu; prema međunarodnim studijama, njima su pogođena 22 milijuna ljudi – uključujući devet milijuna djece. I u Austriji postoje prisilni brakovi – ali o njima se malo zna, pokazuje jučer predstavljena studija projekta “Prisilni brak (FORMA)”.

Potrebno je precizno praćenje i bolje prikupljanje podataka te više edukacije i podizanja svijesti, posebice mladih. U priopćenju za javnost, autori studije također hitno preporučuju podizanje minimalne dobi za brak na 18 godina.

Zahtijeva se i širenje savjetovališta za kandidate za vjenčanje te pojačana suradnja između organizacija za zaštitu žrtava i škola. Također je ključno proširiti kontaktne točke niskog praga na cijeloj Austriji gdje se nude višejezični psihosocijalni savjeti.

Ne zna se koliko se svake godine sklopi prisilnih brakova u Austriji; u ženskom savjetovalištu Orient Express rekli su za Ö1 da je bilo nekoliko stotina slučajeva. Za studiju projekta FORMA sada je po prvi put pripremljeno izvješće o stanju u ime Ministarstva unutarnjih poslova i Odjela za žene i jednake mogućnosti u Uredu saveznog kancelara.

Nastavi čitati

Austrija

Bečka škola zabranila trenirke, no postoje i drugi problemi

Objavljeno

na

Thomas Fitzko (37) već pet godina vodi srednju školu s fokusom na informatiku u obrazovnom kampusu Berresgasse (Donaustadt) – sa 33 godine postao je najmlađi direktor u Beču. Doseljenik iz Koruške odgovoran je za oko 340 studenata u 14 razreda na kampusu: “Imamo sve nacionalnosti na svim stranama i stoga smo dobra kombinacija”, kaže 37-godišnjak u intervjuu za “Heute”.

Fitzko vodi srednju školu s puno razumijevanja, ali i jasnim pravilima: “Ovdje u osnovi imamo zabranu nošenja trenirki. Mnogi ljudi ne znaju da se na razgovor za posao ne treba nužno pojaviti u trenirci. To je sasvim normalno i kad vidim da neki roditelji na roditeljski sastanak dolaze u trenirkama, ne čudi me što su djeca odraz toga“, objašnjava ravnatelj.

Ovaj 37-godišnjak očekuje od svojih učenika “da školu vide kao mjesto rada, kao pripremu za svoj budući profesionalni život.” Stoga se djeci mora jasno prenijeti razlika između slobodnog vremena i rada.

Prema riječima Fitzka, postoji visoka razina prihvaćanja dress codea, a humor također nije zanemaren: “U siječnju je, primjerice, Međunarodni dan trenirki, gdje svi dolazimo u trenirkama”

No, Fitzko se uozbiljuje kada su u pitanju roditelji: “Posljednjih godina vidimo da često nedostaje podrška roditelja. Mnogi izvještaji, pozivi na razgovor ili čak ciljevi koji su dogovoreni apsolutno se ne poštuju. U konačnici, djeca su proizvod cijele stvari jer ne poznaju granice i od kuće im se daje vrlo malo.”

S ravnateljičinog stajališta, roditelji bi stoga trebali biti mnogo odgovorniji: “Oni imaju zadatke i ciljeve koje moraju ispuniti koji su im postavljeni. I oni bi trebali biti izvršivi, trenutno nemamo načina za to. U konačnici, postoji samo uklanjanje djeteta, “Ali to ne može biti cilj. Umjesto toga, morate navesti roditelje da preuzmu odgovornost za svoju djecu, ne samo u smislu njihove obrazovne karijere, već i vrijednosti koje učio”, objašnjava Fitzko.

Osim nedostatka podrške, mnogim roditeljima nedostaje i interesa: “Imamo puno djece koja roditeljima ne pokazuju svoje negativne ocjene. Ako im to kažemo, to se priznaje bez komentara.

Iako je u školi izrađen kodeks ponašanja, napadi se i dalje događaju na satu: “Učitelji više nemaju vremena ni za nastavu ni za prenošenje znanja. Mnogi po cijeli dan nose se s društvenim, verbalnim ili fizičkim napadima. Imamo sada smo došli do točke u kojoj ljudi kažu da više ne možemo govoriti o kvaliteti nastave.”

Nastavi čitati

Austrija

Poznata austrijska trgovina uklanja ovaj proizvod s police

Objavljeno

na

By

Diskont “Action” obavještava o opozivu. Artikl “MasterChef Kitchen 3-dijelni set posuđa” je uklonjen iz prodaje.

Ispitivanja proizvoda pokazala su da je migracija primarnih aromatskih amina premašila zakonske granice. Stoga je naloženo povlačenje iz sigurnosnih razloga.

AROVO BV povlači 3-dijelni set kuhinjskog pribora – plastični s GTIN (EAN) 8720791437046. Zahvaćene su samo stavke s brojem serije 2023-10207. Proizvod se prodaje od siječnja 2024.

Pogođeni kupci mogu pronaći broj serije na pakiranju proizvoda. Ako je netko kupio jedan od ovih artikala sa serijskim brojem 2023-10207, AROVO iz Actiona mole da ga odmah prestane koristiti i vrati artikal u Action trgovinu.

Naravno, puna kupoprodajna cijena bit će vraćena čak i bez dokaza o kupnji.

Nastavi čitati
LM