Connect with us

Austrija

Kotarski izbori: Janković postala načelnica Margaretena

Objavljeno

na

Silvia Janković (36) postala je nova načelnica petog bečkog kotara Margareten. SPÖ je ponovno pobijedio u ovom kotaru sa 40,6 posto glasova.

Janković je postala glavna kandidatkinja Socijaldemokrata nakon što je dosadašnja načelnica Susanne Schaefer-Wiery napustila SPÖ zbog unutarstranačkih nesuglasica. Ovom pobjedom Janković je postala prva kotarska načelnica Beča porijeklom iz bivše Jugoslavije.

36-godišnjakinja je rođena u Beču nakon što su njeni roditelji došli iz Srbije. Majka je jednog sina, a članica Socijaldemokrata je od 2004. godine. Donedavno je radila u administraciji Sveučilišta u Beču, a u karijeri je radila za tvrtke Stabilo, Wiener Städtische i Coca Colu. Od 2019. godine je predsjedavajuća za SPÖ Frauen (Žene).

Što se izbornog programa za Margareten tiče, plan joj je, između ostalog, sagraditi novu cjelodnevnu školu u Castelligasse te nove gradske stanove, sportski centar, više ordinacija te uređenje Siebenbrunnenplatza, Margaretenplatza i Hochhausparka.

“Predana sam najboljoj kvaliteti života u okrugu. Ovdje je fokus na korisničkoj mobilnosti, gušćoj mreži javnog prijevoza, boljim školama i kvartu prilagođenom djeci, optimalnoj zdravstvenoj zaštiti, ali i tome da se umirovljenici ovdje osjećaju ugodno.”

Zbog svog porijekla želi pomoći svom kotaru

Tijekom studija gospodarskih struka i poslovnih upravljanja, Janković je odlučila učlaniti se u SPÖ jer se zalaže za društvenu ravnopravnost.

“SPÖ čini sve kako bi osigurali da mnogi ljudi u našem gradu, našoj zemlji i našem kotaru rade dobro, bez obzira odakle dolaze ili kakav je njihov ekonomski status. Povezala sam se s mladom generacijom u SPÖ-u relativno rano i u to sam vrijeme bila vrlo oduševljena politikom za mlade ljude.”

Janković je pobijedila sa 40,6 posto glasova, a njena je stranka izgubila 1,9 posto u odnosu na prošle izbore. Zeleni su bili druga najjača stranka petog kotara sa 22,6 posto, dok je Slobodarska stranka izgubila 17,7 posto i pala na 4,9 %.

Antonio Šećerović
Foto: Silvia Jankovic Margareten | Facebook

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Kreme za zaštitu od sunca: važnost i pravilna uUpotreba

Objavljeno

na

Sunce je neizostavan dio naših života, ali isto tako može biti izvor ozbiljnih zdravstvenih problema. Kreme za zaštitu od sunca igraju ključnu ulogu u zaštiti kože od štetnog UV zračenja, koje može uzrokovati opekline, prerano starenje kože i čak rak kože.

Kako djeluju?
Kreme za zaštitu od sunca sadrže aktivne sastojke koji apsorbiraju ili odbijaju UV zrake. Dvije glavne vrste zračenja koja nas pogađaju su UVA i UVB zraci. UVA zraci prodru duboko u kožu i mogu prouzrokovati dugoročna oštećenja kao što je prerano starenje kože. UVB zraci su glavni krivci za opekline od sunca. Kreme za sunčanje sa širokim spektrom zaštite pružaju obranu od oba tipa zračenja.

Kako pravilno koristiti kreme za sunčanje?
Pravilna upotreba krema za sunčanje ključna je za njihovu učinkovitost. Evo nekoliko savjeta:

Nanesite dovoljnu količinu: Preporučuje se da nanesete količinu kreme koja pokriva cijelo tijelo (oko 30 ml za odraslu osobu) i da je ponovite svaka dva sata ili češće ako ste u vodi ili se znojite.
Nanesite je 30 minuta prije izlaska na sunce: Kreme za sunčanje treba nanositi prije izlaganja suncu kako bi koža imala vremena da ih upije.
Izbjegavajte sunce u najjačem periodu: Sunce je najjače između 10 ujutro i 4 popodne, pa je preporučljivo izbjegavati direktno izlaganje tijekom tih sati, čak i ako koristite kremu za sunčanje.

Zaštita za sve sezone
Kreme za zaštitu od sunca nisu rezervirane samo za ljetne dane na plaži. One su važne tijekom cijele godine, jer UV zraci djeluju i kroz oblačne dane i tijekom zime. Redovita upotreba kreme za sunčanje pomaže u očuvanju zdravlja kože i sprječava dugoročna oštećenja.

Kreme za zaštitu od sunca nisu luksuz, već neophodan dio svakodnevne rutine za njegu kože. Pravilno korištenje kreme za sunčanje može značajno smanjiti rizik od oštećenja kože i pomoći vam da uživate u sunčanim danima bez brige o negativnim posljedicama.

Zapamtite, vaša koža je vrijedna zaštite. Redovito koristite kreme za zaštitu od sunca kako biste sačuvali njen zdrav i blistav izgled.

Nastavi čitati

Austrija

Bečki štandovi s kobasicama na UNESCO-voj listi nematerijalnih kulturnih dobara 

Objavljeno

na

By

Bečki valcer kao i bečka kultura kavana nalaze se na UNESCO-voj listi nematerijalnih kulturnih dobara. Cilj Grada Beča je popisu dodati još jednu instituciju – bečki štand s kobasicama.

Bečka kultura kavana, bečki ugostiteljski objekti koji nude svoje mlado vino (Heuriger) i bečki valcer već uživaju status nematerijalnih kulturnih dobara, a nedavno se pojavila inicijativa udruge vlasnika bečkih štandova s kobasicama za uključivanjem poznate gastronomske ponude na UNCESCO-vu listu. Inicijativu podržavaju i bečki gradonačelnik Michael Ludwig i predsjednik Bečke gospodarske komore Walter Ruck.

Kako su izjavili Ludwig i Ruck, bečki štandovi s kobasicama (Würstelstand) dio su identiteta i povijesti austrijske metropole. Štandovi su mjesta susreta koja povezuju pripadnike svih društvenih slojeva i jačaju zajednicu u samom gradu. Bečki štand s kobasicama svojevrsna je institucija – bilo za ljude koji se vraćaju iz opere ili za one koji trebaju nešto prigristi – štand s kobasicama nezaobilazno je mjesto u svakodnevici Bečana, a rado ga posjećuju i turisti. Štandovi s kobasicama, ističe bečki gradonačelnik Michael Ludwig, ambasadori su jedinstvene bečke kulture.

Bečki štandovi s kobasicama svoje porijeklo vuku od mobilnih kuhinja i prodajnih štandova iz vremena Austrougarske. Cilj tih štandova bio je osigurati sredstva za život ratnim invalidima. Grad Beč fiksne je štandove s kobasicama dopustio tek 1969., a najstariji štand s kobasicama „Leo” otvoren je 1928. godine i nalazi se u 19. gradskom okrugu Döbling. Neizostavan dio štandova je i žargon koji se ondje razvio, tipičan humor te, naravno, prodavači. U svojoj dugoj povijesti štand s kobasicama našao je svoje mjesto kako u književnosti tako i u pop-kulturi.

Sve su to razlozi zbog kojih će udruga vlasnika bečkih štandova s kobasicama pokušati učiniti ono što su bečka kultura kavana (2011.), bečki valcer (2017.) te bečki ugostiteljski objekti s vlastitim vinom u ponudi (2019.) već uspjeli, pa će uskoro podnijeti i službeni zahtjev za uvrštavanjem štandova na austrijski popis nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a.

Nastavi čitati

Austrija

Prva zemlja EU uvodi mogućnost šestodnevnog radnog tjedna

Objavljeno

na

By

Od srpnja će u Grčkoj biti moguć radni tjedan od 48 sati. Zaposlenici bi za to trebali dobiti izdašne dodatke, kritike stižu iz sindikata.

O četverodnevnom tjednu trenutno se raspravlja u mnogim europskim zemljama. U Austriji je KTM ovo uveo kao test 2022., ali je malo kasnije tu mjeru poništio. Na političkoj razini, lider SPÖ-a Andreas Babler najistaknutiji je pristaša u ovoj zemlji. Druga zemlja EU sada ima suprotan pristup. U Grčkoj se uvodi šestodnevni tjedan početkom srpnja – i pozamašni dodaci na plaću za rad vikendom.

To bi trebala omogućiti reforma zakona o radu, piše list “FAZ” pozivajući se na grčko ministarstvo rada. Tada bi trebalo biti moguće do 48 radnih sati tjedno; zakon EU ne dopušta više.

Razlog za tu mjeru je dramatičan nedostatak kvalificiranih radnika u toj južnoeuropskoj zemlji. Vlada svojim planovima ne želi nikoga obvezati na rad vikendom, već stvara poticaje. Zato što je dodatni posao financijski privlačan. Ako šesti radni dan pada u subotu, plaća bi trebala biti 40 posto veća, a nedjeljom i blagdanom čak 115 posto.

Šestodnevni tjedan ublažit će nedostatak radne snage i poboljšati gospodarsku situaciju u zemlji. “Cilj je osigurati da industrijske tvrtke sa smjenskim radom i posebno visoko specijaliziranim osobljem ne moraju prekidati svoje procese”, prenosi “FAZ” izjavu grčkog ministarstva rada. Osim toga, dulji rad u bankama, komunalnim poduzećima i poljoprivredi trebao bi postati atraktivniji.

Šestodnevni tjedan ne bi se trebao primjenjivati ​​na sve djelatnosti. Iako se reforma tržišta rada jednako odnosi na privatna i javna tijela, ona posebno isključuje državne službenike.

Nastavi čitati
LM