Austrijska vlada želi ubuduće značajno povećati naknadu troškova u slučaju oslobađajućih presuda. U tu svrhu bit će na raspolaganju ukupno 70 milijuna eura.

Federalna vlada će u srijedu uputiti na razmatranje amandman na federalni zakon kojim se planira reorganizacija naknade troškova u kaznenom postupku. Kako su u press foajeu objavile ministrica pravosuđa Alma Zadić (Zeleni) i ministrica Ustava Karoline Edtstadler (ÖVP), ovaj pravilnik po prvi put predviđa naknadu troškova obrane u slučaju obustave istrage.

Za 2024. iz pravosuđa će biti na raspolaganju ukupno 70 milijuna eura. Osim što se prvi put uvodi naknada troškova u slučaju obustave istrage, znatno će se povećati naknada troškova u slučaju oslobađajućih presuda u glavnim postupcima. Novim propisom također je prvi put predviđeno povećanje najviše stope troškova za naknadu, primjerice u posebno složenim kaznenim postupcima.

Konkretno to znači da će se u slučaju obustave istrage prvi put uspostaviti naknada troškova s ​​maksimalnim iznosom od 6000 eura. Kako dalje pokazuje predloženi zakon, u slučaju oslobađajuće presude u glavnom postupku, naknada troškova trebala bi se rasporediti ovisno o nadležnom pravosudnom tijelu.

Postupci se dijele na standardne postupke, posebno složene postupke i postupke iznimnog opsega. Primjerice, u posebno složenim postupcima (kako u prethodnoj istrazi, tako i u glavnom postupku), maksimalna stopa može biti prepolovljena. U slučajevima ekstremnog opsega, maksimalna stopa može se udvostručiti.

Za ministricu ustava Karoline Edtstadler nova je uredba o naknadi troškova “poštena uredba”. “Nas kao ustavnu državu ne može zadovoljiti kada su ljudi financijski uništeni unatoč oslobađajućoj presudi ili obustavljenom kaznenom postupku. To je ravno građanskoj smrtnoj kazni. To je kontradikcija s presumpcijom nevinosti i nije dostojno naše ustavne države”, rekla je ministrica.

Svibanj donosi nove radove za bečku podzemnu željeznicu na linijama U1 i U4. Uslijedit će kratki zastoji ili zamjena u vidu vrste prijevoza.

Wiener Linien u velikoj mjeri modernizira svoju infrastrukturu, a državni praznici u svibnju također će se koriste za važne radove na izgradnji pruge. Novi kolosijeci i skretnice osiguravaju pouzdanost mreže podzemne željeznice.

Trasa U1 kreću s obnovom od 1. svibnja od 22:00 do uključivo 5. svibnja 2024. bit će postavljena nova pružna veza na terminalu Leopoldau. Budući da U1 vozi samo jednim kolosijekom na postajama Großfeldsiedlung i Leopoldau, samo svaki drugi vlak može ići do Leopoldaua; ostali vlakovi završavaju na stanici Kagraner Platz.

Od 9. do 12. svibnja te od 18. do 20. svibnja bit će zamijenjene tri skretnice na U4 na dionici Schottenring – Friedensbrücke. Za vrijeme trajanja radova, U4 će biti podijeljen i neće moći voziti između Schottenringa i Friedensbrückea. Umjesto njega, zamjenska tramvajska linija E4 vozi na liniji D od Schottenringa do Nußdorfa. Putnici također mogu prijeći na liniju D. Linija 71 čini prostor za zamjensku liniju E4. 71 prometuje samo između Kaiserebersdorfa i Schwarzenbergplatza.

Većina izbjeglica koje dođu u Austriju ostaju u Beču. Udio stranaca raste. U 15. bečkom kotaru prošle godine njih gotovo 45 posto nije imalo austrijsku putovnicu. Koalicija crveno-ružičastih gradskih vijećnika sada je predstavila prijedlog rezolucije na sastanku Gradskog vijeća Beča – pozivajući saveznu vladu da uvede uvjet prebivališta za priznate izbjeglice. Azilanti za koje je završio postupak traženja azila trebali bi živjeti tri godine u saveznoj državi u kojoj se njihov postupak vodio.

„Beč je jedina savezna pokrajina koja je tijekom proteklih pet godina stalno premašivala kvotu skrbi navedenu u ugovoru o osnovnoj skrbi, a ponekad ju je premašivala za gotovo 90 posto“, tvrdi Grad Beč. Prihvaćeno je i oko 4000 ratom raseljenih učenika iz Ukrajine.

Glavna zamjerka je ogromna opterećenost obrazovnog sustava. Spajanjem obitelji bilo bi puno više učenika. Kao odgovor na sve manje prostora, grad je već odgovorio takozvanim kontejnerskim razredima. Uređeno je pet lokacija za ukupno 45 novih razreda.

Od 2023. godine Beč bilježi intenzivan priljev mladih školskog uzrasta. Tvrdi se da je samo prošle školske godine u Beč došlo više od 3000 djece.

Grad također kritizira nedostatak komunikacije između savezne i državne vlade. Rečeno je da je to gradu Beču otežalo suočavanje s ovim izazovom. Gradske vlasti stoga sada zahtijevaju prebivalište za priznate izbjeglice.

To bi trebalo izgledati ovako: Azilanti koji su završili postupak azila trebali bi živjeti tri godine u saveznoj državi u kojoj je njihov postupak završen. To bi uvelike smanjilo opterećenje javne infrastrukture, posebno u obrazovnom sektoru, a također bi stvorilo financijsku jednakost između zemalja.

Bečki FPÖ je skeptičan prema prijedlogu: “Ako se tek sada odlučuje o boravišnom uvjetu, onda će to samo dovesti do toga da svi drugi ljudi koji imaju pravo na azil iz saveznih država brzo dođu u Beč, kao i svi novopridošli”, kaže bečki FPÖ.