2.4 C
Beč
01/12/2020
Komentar

Macron (i Kurz) u borbi protiv političkog islama i terorizma

Ministri unutarnjih poslova Europske unije ovog su vikenda usvojili važne odluke i poručili da će Unija učiniti sve u njenoj moći da zaustavi barbarski teror kojem je Europa ponovno izložena. Njemački ministar Horst Seehofer izjavio je da članice Unije sad moraju udružiti sve snage i “postati super-sila u slamanju terorizma” i obrani laičke države i demokracije. Zanimljivo, nitko od čelnika EU nije spomenuo vrijednosti na kojima je stvorena moderna Europa i demokratska načela na kojima je sama Unija i nastala. No, odluke ministara europskih zemalja korak su naprijed i odmak od konfuznosti koje je Unija dosad ispoljavala po pitanju terorizma i političkog islama.

Početkom ovog tjedna u Parizu su se sastali francuski predsjednik Emmanuel Macron i austrijski kancelar Sebastian Kurz. Po trenutnom poimanju političkih zbivanja, uz Merkel dva glavna politička aktera Europske unije. Francuska i Austrija bile su žrtve terorističkih napada u proteklom razdoblju pa je sastanak u Parizu bio i izraz međusobnog uvažavanja i razumijevanja. Francuska i Austrija su, ne čekajući ostatak EU odlučile krenuti u odlučniju borbu protiv islamističkog terorizma i političkog islama. Prema Macronovim riječima cilj sastanaka bio je “izvršiti pritisak na europskoj razini” kako bi se promovirala “borba protiv islamističkog terora i političkog islama”. Nije zgoreg ni spomenuti da su ova politička lidera žestoki protivnici režima turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana.

Teroristički napad u Austriji potaknuo je austrijsku vladu na novu intenzivniju borbu protiv “islamističkog terora i političkog islama” iako je Austrija, treba biti iskren, dosad bila lišena bilo kakvih terorističkih napada ili većih incidenata. Austrija je određene mjere poduzela već 2015. godine, novim “Zakonom o islamu”, a kancelar Kurz je tada rekao da je cilj Austrije vrlo jasan: pravna sigurnost za muslimane, ali s druge strane otvorena mogućnost da se razvija islam s austrijskim karakteristikama, slobodan od utjecaja i tutorstva iz inozemstva – ono na čemu Macron intezivnije radi tek sada. Koliko je Austrija uspjela u posljednjih pet godina nije do kraja jasno, no Austrija je protekli tjedan donijela “Paket mjera borbe protiv terorizma”. Mjere su usmjerene prema „potencijalnim ugroziteljima“ austrijskog društvenog poretka i ljudi te političkog islama. Cilj mjera je sprečavanje ekstremistički i islamistički motiviranih napada u Austriji.

Francuska ima veće i kompliciranije probleme od Austrije

Svjestan činjenice da getoiziranost i neintegriranost djela muslimanskog stanovništva izlažu Francusku budućim terorističkim napadima i stvaranju paralelnih društava, francuski predsjednik Emanuel Macron objavio je početkom prošlog mjeseca planove za oštrije zakone koji bi za cilj imali borbu protiv „islamskog separatizma“ i obranu sekularnih vrijednosti. U suštini to bi podrazumijevalo stvaranje „francuskog Islama“ oslobođenog od stranih utjecaja.

Povod tome prvo je bilo ubojstvo koje je počinio 25-godišnji Pakistanac. Mesarskim nožem ranio je dvije osobe ispred bivših prostorija francuskog satiričnog magazina Charlie Hebdo. Namjera mu je bila osvetiti se zbog karikatura proroka Muhameda, ne znajući pritom da je redakcija promijenila adresu. Samo nekoliko dana nakon toga dogodio se teroristički napad u Nici. U i pokraj crkve Notre-Dame 21-godišnji Tunižanin je usmrtio tri osobe. Novi teroristički napadi bili su jasan znak Macronu da mora odlučnije djelovati.

Zakonski prijedlozi bi uglavnom trebali uključivati strože, gotovo rigorozne mjere nadzora nad školovanjem i stranim financiranjem džamija. Isto tako, predviđa se stroža kontrola sportskih društava i drugih udruženja kako ne bi postala sredstvo za širenje propagande. Neki muslimanski aktivisti su ovo dočekali s negodovanjem optuživši ga da nastoji potisnuti Islam u Francuskoj te izložiti muslimane represiji. Pored toga, Macron je nedavno izjavio kako je Islam kao religija u krizi širom svijeta, a ne samo u Francuskoj. Na istupe Emanuela Macrona oštro je reagirao turski predsjednik Erdogan. Erdogan je rekao da Macron ima problem s muslimanima i da mu je potreban mentalni tretman, nakon čega je Pariz opozvao svog ambasadora iz Ankare.

U nekoliko medijskih istupa francuski predsjednik je poručio da razumije osjećanja muslimana koji su šokirani karikaturama poslanika Muhameda, ali i da će u svojoj državi uvijek braniti slobodu govora, pisanja, razmišljanja i crtanja. Shvativši Macronove izjave kao provokaciju, u Pakistanu, Libanonu i još ponekim većinski muslimanskim zemljama održani su prosvjedi. Na nekim od njih došlo je do nasilja i sukoba s policijom, a na pojedinim prosvjedima bili su prisutni sljedbenici radikalnih islamskih organizacija. Prosvjedi su trebali biti organizirani i u Beču, ali policija ih nije dopustila.

Kako god se interpretirali Macronovi zadnji istupi u javnosti, jedno je sigurno – ovim zakonskim prijedlozima Macron je uspio pobrao snažne simpatije na desnom političkom spektru u Francuskoj. S druge strane, pokazao je odlučnost u suzbijanju islamskog separatizma i terorizma te je odlučio da se po tom pitanju prijeđe s riječi na konkretna zakonska rješenja. Čini se da Macron više ne mari što će što će reći Erdogan i ostali protagonisti političkog islama.

Ne treba zaboraviti ni da je do predsjedničkih izbora u Francuskoj ostalo je još nešto malo manje od dvije godine, ali uvelike se spekulira o potencijalnim kandidatima. Razlog tomu je polupredsjednički sustav u toj državi. Prema anketama Macronov rad podržava oko 40 do 45 posto ispitanika. Kada su u pitanju preferencije za predsjednika, prema zadnjem istraživanju urađenom krajem pretprošlog mjeseca zasad izgledna je repriza drugog kruga između Macrona i Le Penove. Macron bi opet pobijedio, ali s nešto manjom razlikom. Međutim, situacija bi se mogla dodatno zakomplicirati ukoliko bi se na lijevom centrom i ljevici postigao dogovor o zajedničkom kandidatu i ukoliko bi desnocentristička Republikanska stranka pronašla kvalitetnog kandidata.

Vrijeme će pokazati koliko su snažni pokušaji Macrona i Kurza da se odupru političkom islamu. Isto tako, treba vidjeti hoće li se Europska unija konačno ozbiljnije suprotstaviti terorizmu, svim oblicima terorizma, ne samo onom najistaknutijem – islamističkom. Prema dosadašnjem iskustvu, EU se nije pokazala odlučna u rješavanju nekih ključnih unutarnjih pitanja u borbi protiv terorizma. Svim građanima Unije ostaje činjenica da je Europa danas sve nesigurnija te da opasnost od terorizma još nije prošlost.

*stavovi izneseni u ovom članku ne izražavaju nužno i stavove redakcije portala kroativ.at

Foto: Sebastian Kurz / twitter

Povezane vijesti:

Karma je čudo: Austriji se vraća ono što su radili drugima

Robert Pandza

I Hrvatska ima svog Anschobera i Kurza

Antonio Šećerović

Anschober je pet puta rekao kako su ključni dani ispred nas

Antonio Šećerović