Austrija
MEDIJI U AUSTRIJI: Ovo su najveće medijske kuće u Austriji
Dnevni list „STANDARD“ svake godine objavljuje ranking najvećih medijskih kuća u Austriji s procijenjenim tržišnim prometom. Najveća medijska kuća je, očekivano, državni ORF.
Austrijska radio televizija (ORF) ostvarila je u 2019. godini promet od 1,05 milijardi eura. ORF uz svoje televizijske stanice ORF1, ORF2, ORF3 i ORF Sport+ nudi i radijske stanice Ö1, Ö3, FM4 i regionalne radio stanice te online platformu „ORF.at“. Dnevna gledanost ORF-ovog TV programa je 31,8%, dok njihove radio stanice sluša 74% publike. Online portal čita 15,4% dnevnih korisnika.
Na drugom mjestu se nalazi Red Bull Media House s 447 milijuna eura prometa u prošloj godini, a stopostotni vlasnik ove medijske kuće je tvrtka Red Bull. U svojoj ponudi nude televizijsku stanicu „Servus TV“, koja ima tri posto dnevne gledanosti među austrijskom publikom, te časopisi „Red Bulletin“, „Servus in Stadt und Land“ i „Terra Mater“.
Treće mjesto zauzima Mediaprint kuća s prometom od 416,1 milijuna eura, koja je vlasnik najvećih austrijskih novina „Kronen Zeitung“ i „Kuriera“. Krone je u vlasništvo 50% obitelji Dichand i 50% Funke/Signa-Holdinga u vlasništvu Rene Benka. Većinski vlasnik „Kuriera“ je Raiffeisen banka te Funke/Benko. Kronen Zeitung čita 27,2% publike, a Kurier sedam posto. U vlasništvu su i časopisa „Profil“, televizije „KroneTV“, radijske stanice „Kronehit“ te dvotjednog časopisa „Wiener Bezirksblatt“.
Štajerska kuća Styria Media Group, u čijem vlasništvu su i hrvatske novine „24sata“, „Večernji list“, „Express“ i „Poslovni dnevnik“ i online prodajna platforma „Njuškalo“, se nalazi na četvrtom mjestu uz promet od 307 milijuna eura. U svom vlasništvu imaju „Kleine Zeitung“, „Die Presse“, sve „Antenne“ radijske stanice te online prodajnu platformu “willhaben.at”
Antonio Šećerović
Foto: WEF.com
Austrija
Stanovnici Austrije zabrinuti zbog korupcije, ekstremizma i migracija
Stanovnici Austrije ekstremizam definitivno vide kao opasnost. Nakon korupcije, ekstremizam, uz nekontrolirano useljavanje i izazove integraciji, doživljavaju kao drugi najveći rizik za demokraciju.
To je bio rezultat Gallupove studije na 1000 ispitanika. Desni ekstremizam i vjerski ekstremizam zabrinjavaju više od lijevog ekstremizma.
U istraživanju je iznenađujuće velik broj ljudi koji vide demokraciju ugroženom, njih 46 posto. Troje od pet ispitanika opasnost od radikalne desnice vidi kao vrlo ili donekle veliku, dok 46 posto smatra rizikom od radikalne ljevice. 55 posto stanovništva vidi vjerski ekstremizam i 40 posto stanovništva koji su ekološki motivirani prijetnjom društvu.
Što se tiče političke orijentacije, jedino su pristaše FPÖ-a pretežno mišljenja da radikalna desnica ne predstavlja opasnost za Austriju. Većina pristaša Slobodarske stranke i ÖVP-a lijevi ekstremizam vidi kao prijetnju. Također postoji veća zabrinutost zbog ekološkog ekstremizma u redovima FPÖ nego u drugim političkim taborima. Vjerski motivirani ekstremizam predstavlja manju prijetnju pristašama Zelenih, NEOS-a i SPÖ nego pristašama ÖVP-a i FPÖ-a.
Na pitanje treba li u Austriji zabraniti antidemokratske političke stranke, 44 posto je bilo za, a 35 posto protiv.
Austrija
Sve više radara na austrijskim cestama: Ovaj prekršaj može vas stajati i do 2.180 eura
Svake godine kamere za mjerenje brzine uhvate 15.000 vozača samo u Gornjoj Austriji.
Tema je dugotrajna i izaziva žestoke rasprave među vozačima: radarski uređaji. Sustavi su sve bolji i moderniji, granice tolerancije su sve manje. Dok jedni smatraju da je to dobra ideja i ističu da je to jedini način da se uspore prebrzi, drugi o tome govore kao o izvoru novca za općine i autoceste.
Nedavno su takozvani daljinski radari izazvali pomutnju. Dränglerove kamere za mjerenje brzine obično se postavljaju na mostove; fotografiraju automobile ispod njih i automatski mjere udaljenost između vozila.
Ako je sigurnosni razmak između 0,4 i jedne sekunde, prijeti administrativna kazna do 726 eura.
Prema praksi Upravnog suda, vozač motornog vozila mora održavati sigurnosni razmak koji približno odgovara duljini puta reakcije, a to je približno jedna sekunda. U metrima to odgovara otprilike 3/10 vrijednosti održane brzine u km/h.
Ako vozite brže od toga, točnije između 0,2 i 0,4 sekunde (sedam do 14 metara pri 130 km/h), prijeti vam ne samo kazna od 72 do 2180 eura nego i opomena.
Agresivni vozač koji ne ispoštuje ni 0,2 sekunde (do sedam metara) mora očekivati oduzimanje vozačke dozvole na najmanje šest mjeseci. Tu je i pozamašna administrativna kazna do 2180 eura ili eventualno čak i sudska kazna za prisilu. (Izvor: ÖAMTC)
Svatko tko postane nestrpljiv i pogriješi bit će nemilosrdno kažnjen. Jer nemilosrdna tehnologija hvata one koji ne mare za sigurnu udaljenost.
Austrija
Putnik pokušao otvoriti vrata aviona na putu za Zürich
Na letu iz Bangkoka za Zürich putnik je pokušao otvoriti vrata aviona. Čovjeka su svladali putnici i posada.
Dramatične scene dogodile su se u srijedu na Swiss letu LX181 iz Bangkoka za Zürich. Kako prenosi “Blick”, putnik je pokušao otvoriti vrata aviona usred leta.
Čovjeka su tada svladali putnici i posada. Preostalih deset sati leta neobuzdani putnik morao je provesti vezan u stražnjem dijelu aviona.
Muškarac je odjednom postao glasan i pokušao otvoriti vanjska vrata aviona. No, dodala je glasnogovornica, to je bilo fizički nemoguće učiniti tijekom leta, pa nikada nije bilo opasnosti za putnike.
Kada je zrakoplov konačno sletio u Zürich, putnika je privela policija. Ostali putnici su bili šokirani.
You must be logged in to post a comment Login