Austrija se nakon prošlogodišnjeg dna blago popravila na aktualnoj ljestvici percepcije korupcije i sada zauzima 21. mjesto.
Indeks percepcije korupcije za 2025. godinu (Corruption Perceptions Index – CPI), koji objavljuje Transparency International, pokazuje blago poboljšanje za Austriju. S 69 bodova i 21. mjestom Austrija se popravila u odnosu na prethodnu godinu, kada je imala 67 bodova i bila na 25. mjestu. Nakon povijesno najnižeg rezultata u CPI-ju 2024., ovaj ishod upućuje na oprezan preokret trenda. Ipak, Austrija se i dalje nalazi u sredini zapadnoeuropskih zemalja te se još ne može govoriti o trajnoj stabilizaciji.
„Poboljšanje u CPI-ju 2025. pozitivan je signal, ali nema razloga za opuštanje“, ističe Bettina Knötzl, predsjednica Transparency Internationala Austrija. „Indeks pokazuje da reforme mogu imati učinka, što je važno za gospodarsku lokaciju Austrije, široko rasprostranjeno blagostanje i očuvanje demokratskih vrijednosti. Istodobno, korupcija u Austriji i dalje predstavlja strukturni problem koji usporava gospodarski razvoj i narušava povjerenje u državne institucije.“
Transparentnost i nadzor
Donošenjem Zakona o slobodnom pristupu informacijama u Austriji je učinjen važan korak prema jačanju transparentnosti i javnog nadzora. Hoće li taj promijenjeni pristup imati dugoročan učinak uvelike ovisi o provedbi, osobito o proaktivnom objavljivanju državnih informacija i njihovoj stvarnoj dostupnosti javnosti, medijima i civilnom društvu.
Ukupni rezultati CPI-ja 2025.
Na vrhu ljestvice CPI-ja 2025. ponovno je Danska s 89 bodova, slijede Finska s 88 bodova i Singapur s 84 boda. Njihovi dugoročno visoki rezultati pokazuju da je borba protiv korupcije ondje trajno politički prioritet. Na dnu ljestvice nalaze se Somalija i Južni Sudan s po 9 bodova te Venezuela s 10 bodova.
Zapadna Europa i Europska unija i dalje spadaju među najbolje ocijenjene regije, no istodobno je vidljivo da borba protiv korupcije u posljednjih deset godina uglavnom stagnira. Prosječna vrijednost CPI-ja u regiji pala je s 66 na 64 boda, pri čemu se više zemalja pogoršalo nego poboljšalo. Antikorupcijska direktiva EU-a, donesena u prosincu 2025., odražava taj razvoj: umjesto obvezujućih i ambicioznih standarda usvojen je znatno ublažen okvir koji pruža tek ograničene poticaje za nacionalne reforme. Također treba napomenuti da CPI ne prikazuje izravno međunarodnu dimenziju problema: mnoge europske zemlje, osobito one s važnim financijskim središtima, omogućuju međunarodne tokove nezakonitog novca, čime se drugim državama uskraćuju značajna javna sredstva i slabe globalni napori u borbi protiv korupcije.
Globalni razvoj
Na globalnoj razini CPI pokazuje kontinuirano pogoršanje stanja. Transparency International bilježi slabljenje političkog integriteta čak i u etabliranim demokracijama, sve veća ograničenja djelovanja civilnog društva te rastuće nezadovoljstvo javnosti zbog nejednakosti i nedostatnih javnih usluga. Korupcija koncentrira moć u rukama malobrojnih, potkopava povjerenje u državne institucije i produbljuje društvene nejednakosti, kako unutar država tako i na globalnoj razini.
U tom kontekstu Transparency International Austrija ponovno ističe svojih „deset zahtjeva upućenih saveznoj vladi“ iz studenoga 2024. godine. Oni uključuju učinkovite mjere za sprječavanje korupcije, među kojima su neovisne istrage, osiguravanje slobode medija i djelotvorna zaštita zviždača.
„I u Austriji se nalazimo u fazi rastuće političke polarizacije, geopolitičkih napetosti i sve većih opterećenja demokracije. Upravo sada potrebne su snažne, neovisne institucije i vjerodostojni standardi integriteta“, naglašava Knötzl. „Umjesto toga svjedočimo prevelikom broju korupcijskih afera. Nedostatke u transparentnosti treba ukloniti kako bi nadzor i politička odgovornost mogli funkcionirati. Austriji je više nego ikada potrebna politička vlast koja djeluje s integritetom, gradi povjerenje i suprotstavlja se silama koje potkopavaju demokraciju.“
Metodologija
CPI se odnosi na razdoblje posljednje dvije godine i objedinjuje podatke iz 13 neovisnih izvora koje pruža 12 različitih institucija, uključujući Zakladu Bertelsmann, Svjetski gospodarski forum i The Economist. Ti izvori procjenjuju percepciju razine korupcije u javnom sektoru na temelju mišljenja stručnjaka i poslovnih ljudi. Rezultati se prikazuju na ljestvici od 0 (visoka percipirana korupcija) do 100 bodova (bez percipirane korupcije).
Indeks obuhvaća različite oblike korupcije, uključujući mito, zlouporabu javnih sredstava, nepotizam u javnoj službi i preuzimanje državnih institucija od strane privatnih interesa. Neki izvori također analiziraju postojeće mehanizme za sprječavanje korupcije, poput zaštite zviždača, neovisnosti pravosuđa, pravila transparentnosti za nositelje javnih funkcija i pristupa informacijama o radu vlade. Kako bi se osigurala usporedivost kroz godine, podaci se standardiziraju i statistički prilagođavaju, pri čemu se primjenjuju stroge kontrole kvalitete.
Podatke neovisno provjerava više istraživača, a rezultati su popraćeni intervalima pouzdanosti kako bi se transparentno prikazale moguće nesigurnosti. Promjene u indeksu smatraju se značajnima samo ako su statistički dokazive. CPI se etablirao kao važno sredstvo za kvantificiranje teško mjerljive pojave korupcije i usporedbu razvoja među državama te služi kao pouzdana osnova za usmjeravanje antikorupcijskih mjera u javnom sektoru, gospodarstvu i civilnom društvu.
