Stanovnici Austrije u 2020. godini raspolagali su s manje novca nego prethodne godine. U godini koronakrize kupovna moć pala je u prosjeku za 584 eura na 22.753 eura, što je pad od 2,6 posto. Ako bi se u obzir uzela i stopa inflacije onda je stvarna kupovna moć pala za čak četiri posto, izvijestio je RegioData Research. Čak i u ekonomskoj krizi 2008. i nakon 11. rujna, stvarni pad nije bio ni približno tako visok.
Međutim, unatoč padu kupovne moći stanovnici Austrije su i dalje drugi najbogatiji građani eurozone. Samo je u Luksemburgu kupovna moć veća i iznosi nešto više od 32.000 eura po stanovniku.
Kupovna moć mjeri nominalno raspoloživi neto dohodak stanovništva, uključujući državne pomoći poput naknada za nezaposlene, dječje doplatke i isplate mirovina, a dostupna je za potrošnju, stanovanje, slobodno vrijeme te uštedu.
Iz današnje perspektive očekuje se porast kupovne moći za 4,0 posto u 2021. godini. Uz pretpostavku stope inflacije od 2,5 posto, stvarni rast kupovne moći iznosio bi u prosjeku 1,5 posto, što je daleko od razine prije korona krize iz 2019. godine. Iz današnje perspektive kupovna moć bi se vratila na razinu prije koronavirusa tek krajem 2023. godine
Kriza uzrokovana koronavirusom povećala je regionalne razlike u prethodnoj godini. “Naročito periferna područja s velikim intenzitetom turizma morala su prihvatiti velike gubitke”, izvijestili su iz RegioData.
Kada bi se gledale pokrajine najveći pad kupovne moći osjetili su stanovnici Tirola (minus 742 eura po stanovniku) i Salzburga (minus 711 eura). Ovdje je bilo primjetno i potpuno odsustvo stranih turista u prihodima rezidentnog stanovništva. I u glavnom gradu Beču pad kupovne moći je bio relativno visok i iznosio je 707 eura. Gradišće je pretrpjelo najmanje gubitke kupovne moći s 458 eura po stanovniku.
Doprinosi različitih vrsta prihoda ukupnoj kupovnoj moći stanovništva također su se promijenili u posljednjih godinu dana. Iako su prihodi od najma rasli, prihodi od samostalne djelatnosti (ovisno o zanimanju) dramatično su opali, navodi RegioData.
Primjerice, djelatnici javnih službi nisu osjetili nikakve financijske gubitke, dok su primjerice slobodnim umjetnicima prihodi opali za 80 i više posto unatoč državnoj pomoći.
U prosjeku Austrijanci troše oko 30 posto svoje kupovne moći u maloprodaji. U prethodnoj godini pandemija je dovela do gubitaka od 60 posto u gastronomiji i 40 posto u putovanjima. Stopa štednje, s druge strane, gotovo se udvostručila i trenutno iznosi 14,5 posto dostupne kupovne moći.
- Austrija i SV-bonus 2026: Kako ostvariti povrat i tko ima pravo dobit i do 1400 eura
- Austrija nudi Klimaticket bez rizika: Vozite se dva mjeseca pa odlučite
- U Austriji se pljačkaš banke brani na zanimljiv način, iako je pronađen DNK
- Austrija: Monstruozni ubojica već tri mjeseca nije otkriven
- Austrija: Muškarac pretukao osobu u invalidskim kolicima
