Austrija
Kurz: Imam puno prijatelja s balkanskim korijenima
Stručnjaci su demantirali njegovu interpretaciju brojki, prema kojima su osobe sa Zapadnog Balkana (uključujući Hrvatsku) donijeli virus u Austriju u kolovozu. Pročitajte detalje:
Na posljednjoj konferenciji za medije, kancelar Sebastian Kurz (ÖVP) je izjavio kako je virus u Austriju donesen „ponajviše preko povratnika s putovanja i pogotovo preko osoba koje su u svojim matičnim zemljama provele ljeto“. Fokus je stavio na „posjete obiteljima na Balkanu“, zbog čega je dobio mnogo kritika, kako od vicekancelara i opozicije, tako i od osoba s migracijskom pozadinom „s Balkana“.
Kasnije je u intervjuu za ORF-ov dnevnik „ZIB2“ izjavio kako su ponajviše povratnici s putovanja na ljeto donijeli „iz svojih matičnih zemalja“ virus u Austriju, a fokusirao se tada na Zapadni Balkan. U Austriji je nakon prvog lockdowna bilo „jako, jako malo zaraze“.
Vicekancelar Werner Kogler (Zeleni) je komentirao Kurzove izjave te je rekao kako kancelar nije pokazao „dovoljno senzibiliteta“. Kogler je dodao da Kurz treba pokazati više suosjećanja za osobe koje s korijenima sa Zapadnog Balkana jer upravo te osobe rade u staračkim domovima i bolnicama. Koglerove izjave Kurz je ocijenio „apsurdnim“. U intervju za vn.at i vol.at je izjavio: „Svatko, tko me poznaje, zna, kako sam usko vezan sa Zapadnim Balkanom“.
Kurza su kritizirali i bečki gradonačelnik Michael Ludwig (SPÖ), vijećnik za integracije i budući dogradonačelnik Beča Christoph Wiederkehr (NEOS) te čelnica SPÖ-a Pamela Rendi-Wagner.
U spomenutom intervjuu se Kurz pravdao kako je Zapadni Balkan regija koju je najviše posjetio te kako „ima mnoge prijatelje s korijenima tamo“: „Imam prijateljske odnose s tamošnjim predsjednicima Vlada“ te „uske veze“ s tom regijom.
Još jednom je objasnio svoju izjavu s ‘donesenim’ virusom u Austriju, budući da je na ljeto najviše zaraza uneseno „iz Zapadnog Balkana i Hrvatske“. Za to je spomenuo brojke AGES-a za dva tjedna u kolovozu, gdje je jedna trećina zaraze povezana sa Zapadnim Balkanom. Iz AGES-a su još jednom potvrdili kako njihove brojke ne sadržavaju nacionalnost ili migracijsku pozadinu.
Zaraze sa Zapadnim Balkanom povezane ponajviše s Austrijancima
Matematičar i statističar Erich Neuwirth je za dnevni list „Standard“ objasnio brojke AGES-a za dva ljetna tjedna od 10. do 23. kolovoza. U tom periodu je postotak zaraženih povezanih sa „Zapadnim Balkanom“ bio 29 do 34 posto. Neuwirth objašnjava kako su brojke „čisto geografske, opisuju regiju gdje su se osobe zarazile sa SARS-CoV-2 virusom. U ovom slučaju Hrvatska spada pod Zapadni Balkan“. Brojke se ne odnose na nacionalnost zaraženih osoba. Riječ je o velikom broju austrijskih turista, koji su se nakon upozorenja od putovanja vratili u Austriju. Prije i poslije ta dva tjedna je postotak zaraženih s područja Zapadnog Balkana bio dva do tri posto.
Antonio Šećerović
Foto: Dragan Tatić | BKA
Austrija
U Beču prodana zgrada za čak 89 milijuna eura
Estrella Immobilieninvest, podružnica Zaklade Wlaschek, kupila je veličanstvenu zgradu na uglu na Schottenringu za oko 89 milijuna eura. Kako prenosi WINN, prodavatelj je bio najveći domaći nekretninski fond Real Invest Austria. Navedenu zgradu kupio je 2016. godine za 80 milijuna eura.
Palača, izgrađena 1878. godine, nekoliko je godina za vrijeme monarhije služila kao carska i kraljevska palača. Opsežno je renovirana između 2012. i 2014. godine. Danas je glavni zakupac međunarodna odvjetnička tvrtka Schönherr.
Kupnja bi vjerojatno bila u potpunosti po ukusu Karla Wlascheka, čija zaklada posjeduje brojne povijesne nekretnine u središtu Beča. Između ostalog, posjeduje zgradu bivše burze na Ringstrasse, koja je dijagonalno nasuprot sadašnje akvizicije.
Kako izvještava GEWINN, 89 milijuna eura za palaču Ringstraße najveća je kupnja nekretnina u ovoj godini do sada.
Beč
Platforma za upoznavanje pčela i medonosnog bilja odsad i u Beču
Ideja projekta je jednostavna: bečki poljoprivrednici svoje površine s poljoprivrednim kulturama nude na raspolaganje bečkim pčelarima. Oni svoje pčelinje zajednice sele na ponuđene površine, a koristi od toga imaju svi.
Bečka poljoprivredna komora u suradnji s Gradom Bečom dovela je i u austrijski glavni grad platformu za selidbu pčela, ili kako je još nazivaju, platformu „za upoznavanje pčela i medonosnog bilja”. Poljoprivrednici, vrtlari, vinogradari kao i ostali zemljoposjednici pozvani su da svoje površine s poljoprivrednim kulturama na platformi ponude online te ih tako besplatno dadu na raspolaganje bečkim pčelarima. Nakon međusobnog dogovora pčelari svoje košnice sele na zemljišta s medonosnim biljem. Bolje oprašivanje koje obavljaju pčele znači i veći urod biljnih kultura, a sve to pridonosi i očuvanju ekosustava.
Nova platforma za selidbu pčela trebala bi pomoći oko 700 bečkih pčelara da brzo i jednostavno pronađu odgovarajuće površine za svoje pčelinje zajednice. U konačnici svi profitiraju; urbana poljoprivreda zbog visokih stopa oprašivanja pa posljedično i većeg prinosa, pčelari su sretni zbog dobrog uroda meda, a Bečane veseli ukusan med iz njihova grada. Kako je istaknuo član bečkog poglavarstva za okoliš Jürgen Czernohorszky povodom predstavljanja platforme, pčele također imaju koristi od površina s medonosnim biljem u Beču, a pritom pridonose bioraznolikosti grada i pomažu da austrijska metropola postane jedna od najzelenijih, najprirodnijih i najraznovrsnijih u svijetu. Optimalno oprašivanje mnogih korisnih biljaka pomaže gradskoj poljoprivredi s visokim udjelom organskih proizvoda da što bolje podnosi posljedice klimatskih promjena. Predsjednik Bečkog pčelarskog saveza Kurt Krottendorfer istaknuo je kako je Beč milijunski grad u kojem promet, industrija i stanovanje, ali i društvo u potrazi za prirodom i opuštanjem, interveniraju u životnu sredinu pčela. Stoga je ovakva platforma važna i za pčelarstvo i poljoprivredu, ali i za potrošače bečkog meda.
Grad Beč potiče urbano pčelarstvo te nastoji stvoriti povoljne uvjete i za divlje i medonosne pčele. U gradu ima oko 5.000 košnica odnosno više od 200 milijuna pčela. Besplatna platforma koja spaja pčelare i poljoprivrednike i druge zemljoposjednike postoji još u Gornjoj i Donjoj Austriji.
Austrija
Do 30.000 eura – Austrijska vlada povećava troškove naknade u oslobađajućim procesima
Austrijska vlada želi ubuduće značajno povećati naknadu troškova u slučaju oslobađajućih presuda. U tu svrhu bit će na raspolaganju ukupno 70 milijuna eura.
Federalna vlada će u srijedu uputiti na razmatranje amandman na federalni zakon kojim se planira reorganizacija naknade troškova u kaznenom postupku. Kako su u press foajeu objavile ministrica pravosuđa Alma Zadić (Zeleni) i ministrica Ustava Karoline Edtstadler (ÖVP), ovaj pravilnik po prvi put predviđa naknadu troškova obrane u slučaju obustave istrage.
Za 2024. iz pravosuđa će biti na raspolaganju ukupno 70 milijuna eura. Osim što se prvi put uvodi naknada troškova u slučaju obustave istrage, znatno će se povećati naknada troškova u slučaju oslobađajućih presuda u glavnim postupcima. Novim propisom također je prvi put predviđeno povećanje najviše stope troškova za naknadu, primjerice u posebno složenim kaznenim postupcima.
Konkretno to znači da će se u slučaju obustave istrage prvi put uspostaviti naknada troškova s maksimalnim iznosom od 6000 eura. Kako dalje pokazuje predloženi zakon, u slučaju oslobađajuće presude u glavnom postupku, naknada troškova trebala bi se rasporediti ovisno o nadležnom pravosudnom tijelu.
Postupci se dijele na standardne postupke, posebno složene postupke i postupke iznimnog opsega. Primjerice, u posebno složenim postupcima (kako u prethodnoj istrazi, tako i u glavnom postupku), maksimalna stopa može biti prepolovljena. U slučajevima ekstremnog opsega, maksimalna stopa može se udvostručiti.
Za ministricu ustava Karoline Edtstadler nova je uredba o naknadi troškova “poštena uredba”. “Nas kao ustavnu državu ne može zadovoljiti kada su ljudi financijski uništeni unatoč oslobađajućoj presudi ili obustavljenom kaznenom postupku. To je ravno građanskoj smrtnoj kazni. To je kontradikcija s presumpcijom nevinosti i nije dostojno naše ustavne države”, rekla je ministrica.
