Na Regionalnom sudu u Beču u četvrtak je završeno suđenje roditeljima podrijetlom s Balkana, optuženima za pokušaj ubojstva njihove bebe. Otac je nepravomoćno osuđen na 20 godina zatvora, a majka na 10 godina zatvora.

Odšteta djetetu

Prema presudi, otac je tijekom travnja i svibnja 2025. više puta protresao dijete, pri čemu su nastali krvarenje u mozgu i višestruki prijelomi rebara. Zbog toga je osuđen za pokušaj ubojstva. Majka je osuđena za pomaganje pokušaju ubojstva nečinjenjem jer, prema odluci suda, nije pomogla djetetu.

Uz zatvorsku kaznu, otac je upućen i u forenzičko-terapijski centar u skladu s člankom 21. stavkom 2. Kaznenog zakona zbog antisocijalnog poremećaja ličnosti. Presude još nisu pravomoćne, pišu Nezavisne.

Obrana je zatražila rok za razmatranje daljnjih koraka, dok se tužiteljstvo nije očitovalo. O slučaju je odlučivalo osmero porotnika, a osuđujuća presuda donesena je omjerom sedam prema jedan. Sud je djetetu dosudio i 30.000 eura odštete.

Predsjednica vijeća navela je kako su otegotne okolnosti bile to što su kaznena djela počinjena nad bliskim krvnim srodnikom te što su ih odrasle osobe počinile nad maloljetnim djetetom. Kao dodatna otegotna okolnost kod 33-godišnjeg oca uzeto je u obzir osam ranijih osuda za slična kaznena djela. Kod 38-godišnje majke kao olakotna okolnost uzeto je to što ranije nije osuđivana. Nakon izricanja presude majka je zaplakala.

Riječi njihovih odvjetnika

Odvjetnica 38-godišnje majke tijekom postupka je tvrdila kako je njezinu klijenticu tadašnji zaručnik tukao i udarao nogama u trbuh i tijekom trudnoće. Navela je kako je bila u ciklusu nasilja i da iz straha nije pomogla djetetu te da navodno nije prepoznala opasnost.

Odvjetnik 33-godišnjeg oca rekao je kako je ono što se dogodilo djetetu teško prihvatljivo te kako njegov klijent ima potencijal za nasilje, ali je ranije bio nasilan prema partnericama.

Utvrdio je kako za doživotnu kaznu mora postojati potpuna sigurnost bez sumnje. Otac je i u završnoj riječi tvrdio kako nije bio svjestan da je ozlijedio dijete te je rekao kako nikada ne bi pomislio ozlijediti svoju kćer.

Što kaže medicinsko osoblje?

Za slučaj se doznalo u svibnju 2025., kada su roditelji doveli dijete u bečku bolnicu zbog, kako su naveli, zabrinjavajuće epizode. Pedijatrica koja je svjedočila izjavila je kako je beba vrištala dok nije izgubila glas i mišićni tonus te kako je roditeljima preporučila zadržavanje djeteta u bolnici.

Prema njezinu iskazu, otac je tada napustio sobu vidno uznemiren, nakon čega su roditelji bebu odveli kući. Rekla je i kako tada nije vidjela modrice na tijelu.

Dva dana poslije roditelji su se javili u drugu hitnu službu jer je dijete dobilo napadaj. Tada su otkriveni prijelomi rebara različite starosti, krvarenja u mozgu i mrežnici te po život opasan otok mozga uzrokovan nakupljanjem tekućine. Dijete je prebačeno u Opću bolnicu u Beču (AKH), gdje je hitno operirano. Utvrđeno je kako je patilo od sindroma potresene bebe.

Prema navodima iz postupka, roditelji u bolnici nisu mogli objasniti kako su ozljede nastale. Otac je negodovao na dijagnozu, tvrdeći kako je to nemoguće, navodi se u izvješću glavne liječnice.

Sudski vještak izjavio je kako prijelomi rebara, obostrana intrakranijalna krvarenja i krvarenja u mrežnici upućuju na sindrom potresene bebe. Prema njegovoj procjeni, dijete je bilo vrlo snažno i brzo protreseno u dva odvojena navrata. Naveo je i kako se očekuju trajne posljedice, uključujući oštećenje vida i kognitivnih sposobnosti.

O roditeljima

Prema medijskim navodima, otac je imao prijavljena prebivališta u Njemačkoj i Italiji, a podrijetlom je s Balkana. Ranije je više puta osuđivan za slična kaznena djela te je služio zatvorske kazne u Njemačkoj i Austriji, uključujući zbog ponavljanog nasilja i napada. Izrečena mu je i zabrana boravka u Austriji. Navodi se i kako su se on i majka upoznali putem aplikacije za upoznavanje, dok je on još služio zatvorsku kaznu.

Roditelji i obitelj majke podnijeli su zahtjev za skrbništvo nad djetetom. Brat osuđene žene izjavio je kako se muškarac obitelji njegove sestre predstavio lažnim imenom i rekao da je Crnogorac. Naveo je i kako je govorio o luksuznim automobilima i kupnji kuće u Donjoj Austriji. Brat je rekao da je obitelj od početka bila skeptična te da je jednom vidio modricu na ramenu svoje sestre. Prema njegovim riječima, između njih dvojice jednom je došlo i do fizičkog sukoba.

Otac djeteta u pritvoru je od svibnja. Prvog dana suđenja, 16. veljače, negirao je da je ikada tresao dijete. Tijekom postupka više je puta mijenjao iskaz, tvrdeći i da je dijete palo sa stola za previjanje. Majka je, s druge strane, tvrdila kako je dva puta vidjela muškarca kako trese dijete, ali je općenito negirala da je svjedočila nasilnom ponašanju partnera prema djetetu.

Vozači i dalje plaćaju visoke cijene goriva iako je cijena sirove nafte posljednjih dana znatno pala, zbog čega se sve češće postavlja pitanje zašto pojeftinjenje ne dolazi i na benzinske crpke.

Početkom tjedna cijena barela nafte Brent dosegnula je oko 108 dolara, nakon čega je pala na oko 84 dolara, a trenutačno se kreće oko 90 dolara, što je pad od približno 16 posto.

Na pumpama gotovo bez promjene

Unatoč tome, na benzinskim crpkama u Gornjoj Austriji cijene su se jedva promijenile.

Prema podacima auto-kluba ARBÖ, u ponedjeljak je Super 95 u prosjeku koštao 1,926 eura po litri, a dizel 1,726 eura. U srijedu su cijene bile gotovo iste – 1,925 eura za benzin i 1,721 eura za dizel.

“Poskupljenja dolaze odmah, pojeftinjenja sporo”

Iz ARBÖ-a upozoravaju da se takav obrazac ponavlja već godinama.

“Iako je cijena sirove nafte samo jedan od faktora, očito je da se poskupljenja odmah prenose na potrošače, dok se pojeftinjenja prenose znatno sporije i opreznije”, rekao je Thomas Harruk iz ARBÖ-a.

Na cijene goriva, osim nafte, utječu i burze goriva poput one u Rotterdamu te odnos ponude i potražnje.

Radnička komora traži intervenciju države

I Radnička komora Gornje Austrije upozorava da su cijene na crpkama rasle brže od cijene nafte.

Prema njihovim izračunima, marža na benzin povećana je za oko 38 posto, a na dizel čak za 57 posto.

“Kako bi se smanjila šteta za gospodarstvo i građane, potrebno je ciljano intervenirati u cijene”, poručio je predsjednik komore Andreas Stangl, prenosi Heute.

Državno odvjetništvo u Beču podignulo je optužnicu protiv 20-godišnjeg osumnjičenika zbog kaznenih djela povezanih s terorizmom, uključujući pripremanje terorističkog napada, putovanja u terorističke svrhe, sudjelovanje u terorističkoj organizaciji i kriminalnom udruženju.

Prema navodima tužiteljstva, riječ je o osobi identificiranoj kao Arda K., koji je zajedno s još dvojicom osumnjičenika navodno planirao istodobne napade na više lokacija.

Planirani napadi u Mekki, Dubaiju i Istanbulu

Tužiteljstvo navodi kako se osumnjičeniku stavlja na teret da je pružao psihološku potporu osobi koja je u ožujku 2024. godine u Mekki nožem napala pripadnika osiguranja u svetoj džamiji, pri čemu je tijekom uhićenja ozlijeđeno još nekoliko osoba.

“Optuženom se posebno stavlja na teret da je pridonio terorističkom kaznenom djelu ubojstva, te da je zajedno s drugim osumnjičenicima planirao tri teroristička napada u ime IS-a”, priopćilo je Državno odvjetništvo u Beču.

Prema optužnici, plan je bio da osumnjičenici u ožujku 2024. godine otputuju u Mekku, Dubai i Istanbul te ondje izvedu napade u ime takozvane Islamske države.

Putovao u Istanbul radi napada

Navodi se i da je optuženi 4. ožujka 2024. godine otputovao iz Austrije u Istanbul s namjerom da ondje izvrši napad na policiju ili vojsku, ali napad nije izveden.

Tužiteljstvo tvrdi da je i nakon putovanja bio u kontaktu s drugim osumnjičenikom koji je u međuvremenu bio pritvoren u Saudijskoj Arabiji.

Optužen i za članstvo u IS-u

Optužnica ga tereti i da je tijekom 2023. i 2024. godine sudjelovao u djelovanju terorističke organizacije IS te da je bio svjestan njezine ideologije i ciljeva.

Za kaznena djela koja mu se stavljaju na teret predviđena je kazna zatvora do 20 godina, uzimajući u obzir dob osumnjičenika u vrijeme počinjenja djela.

Optužnica još nije pravomoćna, a osumnjičenik ima pravo uložiti prigovor u roku od 14 dana. Vrijedi presumpcija nevinosti.