Austrija
Ledeno doba u bečkom Prirodoslovnom muzeju
Daljinsko hlađenje nudi ekološki prihvatljivu alternativu tradicionalnim klima-uređajima i značajno doprinosi smanjenju emisije CO2. Od jeseni će se na mrežu daljinskog hlađenja priključiti i bečki Prirodoslovni muzej.
Spajanjem na mrežu daljinskog hlađenja bečkog energetskog poduzeća Wien Energie, Prirodoslovni muzej u Beču (Naturhistorisches Museum Wien) ove jeseni poduzima značajan korak prema energetskoj učinkovitosti i održivosti. Ova mjera omogućit će muzeju da se odrekne tradicionalnih klima-uređaja te istovremeno značajno smanji emisiju CO2.
Održivo hlađenje za građevinu pod spomeničkom zaštitom
Trenutačno se u podrumu Prirodoslovnog muzeja postavlja moderna stanica za daljinsko hlađenje koja će uskoro preuzeti hlađenje dijelova muzeja koje zasad rashlađuju uređaji. Osim toga, na novi sustav bit će spojeni i dosad nehlađeni dijelovi muzeja, uključujući izložbene dvorane. Kako je izjavio član bečkog poglavarstva za financije, gospodarstvo i bečki gradski koncern Wiener Stadtwerke Peter Hanke, Prirodoslovni muzej u Beču pokazuje kako čak i zaštićene zgrade mogu biti održivije korištenjem moderne tehnologije zaštite okoliša.
Ušteda energije i smanjenje emisija
Sustav daljinskog hlađenja osigurat će Prirodoslovnom muzeju kapacitet hlađenja od oko jednog megavata – što odgovara snazi od približno 270 konvencionalnih klima-uređaja. Time će se moći demontirati zastarjeli rashladni uređaji, a tako i znatno uštedjeti električna energija te smanjiti emisija CO2. U usporedbi s tradicionalnim klima-uređajima, daljinsko hlađenje smanjuje emisiju CO2 za oko 50 posto i tako značajno doprinosi zaštiti klime.
Korak po korak prema klimatskoj neutralnosti
Bečki Prirodoslovni muzej dosljedno prati put ka klimatski neutralnom gradu. U proteklih nekoliko godina već su provedene važne mjere, poput napuštanja opskrbe plinom i proširenja vlastite fotonaponske elektrane na krovu muzeja. Muzej se također pridružio austrijskoj inicijativi u okviru koje je osvjetljenje zgrade unaprijeđeno energetski učinkovitom LED rasvjetom.
Poduzeće Wien Energie nastavit će razvijati inovativna rješenja kako bi podržalo Grad Beč na putu prema klimatskoj neutralnosti.
Austrija
Koliko novca doista dobivaju tražitelji azila u Austriji? Evo što kaže službena provjera činjenica
Uoči izbora često se pojavljuju netočne informacije o iznosima koje azilanti i izbjeglice navodno primaju u Austriji. No stvarnost je znatno drugačija – isplate su strogo regulirane, razlikuju se po statusima i najčešće su mnogo manje nego što se tvrdi u javnosti, pokazuje službena provjera činjenica.
Tko što prima?
Austrijski sustav razlikuje četiri glavne skupine osoba koje mogu primati državnu pomoć:
- Asilanti (Asylberechtigte) – osobe kojima je odobren azil:
- Imaju pravo na socijalnu pomoć (tzv. „Mindestsicherung“).
- Maksimalni iznos za samce u 2025. iznosi 1.209 € mjesečno, za parove 1.693 €.
- Imaju jednak pristup tržištu rada i socijalnim pravima kao austrijski državljani.
- Tražitelji azila (Asylwerbende) – osobe koje čekaju odluku o azilu:
- Primaju osnovnu pomoć (Grundversorgung), koja uključuje smještaj, hranu, zdravstvenu zaštitu, odjeću, školski pribor i novac za osobne potrebe.
- U organiziranom smještaju u Beču, odrasli mjesečno dobivaju:
- 200 € za hranu
- 40 € džeparac
- 10 € za slobodno vrijeme
- Jednom godišnje: 150 € za odjeću i 200 € za školske potrepštine po djetetu
- Osobe pod supsidijarnom zaštitom – nemaju pravo na azil, ali ne mogu biti vraćeni zbog opasnosti u matičnoj zemlji:
- Imaju pristup radu i pod uvjetima mogu primati socijalnu pomoć kao i azilanti.
- Ako žive privatno, mogu ostvariti dodatke do razine „Mindestsicherung“, ali uz uvjete poput rada ili sudjelovanja u integracijskim tečajevima.
- Ukrajinske izbjeglice – podliježu posebnoj odredbi iz 2022. i ne moraju prolaziti kroz azilni postupak:
- Primaju osnovnu pomoć i eventualno dječje doplatke, ali ne socijalnu pomoć kao azilanti.
Koliko stvarno primaju?
- Iako su maksimalni iznosi definirani, u praksi rijetko tko prima puni iznos socijalne pomoći.
- Prema Statistici Austrije, prosječni iznos po osobi (uključujući djecu) u 2023. bio je 802 € mjesečno, u Beču 805 €.
- Samo jedna sedmina primatelja u Beču prima puni iznos.
- Oko 62 % korisnika socijalne pomoći u Beču nisu austrijski državljani, no većinu čine djeca i maloljetni azilanti.
Problem: neujednačenost i netransparentnost
Sustav osnovne pomoći u Austriji različito je uređen u svih 9 saveznih pokrajina. Stručnjaci ga opisuju kao nepregledan i zbunjujuć čak i za one koji ga primaju – što dodatno pogoduje širenju dezinformacija.
Zbog toga postoje planovi za reformu i ujednačavanje pravila na nacionalnoj razini, kako bi se osigurala veća transparentnost i jednakost među pokrajinama.
Austrija
Novi pristup: Azilanti u Gornjoj Austriji prolaze kroz tečajeve osnovnih pravila ponašanja
Gornja Austrija je postao prva austrijska savezna pokrajina koja je uvela obavezne tečajeve osnovnih društvenih pravila za tražitelje azila smještene u pokrajinskim prihvatnim centrima. Riječ je o pilot-projektu koji se već provodi u gradovima Traun i Marchtrenk, a do kraja godine planira se proširenje na svih 196 smještajnih objekata.
Kako je pojasnio nadležni pokrajinski ministar Christian Dörfel (ÖVP), svrha tečajeva nije integracija, već osnovna orijentacija i upoznavanje s pravilima ponašanja u Austriji. To uključuje svakodnevne norme poput rukovanja pri pozdravu, poštivanje zakona, prava i obveza, jednakost spolova i borbu protiv antisemitizma.
Tečajevi su razvijeni u suradnji s Austrijskim integracijskim fondom (ÖIF) i traju pet dana – svaki modul po 90 minuta. Održavaju se na njemačkom jeziku uz pomoć tumača, a polaznici su obvezni prisustvovati. Odbijanje sudjelovanja može imati posljedice za njihov azilni postupak.
Trenutno se u pokrajinskim objektima nalazi oko 3.000 tražitelja azila, a zbog niskog broja novih dolazaka, projekt se smatra izvedivim.
Austrija
Austrija bilježi snažan porast sumnji na pranje novca – 11.000 prijava u 2024.
U 2024. godini zabilježen je nagli porast broja prijava sumnje na pranje novca u Austriji. Dok je 2023. registrirano nešto više od 6.000 prijava, godinu kasnije taj broj skočio je na gotovo 11.000, objavila je austrijska Financijska tržišna agencija (FMA).
FMA to tumači kao rezultat povećane svijesti i bolje prijavljivačke discipline u financijskom sektoru. No, brojke pokazuju i odlučnije djelovanje nadležnih – samo prošle godine izrečene su novčane kazne u visini od gotovo 4,5 milijuna eura, dok je 2023. taj iznos bio ispod milijun eura. Većina kazni proizlazi iz ozbiljnih propusta u suradnji s inozemnim bankama.
Dvostruko više istraga
U 2024. FMA je pokrenula 78 istraga zbog sumnji na kršenje pravila o sprječavanju pranja novca – dvostruko više nego godinu ranije (39). Ipak, broj inspekcija na terenu (20) i stručnih provjera znanja odgovornih osoba (11) ostao je isti.
Austrija još uvijek na “bijeloj listi”
Zemlja se trenutačno nalazi na tzv. “bijeloj listi” međunarodne organizacije FATF, što znači da je sukladna globalnim standardima u borbi protiv pranja novca. Ipak, Austriju uskoro očekuju dodatne kontrole, uključujući i terenske provjere. Potencijalni pad na “sivu listu” nosio bi ozbiljne gospodarske posljedice, no FMA uvjerava da za sada nema takvih indicija.
Nova europska agencija za borbu protiv pranja novca
Velika očekivanja polažu se i u novu EU agenciju za borbu protiv pranja novca – AMLA – koja je nedavno započela s radom. Do kraja godine trebala bi zapošljavati do 100 stručnjaka, a u budućnosti čak 400. Iako se i Beč kandidirao za sjedište ove agencije, u konačnici je izabrana Frankfurt.
