Zanimljivosti
Marijanu i Dragana, brata i sestru iz Zenice, jedan klik na Facebooku spojio nakon 57 godina
Poslije punih 57 godina jedan znatiželjni klik mišem na Facebook opciju “Poznaješ li ove ljude” povezao je brata i sestru Marijanu i Dragana, piše Slobodna Dalmacija. Cijela situacija, da priča dodatno dobije na čaroliji, odvila se na ovoj društvenoj mreži dan uoči prošle Badnje večeri prije šest godina, pa je ovo dvoje rođenih Zeničana, koji su gotovo cijeli život znali jedno za drugo, ali se nikad nisu sreli, dobilo najbolji dar za Božić.
– Vrlo brzo nakon mog rođenja roditelji su se rastali, razloge ne znam, ali donesen sam već kao beba u selo Živinice južno od Tuzle, gdje se moja majka Šefika našla s jednim finim čovjekom Družianijem Kletom, koji me othranio i prihvatio kao svoga. Imao sam lijepo djetinjstvo, ali uvijek me kopkalo zbog čega svi u kući imaju isto prezime, a ja sam jedini Škvara. Takva su bila vremena, nitko se nije smio puno raspitivati – rekao je Dragan u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju prije šest godina.
Kako je kazao tom prilikom, tek 1961. godine, kao dječak od 11 godina, čuo je kako ima devet godina mlađu sestru. Otkrila mu je to tetka koja je živjela u Zenici, gdje bi ponekad odlazio na vikende, piše večernji.ba.
– Zove ona mene kad sam pošao kući. Mislim, dat će mi čokoladu ili neku sitnicu, kad ona kaže: “Sine, imaš sestru Marijanu kojoj su sada dvije godine.” Da sam znao što me u životu čeka, pitao bih za detalje, ali u ono doba djeca nisu smjela postavljati puno pitanja.
Godine su prolazile, a koga god bih pitao, nije mi znao kazati gdje je Marijana ili kako doći do nje – govori Dragan, kojeg je posao poslije odveo u Austriju, gdje je u Klagenfurtu sreo i oca, ali mu nikad nije spomenuo sestru, a on nije imao snage pitati ga.
Marijani je pak informaciju o bratu otkrila majka kad je imala 10 godina.
– Po tko zna koji put listala sam obiteljske fotografije u albumu, ali ovog puta pozornost mi je privukla jedna na kojoj se nalazio meni nepoznat dječak od oko pet godina, a iza koje je pisalo “Dragan”.
Pitala sam mamu tko je to, a ona mi je otvoreno priznala kako taj dječak i ja imamo istog oca, ali da nema nikakvih informacija gdje se nalazi – priča Marijana, koja se upravo kao i Dragan tijekom života često raspitivala za brata kod poznanika u Zenici, koji bi mogli znati više, ali nitko joj nije davao korisne informacije.
Sudbonosni klik
Prošao je za oboje dobar dio životnog vijeka, no tek je moderna tehnologija omogućila da se prvi put zagrle.
– Stigla računala, pa i taj Facebook. Svi su ga otvorili pa rekoh – i ja ću. Tražio sam sestru, ali bio sam siguran kako je neću naći po imenu jer se sigurno udala.
I jednog dana ponudi mi se opcija “Poznajete li ove ljude”. Malo gledam i pozornost mi privuče profil pod imenom Zana Tadić. Ne znam tko je to, mlada djevojka je u pitanju, ali znam da mnogo Tadića živi oko mene u Zenici.
Dodam je za prijatelja, ali bilo mi je nezgodno pisati joj jer je mlađa osoba, znate što se sve događa po internetu – prisjeća se Dragan trenutaka koji su prethodili sudbonosnoj poruci koja mu je stigla već nakon nekoliko sati: “Čika Dragane, moja majka se djevojački prezivala kao vi, a ima i brata kojemu je ime Dragan.” Bila je to Marijanina kći.
– Grlo mi se osušilo, odem se napiti vode, hvata me nervoza. Ali pomislim – sumnjivo mi je sve to, možda se netko igra sa mnom. Kad kaže ona: “Mama živi prekoputa, zovnut ću je da dođe.”
Nakon nekoliko minuta gospođa piše i pita jesam li ja Dragan i govori kako je ona udana za Tadića, ali joj je djevojačko prezime Škvara. I nakon nekoliko minuta šalje mi fotografiju.
Na njoj moj otac u mlađim danima – prisjeća se “pronađeni brat”.
Prvi susret oči u oči
– Ako je ovo i tvoj otac, onda smo brat i sestra – napisala mu je Marijana. Usljedili su intenzivni telefonski razgovori i planiranje susreta jer trebalo je nadoknaditi sve propuštene godine.
– Prvi telefonski razgovor bio je težak, nikako se nisam mogla osloboditi ni početi pričati.
Kad sam počela više pisati i razgovarati, bilo mi je predivno i jedva sam čekala da se vidimo, srcu mi je odmah prirastao – govori za Slobodnu Dalmaciju Marijana, koja je bila “zatočena” u Njemačkoj jer ju je nakon operacije kuka čekala operacija kralježnice, pa je Dragan bio taj koji je morao na put.
Ali on je bio bacio putovnicu jer se zarekao kako više neće napustiti Bosnu i Hercegovinu, no u ovom slučaju, kako kaže, krenuo bi i pješice.
Konačno, brat i sestra susreli su se nakon 57 godina, prije nekoliko tjedana u Freiburgu.
– Dođem do vrata, a gleda ona u mene kao u kip, potpuno u šoku – priča Dragan.
– Nikad ga nisam vidjela osim na jednoj fotografiji kad je bio dijete od pet godina. Ali u tom trenutku vidjela sam sliku svoga oca pred sobom – ispričala je Marijana tom prilikom.
– Riječima to ne mogu opisati. Ako sam ikada imao strah u životu, u tom trenutku neka blagost me je prošla, zaplakao sam.
Kad nemaš novca u džepu, svaki novčić ti je kao dobitak na lotu. Bio je ovo prst sudbine, zvali vi to Bog ili kako god, sto puta sam se uvejrio da postoji neka viša sila.
Zahvalan sam mu jer su u tom trenutku sve moje brige bile kao rukom odnesene – zaključio je Dragan na kraju razgovora.
Priča datira iz 2018. godine.
Zanimljivosti
Opasnosti objavljivanja IBAN-a: Što trebate znati
IBAN (International Bank Account Number) je međunarodni standard za identifikaciju bankovnih računa, koji olakšava prijenos novca između banaka. Iako je IBAN neophodan za različite financijske transakcije, važno je razumjeti potencijalne rizike vezane uz njegovo dijeljenje i objavljivanje.
1. Što je IBAN?
IBAN se sastoji od nekoliko elemenata, uključujući kod zemlje, kontrolne brojeve i broj računa. Ovaj format pomaže u smanjenju grešaka tijekom prijenosa novca. Međutim, sama struktura IBAN-a ne pruža zaštitu od neovlaštenih transakcija.
2. Rizici od objavljivanja IBAN-a
- Prevara: Kada netko ima pristup vašem IBAN-u, može pokušati izvršiti neovlaštene transakcije. Iako su potrebni dodatni podaci za prijenos novca, prevaranti često koriste različite strategije kako bi stekli te informacije.
- Phishing napadi: Objavljivanje IBAN-a može privući pažnju prevaranata koji će pokušati stupiti u kontakt s vama putem lažnih e-mailova ili poruka, tražeći dodatne informacije ili čak lozinke.
- Zloupotreba: U nekim slučajevima, zloupotreba IBAN-a može se dogoditi putem raznih financijskih shema koje ciljaju pojedince ili tvrtke.
3. Kako zaštititi svoj IBAN?
- Dijelite samo s povjerenim osobama: Uvijek budite oprezni kada dijelite svoj IBAN. Provjerite da je osoba ili institucija kojoj ga dajete pouzdana.
- Izbjegavajte javne objave: Ne dijelite svoj IBAN na društvenim mrežama, forumima ili bilo kojim javnim platformama.
- Pratite svoje račune: Redovito provjeravajte svoje bankovne račune za neautorizirane transakcije. Ako primijetite sumnjive aktivnosti, odmah kontaktirajte svoju banku.
- Koristite sigurnosne mjere: Aktivirajte dvofaktorsku autentifikaciju i druge sigurnosne značajke koje nudi vaša banka.
IBAN je ključan alat za međunarodne financijske transakcije, ali njegovo dijeljenje može nositi rizike. Budite oprezni i zaštitite svoje osobne podatke kako biste izbjegli potencijalne prijevare. Uvijek imajte na umu da je sigurnost vaših financija na prvom mjestu.
Zanimljivosti
Hrvatska među 20 omiljenih zemalja svijeta
Čitatelji Condé Nast Travelera uvrstili su Hrvatsku u top 20 omiljenih zemalja svijeta (Top/Favorite Countries of the World). Prvo mjesto zauzeo je Japan (i to drugu godinu zaredom), a Hrvatska se našla na 11. mjestu, s ocjenom 91.23.
Najomiljenije zemlje na svijetu prema izboru Condé Nast Traveler Readers’ Choice Awards 2024:
- Japan – 94.79
- Portugal – 92.69
- Turska – 92.4
- Italija – 92.16
- Španjolska – 92.14
- Tajland – 92.09
- Vijetnam – 91.91
- Novi Zeland – 91.67
- Irska – 91.63
- Grčka – 91.53
- Hrvatska – 91.23
- Norveška – 91.15
- Švicarska – 91.14
- Kanada – 90.85
- Francuska – 90.58
- Austrija – 90.54
- Indija – 90.38
- Island – 90.33
- Njemačka – 89.53
- Ujedinjeno Kraljevstvo – 89.26
U top 20 i u kategoriji Najboljih
Hrvatska se našla u top 20 i u kategoriji Najboljih zemalja svijeta (Best Countries of the World). Tamo je zauzela 12. mjesto s ocjenom 89.43. Japan je i na toj listi zauzeo prvo mjesto, druga je Švicarska, a treći Tajland.
“Tajna je otkrivena: ova balkanska zemlja možda nije bila na radaru prije desetak godina, ali brzo dobiva na popularnosti, zahvaljujući sve boljoj avionskoj povezanosti, mnoštvu kruzera, a posebno popularnosti Igre prijestolja. Hrvatska osjeća i sve veće probleme zbog svog uspjeha. Mjesta poput Dubrovnika i Splita postaju preplavljena turistima poput Venecije ili Amsterdama”, piše renomirani časopis za putovanja.
“No, postoji mnogo područja diljem zemlje koja vrijedi istražiti: objedovanje u restoranima na obiteljskim farmama, kušanje lokalnog maslinovog ulja u Istri, vožnja gliserom uz obalu Trogira, posjet vinogradima i uzgajalištima školjki na dalmatinskoj obali ili plovidba Kornatima… Rezultat? Ono što lokalni Dalmatinci zovu fjaka – taj slatki osjećaj ne rađenja apsolutno ničega”, opisali su.
Razlika između kategorija “top” i “best” zemalja u Condé Nast Traveler Readers’ Choice Awards 2024. može se objasniti kroz kontekst ocjenjivanja. U kategoriji “Top/Favorite countries” fokus je na zemljama koje su čitatelji najviše voljeli posjetiti ili o kojima su pozitivno ocijenili svoja iskustva. Zemlje su rangirane prema tome koliko su ih čitatelji preferirali, što je vidljivo kroz ocjene na temelju različitih kriterija kao što su ljepota, kultura i gostoljubivost.
S druge strane, “best countries” mogu uključivati širi spektar procjena, koje nisu nužno temeljene samo na osobnim preferencijama, već i na objektivnijim parametrima kao što su turističke ponude, kvaliteta usluge i ukupna infrastruktura. Obje kategorije koriste sličan sustav ocjenjivanja, ali “best” može biti više usmjeren prema industrijskim standardima i stručnim procjenama.
U svakom slučaju, obje kategorije odražavaju mišljenja i iskustva velikog broja putnika i mogu se značajno preklapati.
Zanimljivosti
Zotter predstavio čokoladu posvećenu kolinju, sadrži i čvarke
Zotter, južnoštajerska obiteljska čokoladna manufaktura, izbacio je novu čokoladu, i to pomalo neobičnu, posvećenu – kolinju. Riječ je o čokoladi Sautanz Specktakel, a riječ “sautanz” označuje kolinje, običaj koji je jednako popularan u Austrijanaca kao i u Hrvata.
Upravo zato čokolada Sautanz Specktakel sadrži neke bitne značajke kolinja, ali u umjerenim količinama – osim što ima neke sastojke koji su tipični za čokoladu, poput badema, lješnjaka, dehidriranih malina, cimeta, kardamoma, zvjezdastog anisa i kima, sadrži i 3 posto čvaraka i 2 posto svinjske krvi.
Na njihovoj službenoj stranici piše da je riječ o ekstratamnoj čokoladi od 60 posto kakaa, punjenoj nugatom od lješnjaka s čvarcima, slojem bijele čokolade, malina i nekoliko “kapljica prave krvi od svinja” koje sami uzgajaju u svom zoološkom vrtu.
“Naše svinje prikladno žive u kolibama u šumi i na pašnjacima, koji su dio našeg organskog uzgoja Edible Zoo. Naš koncept otvorene staje, koji životinjama omogućuje pristup i izlaz u bilo kojem trenutku, nagrađen je Nagradom za dobrobit životinja pokrajine Štajerske”, piše na njihovoj stranici.
Iako sadrži sastojke koji su neuobičajeni za čokoladu, pa bi je malo tko htio i probati, ova je čokolada, kako kažu, sasvim normalnog okusa, bez neugodnih nota svinjske krvi ili čvaraka. Biste li probali ovakvu čokoladu?
