Hrvati u iseljeništvu
KORONOVIRUS: DOSTA JE – u Zagrebu velik prosvjed protiv “sanitarne diktature”
Zagrepčani su prosvjedovali protiv mjera Nacionalnog stožera u borbi protiv koronavirusa. Poruke prosvjednika su bile da insistiraju na zadržavanju ljudskih prava, sloboda, znanja, solidarnosti i međusobnog uvažavanja te da je zdravlje “fenomen na psihičkoj, fizičkoj, emocionalnoj i mentalnoj, a ne samo korona razini“.
Na improviziranoj pozornici turističkog busa govorilo je nekoliko aktivista, organizatorica Almira Demirović te pjevač Tony Cetinski, koji je puštao glazbu.
Organizatorica Almira Demirović je izjavila kako je ovaj “festival protiv korone” nastao kao odgovor na niz mjera koje su bile na snazi posljednjih mjeseci: “Nesporne su činjenice da postoje osobe koje su podlegle simptomima bolesti, a isto tako je nesporno da postoje osobe koje su imale težu kliničku sliku. Međutim, broj i raspon tih osoba nije u suglasju s mjerama kojima su se ograničile temeljne građanske slobode i ljudska prava“.
Demirović tvrdi kako se u javnom prostoru stvorila klima cenzure i da nije bila dopuštena javna niti stručna rasprava, nego se insistiralo na nametanju mjera temeljem panike. U centru Zagreba su se mogli vidjeti transparenti poput „Skini masku, ugasi TV, živi punim plućima“, „Covid je laž, nismo svi covidioti” te „Bolje grob nego rob“.
“Mediji su produžena ruka politike”
“Mi vidimo, mi osjećamo, mi znamo, nitko nam ne može nametnuti svoje mišljenje, ni jedan masovni medij nam ne može nametnuti svoju priču. Mediji su produžena ruka politike“, izjavila je aktivistica protiv obaveznog cijepljenja djece protiv zaraznih bolesti Suzana Peša Vučković.
Kolumnist portala „Logično” Velimir Ponoš je izjavio kako su ljudi „cenzurirani, zabranjuje nam se misliti. Zabranjen nam je kontakt s našim najmilijima, ne možemo ni na sprovode niti izraziti sućut. Na svim razinama našeg bića je stavljen lokot i to je pravi lockdown“.
Na pozornici je bio i pjevač Tony Cetinski, koji je za vrijeme zabrane kretanja svojim istupima pokazao kako sumnja u postojanje virusa: „Sami se zauzimamo za sebe, da imamo normalnu školu. Znate koja je naša najveća snaga? Ljubav. Samo ljubav. Dišimo punim plućima“.
Cetinskom su se pridružili i političari Zlatko Hasanbegović (Domovinski pokret), Stipo Mlinarić (član saborskog Odbora za ratne veterane), Karolina Vidović Krišto (predsjednica saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport) te Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid).
Milanović: Ideokracija je ići pred starački i govoriti da je korona mačji kašalj
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović komentirao je za „N1″ kako je protest demokracija, ali „ideokracija je otići pred domove starijih osoba i govoriti kako je korona mačji kašalj. To sam vidio da rade, to je katastrofa“. Dodao je da je sasvim uredu prosvjedovati protiv nošenja maski, ali ne i skupljati se u većim skupinama i ne držati razmak.
Antonio Šećerović
Foto: Logično
Hrvati u Austriji
HDZ dobio najviše glasova u Austriji, drugo mjesto osvojila stranka Možemo
U 11. izbornoj jedinici za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, u kojoj biraju hrvatski državljani bez prebivališta u Republici Hrvatskoj, pobijedio je HDZ s osvojenih 79.51 posto glasova birača, i sva tri mandata.
Privremeni neslužbeni podaci Državnog izbornog povjerenstva (DIP) od 9 sati, s obrađenih 96,88 posto biračkih mjesta, pokazuju da je 40.373 važeća listića, HDZ osvojio 32.104 glasova, odnosno 79,51 posto.
Drugi Most osvojio je 2679 glasova (6,63 posto), a treći Hrvatsko 2469 glasova (6,11 posto), no nisu dobili ni jedan mandat.
Izborni prag 11. izbornoj jedinici nisu prešli Možemo (3,02 posto), OIP (2,07 posto), A-HSP-Dražen Keleminec (1,09 posto), Stranka Ivana Pernara (1,03 posto) te lista Fokusa i Republike (0,5 posto).
HDZ dobio najviše glasova u Austriji, drugo mjesto osvojila stranka Možemo
HDZ je osvojio i najviše glasova u Austriji. Naime, na izbore se odazvalo 394 glasača, od čega je broj važećih izbornih listića bio 379.
Najveći broj glasova osvojio je HDZ za kojeg je glasalo 163 ljudi, odnosno 43 posto. Drugo mjesto pripalo je Možemo koji su osvojili 80 glasova ili 21,1 posto, dok je treće mjesto osvojio MOST sa 40 glasova ili 10,5 posto.
Hrvati u Austriji
Danas se održavaju izbori u Hrvatskoj
Danas se se održavaju parlamentarni izbori za 11. saziv Hrvatskog sabora. U 7 sati otvara se više od 6. 500 biračkih mjesta na kojima će se moći glasovati do 19 sati, do kada je na snazi izborna šutnja.
U biračke popise upisano je 3 milijuna i 773 tisuće birača, 127 tisuća manje nego prije četiri godine. S prebivalištem u Hrvatskoj ih je 3 milijuna i 511 tisuća, a bez prebivališta u njoj, aktivno registriranih je 222.300 birača.
Izbori u Austriji
Predsjednik Republike Hrvatske donio je 15. ožujka 2024. g. Odluku o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor.
Izbori u Republici Austriji održat će se
16. i 17. travnja 2024. g. (utorak i srijeda) u vremenu od 7.00 do 19.00 sati u
Konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču (Operngasse 20b, 1040 Wien)
Obavještavaju se birači da mogu izvršiti pregled, dopunu i promjenu podataka upisanih u registar birača te podnijeti zahtjev za privremeni upis u registar birača izvan mjesta prebivališta, izdavanje potvrde za glasovanje izvan mjesta prebivališta, prethodnu registraciju i aktivnu registraciju.
ROK ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA ISTEKAO JE U SUBOTU, 6. TRAVNJA 2024.
Svoje podatke upisane u registar birača možete provjeriti na poveznici: https://biraci.gov.hr/RegistarBiraca/
Ukoliko na predstojećim izborima za zastupnike u Hrvatski sabor želite glasovati u Konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču, potrebno je izvršiti prethodnu/aktivnu registraciju.
Zahtjev za registraciju podnosi se popunjavanjem obrasca za registraciju koji se može predati najkasnije do 06.travnja 2024. godine, i to:
- osobno u Konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču
- poštom, ili
- putem e-maila u pdf formatu na email adresu: izbori.bec@mvep.hr
Hrvati u Austriji
Velika subota – Vazmeno bdjenje, dan molitve i razmišljanja o muci i smrti
I danas Crkva ne slavi nikakva bogoslužja, nego je duboko uronjena u otajstvo smrti Gospodinove i njegova boravka u grobu. Tek večeras ćemo slaviti Vazmeno bdjenje, kao središnje i najvažnije bogoslužje čitave liturgijske godine.
U očima suvremenika, Isus je bio u potpunosti poražen. Umro je, štoviše, smaknut je kao posljednji zločinac. Odrekli su ga se i njegovi sljedbenici i njegovi takozvani prijatelji, a puk se okrenuo protiv njega. Odbacili su ga i Rimljani i Židovi. Ni za trag mu se više nije trebalo znati. Međutim, nije tako završilo. Tamo gdje i u očima malobrojnih Isusovih prijatelja više nije bilo nikakve nade, Isus pobjeđuje.
Danas je poznat i obred Služba svjetla i blagoslova vatre koje podrijetlo ima u judeokršćanskom običaju paljenja svijeća u molitvu blagoslova, a u Vazmenom bdjenju ovaj veličanstveni obred unošenja svijeće u mračnu crkvu simbolizira Kristovo uskrsnuće.
You must be logged in to post a comment Login