Ekonomija
Kina prošle godine izvezla preko 220 milijardi zaštitnih maski
Kinesko gospodarstvo je jedino gospodarstvo na svijetu koje je prošle godine zabilježilo rast. Rastu u godini pandemije koronavirusa najviše je doprinio izvoz medicinske opreme.
Kina je prošle godine izvezla više od 220 milijardi zaštitnih maski. Prema izvještaju kineskog ministarstva trgovine, koji je objavljen jučer, zemlja je isporučila i 2,3 milijarde zaštitnih odijela kao i milijardu testova na koronavirus.
Tako je izvoz medicinske opreme dao presudan doprinos gospodarskom usponu zemlje i imao je značajan udio u kineskoj vanjskoj trgovini. Samo su maske procijenjene na 340 milijardi juana (43 milijarde eura). Gledajući brojke vidi se da je za svaku osobu izvan Kine bilo dostupno 40 maski samo s kineskog tržišta.
“Zemlja je dala važan doprinos globalnoj borbi protiv pandemije”, rekao je novinarima zamjenik ministra trgovine Qian Keming.
Koronavirus otkriven je upravo u Kini krajem 2019. godine. Zemlja je drastičnim mjerama pandemiju stavila pod kontrolu, a nedavno je znatno ubrzala gospodarstvo. Ipak, ekonomsko okruženje za vanjsku trgovinu i investicije ove godine će ostati “teško i složeno”, upozorilo je Ministarstvo trgovine.
- Strava u susjedstvu: Bus sletio s nadvožnjaka I zapalio se, najmanje 21 mrtvih
- Iznajmljivači apartmana u Hrvatskoj u problemima. Čak 2000 iznajmljivača nije dobilo novac od Bookinga
- Bečka liječnička komora priprema štrajk u cijelom Beču
- U Grazu ženu na biciklu udario i usmrtio kamion
- 30,3 stupnja: Najtopliji listopadski dan u Austriji
Ekonomija
Zaposlenici u zdravstvu i socijalnoj skrbi traže povećanje plaća od čak 400 eura mjesečno
Nakon metalaca (traže 11,6 posto više), kolektivni pregovori oko plaća počeli su i za 130.000 zaposlenih u privatnom sektoru u kojem rade njegovatelji, zdravstveni radnici i socijalni djelatnici. Sindikat traži povećanje plaća za 15 posto, ali najmanje 400 eura mjesečno. Prošle godine zabilježen je porast plaća do 10,2 posto.
Medijan primanja i dalje je 22 posto ispod prosjeka ostalih sektora, kaže Eva Scherz, pregovaračica sindikata GPA, obrazlažući želje prilikom predaje zahtjeva. 70 posto zaposlenih su žene, dobre dvije trećine ih radi na pola radnog vremena. “Nešto se mora učiniti kako bi industrija postala privlačnija.”, smatra Scherz.
Samo bolje plaće mogle bi ublažiti nedostatak osoblja. To također uključuje daljnje smanjenje tjednog radnog vremena, više godišnjeg odmora, veću plaću za kratkoročne zamjene i povećanje naknade za kilometražu za izvanbolničku skrb.
Poslodavci su unaprijed obećali povećanje minimalne plaće sa sadašnjih 1893,20 eura mjesečno na preko 2000 eura. Osim toga, radno vrijeme nedavno je skraćeno na 37 sati. U prosjeku posljednjih godina plaće su porasle i za 4,26 posto što je manje nego u metalnoj industriji, ali i nešto više nego primjerice u maloprodaji, uzvratio je Walter Marschitz, predstavnik tvrtki socijalne ekonomije.
Pregovori su također komplicirani jer veće troškove ustanova za njegu itd. u konačnici djelomično financira i država, kroz veće subvencije (npr. dodatak za njegu). Zato su već dogovorena tri termina, a prva prava runda je 17. listopada.
Ekonomija
Austrija: Evo koliko ljudi trenutno prima novac od AMS-a
Krajem rujna u evidenciji nezaposlenih Austrijskog zavoda za zapošljavanje (AMS) ili na obuci odnosno školovanju (također financiranog ili dijelom financiranog bilo je 320.760 osoba. To odgovara blagom porastu od 14.601 osobe u usporedbi s 2022. godinom.
Ipak, nezaposlenost je i dalje manja nego u pretkriznoj 2019. godini, i to manja za 13.704 osobe. Zadnji put nezaposlenost je bila niža nego sada davne 2012. godine (izuzmemo li prošlu godinu). Istodobno, broj zaposlenih u Austriji je na vrlo visokoj razini od 3.996.000 zaposlenih (+35.000 u odnosu na 2022. godinu).
➤ Krajem rujna u evidenciji Zavoda za zapošljavanje bilo je 320.760 nezaposlenih ili na školovanju. Od toga su 251.844 osobe bile prijavljene kao nezaposlene u Zavodu za zapošljavanje, a 68.916 osoba sudjelovalo je u mjerama osposobljavanja Zavoda.
➤ Nezaposlenost je krajem rujna bila za 14.601 osobu veća nego u isto vrijeme prethodne, 2022. godine, koju je karakterizirao rekordan rast.
➤ Stopa nezaposlenosti na kraju rujna iznosila je 5,9 posto, tek neznatno više nego prethodne godine (+0,2 postotna boda).
Austrija
Potrošačka košarica u Austriji u posljednje dvije godine poskupila 43 posto
Poskupljenja su cjenovni šok za potrošače, jer u usporedbi s 2021. poskupljenja su sada alarmantna: prema AK monitoru cijena, košarica je u dvije godine u prosjeku poskupjela za oko 43 posto.
Jeftina hrana i sredstva za čišćenje u rujnu koštaju u prosjeku oko osam posto više nego prije godinu dana. Osobito je primjetan rast cijena pojedinih roba, pokazuje aktualni AK monitor cijena 40 najjeftinijih namirnica i sredstava za čišćenje u sedam supermarketa i diskonta.
U rujnu 2022. košarica s najjeftinijim proizvodima koštala je u prosjeku 68,10 eura, a u rujnu 2023. cijena je porasla na prosječnih 73,30 eura (plus 7,6 posto). Mnoga jeftina hrana i proizvodi za čišćenje još uvijek su primjetno skupi za potrošače.
Usporedba inflacije s rujnom 2021. ekstremna je za sve proizvode. Suncokretovo ulje opet košta oko 24 posto manje, no u odnosu na rujan 2021. potrošači i dalje plaćaju oko 101 posto više. Cijena pšeničnog brašna jednostavnog za korištenje porasla je za nevjerojatnih 113 posto između 2021. i 2023. godine. Kod penna tjestenine to je 90 posto više, kod krumpira 80 posto, a kod paste za zube 71 posto više nego prije dvije godine.
Od 4. do 7. rujna u sedam supermarketa i diskonta u Beču (Billa, Billa Plus, Spar, Interspar, Hofer, Penny i Lidl) ispitano je 40 najjeftinijih namirnica i sredstava za čišćenje. Za proizvode, AK je odabrao najjeftiniju dostupnu ponudu (tj. onu s niskom osnovnom cijenom). Promocije se uzimaju u obzir, ali ne i kupovne kartice ili cijene skupnih popusta.
Monitor cijena AK možete pronaći na wien.arbeiterkammer.at/preismonitor.