Uoči izbora često se pojavljuju netočne informacije o iznosima koje azilanti i izbjeglice navodno primaju u Austriji. No stvarnost je znatno drugačija – isplate su strogo regulirane, razlikuju se po statusima i najčešće su mnogo manje nego što se tvrdi u javnosti, pokazuje službena provjera činjenica.

Tko što prima?

Austrijski sustav razlikuje četiri glavne skupine osoba koje mogu primati državnu pomoć:

1. Asilanti (Asylberechtigte) – osobe kojima je odobren azil:
   • Imaju pravo na socijalnu pomoć (tzv. „Mindestsicherung“).
   • Maksimalni iznos za samce u 2025. iznosi 1.209 € mjesečno, za parove 1.693 €.
   • Imaju jednak pristup tržištu rada i socijalnim pravima kao austrijski državljani.
2. Tražitelji azila (Asylwerbende) – osobe koje čekaju odluku o azilu:
   • Primaju osnovnu pomoć (Grundversorgung), koja uključuje smještaj, hranu, zdravstvenu zaštitu, odjeću, školski pribor i novac za osobne potrebe.
   • U organiziranom smještaju u Beču, odrasli mjesečno dobivaju:
     • 200 € za hranu
     • 40 € džeparac
     • 10 € za slobodno vrijeme
     • Jednom godišnje: 150 € za odjeću i 200 € za školske potrepštine po djetetu
3. Osobe pod supsidijarnom zaštitom – nemaju pravo na azil, ali ne mogu biti vraćeni zbog opasnosti u matičnoj zemlji:
   • Imaju pristup radu i pod uvjetima mogu primati socijalnu pomoć kao i azilanti.
   • Ako žive privatno, mogu ostvariti dodatke do razine „Mindestsicherung“, ali uz uvjete poput rada ili sudjelovanja u integracijskim tečajevima.
4. Ukrajinske izbjeglice – podliježu posebnoj odredbi iz 2022. i ne moraju prolaziti kroz azilni postupak:
   • Primaju osnovnu pomoć i eventualno dječje doplatke, ali ne socijalnu pomoć kao azilanti.

Koliko stvarno primaju?

• Iako su maksimalni iznosi definirani, u praksi rijetko tko prima puni iznos socijalne pomoći.
• Prema Statistici Austrije, prosječni iznos po osobi (uključujući djecu) u 2023. bio je 802 € mjesečno, u Beču 805 €.
• Samo jedna sedmina primatelja u Beču prima puni iznos.
• Oko 62 % korisnika socijalne pomoći u Beču nisu austrijski državljani, no većinu čine djeca i maloljetni azilanti.

Problem: neujednačenost i netransparentnost

Sustav osnovne pomoći u Austriji različito je uređen u svih 9 saveznih pokrajina. Stručnjaci ga opisuju kao nepregledan i zbunjujuć čak i za one koji ga primaju – što dodatno pogoduje širenju dezinformacija.

Zbog toga postoje planovi za reformu i ujednačavanje pravila na nacionalnoj razini, kako bi se osigurala veća transparentnost i jednakost među pokrajinama.