Connect with us

Austrija

Kika/Leiner: Bez posla bi moglo ostati oko 1.900 zaposlenika

Objavljeno

na

Nekoliko dana nakon prodaje lanca namještaja Kika/Leiner doznale su se dramatične posljedice. Naime, novi vlasnik lanca namještaja krajem srpnja zatvorit će 23 od 40 lokacija i otpustiti od 1900 do 3900 zaposlenika. Središnji odjeli i administracija također će se “znatno” smanjiti.

“Stali smo u red da spasimo Kiku/Leinera. A mi sada spašavamo što se spasiti može”, rekao je u izjavi u utorak novi operater i generalni direktor Kika/Leiner Hermann Wieser.

“Kako bi tvrtka bila ekonomski održiva i, prije svega, dugoročno konkurentna, potrebni su dalekosežni, brzi i dosljedni rezovi”, kaže Wieser. Lanac namještaja preuzet je s gubitkom poslovanja većim od 150 milijuna eura, a za pokrivanje tekućih troškova potrebna je likvidnost oko osam do deset milijuna eura mjesečno uz pad prodaje.

“Nažalost, najviše stradaju zaposlenici, koji su za to najmanje odgovorni”, kaže novi šef Kike/Leinera. Zbog toga je zajedno s radničkim vijećima donesen paket mjera za zaposlenike pogođene otkazom.

Prošli tjedan Kika/Leiner je promijenio vlasnika. Nakon gotovo pet godina vlasništva, Signa Retail Group tirolskog investitora Renea Benka prodala je nekretnine lanca namještaja po nepoznatoj cijeni Supernova grupi njemačkog specijaliziranog trgovca Franka Alberta. Operativni posao pripao je Wieseru.

Trgovina Leiner na odličnoj lokaciji u Mariahilfer Strasse, koja se trenutno pretvara u luksuznu robnu kuću i hotel, nije bila dio dogovora.

Prema pisanju Pressa, sam posao s namještajem za Signu je bio gubitak. Međutim, prema izvješću, posao s nekretninama bio je vrlo unosan: budući da je istočnoeuropski posao brzo preprodan nakon preuzimanja i tako je vraćena praktički polovica kupoprodajne cijene za cijelu Kika/Leiner grupu.

U tu su svrhu malo po malo prodavane pojedinačne, “nestrateške” nekretnine Kika/Leiner grupe. Priča se da je time prikupljeno još 200 milijuna. To bi pokrilo većinu troškova. Prema izvješću, Benko je sada za preostale (oko 40 nekretnina) dobio sličan iznos kao što je platio prije pet godina – i to za puno opsežniji paket.

Kako Kika/Leiner ne bi postala insolventna, južnoafrička Steinhoff grupa je u lipnju 2018. prodala austrijski lanac namještaja Signi za 430 milijuna eura. Kao dio tadašnjeg restrukturiranja Kike/Leinera, smanjen je broj podružnica u Austriji, a prodani su istočnoeuropski poslovi i neke nestrateške nekretnine u Austriji.

Kika i Leiner su od Signe za modernizaciju poslovnica dobili “dvoznamenkasti milijunski iznos”. Signa je potkraj 2017. za 60 milijuna eura kupila Kika/Leinerovu vrhunsku nekretninu na Mariahilfer Strasse u Beču i tamo trenutno gradi luksuznu robnu kuću Lamarr.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Sve više ljudi uzima austrijsko državljanstvo

Objavljeno

na

By

U prva tri mjeseca 2024. austrijsko državljanstvo dobilo je 5377 osoba.

U prva tri mjeseca 2024. austrijsko državljanstvo dobilo je 5377 osoba. Prema Statistici Austrije, naturalizacija je bila 63,3% više nego u prvom kvartalu prethodne godine (3.292 naturalizacije).

Potomci nacističkih žrtava

“Ovo povećanje uglavnom je posljedica porasta naturalizacije onih koje je progonio nacistički režim i njihovih potomaka”, kaže šef austrijske statistike Tobias Thomas. Od 5.377 naturalizacija, 2.037 je bilo iz ove skupine, koja živi gotovo isključivo u inozemstvu (uglavnom Izrael i SAD).

Već nekoliko godina potomci nacističkih žrtava mogu podnijeti zahtjev za dvojno državljanstvo. Mnogi su to u početku iskoristili, no 2023. godine taj je broj ponovno pao – sada je ponovno zabilježen porast.

Među naturaliziranim iz drugih razloga, od kojih većina živi u Austriji, zabilježen je porast od 18,9 posto na 3340 osoba. U ovoj skupini austrijsko državljanstvo dobili su Sirijci (616), Turci (373) i Afganistanci (287).

Gotovo polovica naturalizacija u prvom kvartalu 2024. bile su žene (2547 ili 47,4%). Otprilike trećina novonaturaliziranih bila je mlađa od 18 godina (1729 ili 32,2%), a petina novih državljana rođena je u Austriji (1073 ili 20,0%).

Najveći relativni porast bio je u Salzburgu, gdje se broj naturalizacija gotovo udvostručio – iako s niske razine. Pad je zabilježen samo u Beču (oko 15%).

Tri četvrtine naturalizacija temeljilo se na zakonskom pravu.

Nastavi čitati

Austrija

Policija izdala “hitno upozorenje” svim građanima

Objavljeno

na

Državni ured kriminalističke policije Vorarlberga objavio je u četvrtak “hitno upozorenje” o pokušaju prijevare od strane lažnih policajaca.

Naime, prevaranti telefonom pozivaju osobe i tvrde da su im poznanici ili bliski rođaci skrivili tešku prometnu nesreću i da su sada u pritvoru, zbog čega trebaju platiti polog.

Počinitelji iskorištavaju trenutak šoka i raspituju se za gotovinu, nakit i dragocjenosti. Zatim nagovaraju osobe da ih predaju navodnim sudskim izvršiteljima u kući žrtve.

Policija stoga hitno savjetuje:
Nikada ne otkrivajte podatke o dragocjenostima, postojećoj gotovini ili bankovnim saldima! Policija, sudovi ili ugledne tvrtke takve informacije nikada ne dobivaju telefonom!
Odmah prekinite sumnjive pozive ili konkretno pitajte za ime službenika, ured i kako ga možete dobiti telefonom!
Nazovite rodbinu koja je navodno stradala u nesreći da se raspitate jesu li navedene činjenice istinite!
Obavijestite svoju rodbinu i prijatelje o ovoj prijevari!
Ponovno nazovite lokalnu policijsku postaju na broj koji znate!

Nastavi čitati

Austrija

Pooštrene kontrole: Grad Beč od dječjih vrtića već traži povrat oko milijun eura

Objavljeno

na

Detaljne kontrole privatnih pružatelja dječjih vrtića u Beču daju prve rezultate. Grad je dosad tražio povrat oko milijun eura. Osim toga, nekoliko je ugovora raskinuto, kazali su za APA iz općinskog odjela 10 (dječji vrtići).

Gradski ured za reviziju predstavio je izvješće u kojem se kritizira da je privatni dječji vrtić u Beču (“Minibambini”) izazvao pozornost, među ostalim, velikim podizanjem gotovine i sukobom interesa. Posebno je naglašeno da su za dostavu hrane bile zadužene građevinske tvrtke te da su subvencijama možda plaćeni i visoki izdaci za automobile ili prometne prekršaje.

Osim selektivne “oštre akcije”, pojačani su i inspekcijski nadzori općenito. Provjerava se koriste li se financijski i porezni novac prema načelima štedljivosti, ekonomičnosti i svrsishodnosti. Prema MA 10, kontinuirano se provode kontrole oko 400 privatnih operatera. Održavaju se i posjete objektima vezane uz događaje.

Postupak uključuje i slučajne uzorke. U prvom koraku 20 posto računa koristi se za detaljniju provjeru. Ako bude potrebno više za pregled, uzorak će se proširiti, naglašavaju.

Prema MA 10, revizije koje su u tijeku već su rezultirale povratom oko milijun eura subvencija koje nisu iskorištene za namjeravanu svrhu. Osim toga, do sada je u 2024. bilo osam raskida ugovora o financiranju. U navedenim slučajevima porezna sredstva nisu korištena za rad dječjih vrtića ili su korištena pogrešno, rečeno je.

“Rigorozno tražimo povrat novca koji se ne koristi za rad dječjih vrtića zahvaljujući metodi dubinskog pregleda koja je usmjerena na rizik”, objasnio je za APA-u zamjenik šefa odjela Kurt Burger. Naglasio je da je većina privatnih operatera pouzdan partner za implementaciju vrtića bez doprinosa. “Mojoj ekipi i meni važno je identificirati one koji ne poštuju pravila igre.”, rekao je Burger.

Nastavi čitati
LM