Connect with us

Religija

Katolička crkva u cijeloj Europi gubi članove

2019. godine je u Njemačkoj katoličku ili protestantsku crkvu napustilo 272 tisuće ljudi, u Austriji rimokatoličku crkvu 67 tisuća građana.

Objavljeno

na

U petak su serveri Okružnog suda u njemačkom Kölnu pali kada su se otvorili dodatni datumi za napuštanje crkve. Stranica je pala, budući da se jako puno ljudi željelo prijaviti za napuštanje Katoličke crkve.

Trenutno sud u Kölnu nudi do 1.000 termina za napuštanje crkve mjesečno, a posljednjih mjeseci su brojke zahtjeva u biskupiji veće nego ikada. Od ožujka u Kölnu planiraju kapacitete za dodatnih 500 termina mjesečno.

Posljednjih mjeseci je povećan broj članova Katoličke crkve koji su napustili istu, a posljednjih dana se broj povećava zbog skandala oko kardinala Rainer Maria Woelkija, koji je optužen da je želio prešutjeti slučajeve seksualnog zlostavljanja.

2019. godine je 272.771 Nijemaca izašlo iz katoličke ili protestantske crkve, što je bila rekordna godina. Trenutno je pola njemačkog stanovništva dio jedne od dviju glavnih kršćanskih denominacija. U Njemačkoj su dvije glavne kršćanske denominacije korporacije javnog prava i država za njih ubire crkveni porez, u ovisnosti od savezne države osam do devet posto poreza na dohodak. Građani koji zarađuju nešto više od prosjeka mogu lako prikupiti nekoliko tisuća eura crkvenog poreza godišnje.

Što se Austrije tiče, broj napuštanja Katoličke crkve je u 2019. godini skočio za 14,9 posto. Prema podatcima Biskupske konferencije, 67.583 građana Austrije napustilo je pretprošle godine Rimokatoličku crkvu, što je za skoro deset tisuća više nego 2018. godine (58.807). Ta brojka nije rekordna kao što je bila 2010. godina, kada je crkvu napustilo 89.960 ljudi.

Jedna iznimno katolička zemlja Italija s Vatikanom u srcu svog glavnog grada nema crkveni porez, ali imaju tzv. ‘porez na mandat‘ kojeg svi plaćaju i s kojim porezni obveznik može sam odlučiti tko bi trebao profitirati: crkva ili npr. neka druga socijalna institucija. Broj poreznih obveznika koji preferiraju Katoličku crkvu opada, a posljednjih put je ta brojka bila na samo 30 posto. Prema posljednjim istraživanjima, trećina građana Italije su ateisti, a samo petina redovno posjećuje mise.

Španjolska je također iznimno katolička zemlja, a ovdje je teško definirati tko je ‘član’ crkve, a tko nije. Izlazak iz crkve u Španjolskoj nije moguće, budući da ni crkva ni država ne nude građanima upravni akt koji odgovara napuštanju crkve kao u Njemačkoj. U Španjolskoj nema crkvenog poreza, ali slično talijanskom modelu plaća se 0,7 posto svoje godišnje plaće crkvi ili socijalnoj ustanovi po izboru.

Podatci iz Poljske pokazuju kako je preko 90 posto građana rimokatoličke vjeroispovijesti, no posljednje istraživanje Instituta za istraživanje javnog mišljenja u Varšavi (CBOS) pokazuje kako se samo 55 posto ispitanih učenica i učenika smatra vjernicima. Razlog tome su sve modernije društvo koje dovodi u pitanje tradicionalne vrijednosti te gubitak poljske identifikacije s crkvom preko Ivana Pavla II 2005. godine, ali i negodovanje javnosti zbog nerazjašnjenih slučajeva seksualnog zlostavljanja i vladajuća stranka PiS koja snažno izražava vjersko-nacionalne vrijednosti.



Advertisement

Religija

Danas je Veliki petak, odnosno dan Muke gospodnje

Objavljeno

na

crkva

Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Slavi se u petak prije Uskrsa. Na ovaj se dan kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti.

Ovo je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva. Naime, sveta je misa nekrvna žrtva Isusa Krista, a na taj je dan sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao otkupninu za mnoge, tj. krvnu žrtvu. Stoga Katolička Crkva taj dan ne slavi misnu žrtvu. Veliki petak zajedno s Velikim četvrtkom i Velikom subotom čini Vazmeno trodnevlje.

Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, tj. njegovu ogoljenost, ali je to ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem. Diljem svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, puk okuplja u crkve, kapelice i druga mjesta kako bi pobožno molio Križni put.

U popodnevnim satima, puk se okuplja u crkvama na slavljenje obreda Velikog petka: čitanje Svetoga pisma i navještaj muke, poklon i ljubljenje križa te sv. Pričest. Prilikom poklona križu đakon ili svećenik najprije otkiva pokriveno raspelo pjevajući: “Evo drvo križa, na kom’ je Spas svijeta visio!”. Na to narod odgovara: “Dođite, poklonimo se!”

Kod katolika, post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obavezan i nemrs.

Obredi Velikog petka će se danas upriličiti i u crkvi Devet korova anđeoskih na Am Hofu, sjedištu Hrvatske katoličke misije Beč, u 18.30 sati. Sveta ispovijed moguća je od 17 sati.

Nastavi čitati

Religija

Katolici danas obilježavaju Veliki četvrtak – Misu večere Gospodnje

Objavljeno

na

Velikim četvrtkom završava korizmeno vrijeme, a večernjom svetom misom započinje Vazmeno trodnevlje. Dakle, ono što mnoge zbunjuje, treba znati da vrijeme korizme traje do Mise večere Gospodnje na Veliki četvrtak, a tri dana liturgijskih slavlja koja slijede predstavljaju godišnje slavlje pashalnog misterija.

Blagdan Uskrsa u prvoj je Crkvi slavljen u noći između Velike subote i uskrsne nedjelje. Tijekom 4. stoljeća, polazeći od evanđeoskih izvješća i želje da se kroz tri dana susljedno proslave različiti trenuci vazmenog otajstva, Crkva je razvila presveto trodnevlje.

Na misi posveta ulja znak je crkvenog zajedništva, koji ističe dar svećeništva što ga je Krist ostavio Crkvi uoči svoje smrti na križu. Potom se blagoslivljaju ulja koja se koriste u slavlju sakramenata: katekumensko ulje, ulje za bolesničko pomazanje i sveta krizma.

Velikim četvrtkom završava korizmeno vrijeme, a večernjom svetom misom započinje Vazmeno trodnevlje. Dakle, ono što mnoge zbunjuje, treba znati da vrijeme korizme traje do Mise večere Gospodnje na Veliki četvrtak, a tri dana liturgijskih slavlja koja slijede predstavljaju godišnje slavlje pashalnog misterija.

Blagdan Uskrsa u prvoj je Crkvi slavljen u noći između Velike subote i uskrsne nedjelje. Tijekom 4. stoljeća, polazeći od evanđeoskih izvješća i želje da se kroz tri dana susljedno proslave različiti trenuci vazmenog otajstva, Crkva je razvila presveto trodnevlje.

Na misi posveta ulja znak je crkvenog zajedništva, koji ističe dar svećeništva što ga je Krist ostavio Crkvi uoči svoje smrti na križu. Potom se blagoslivljaju ulja koja se koriste u slavlju sakramenata: katekumensko ulje, ulje za bolesničko pomazanje i sveta krizma.

Na misi večere Gospodnje, Crkva se spominje ustanovljenja euharistije, ministerijalnog svećeništva i zapovijedi ljubavi, koju je Isus ostavio svojim učenicima.

Na posljednjoj večeri Isus je sakramentalno prihvatio svoju žrtvu smrti na križu: predao se u smrt radi spasenja ljudi, ispunivši Stari zavjet i židovski obred, dajući svoje tijelo i krv umjesto jaganjca i tako zapečatio konačni i vječni savez. Pranje nogu te večeri jasan je znak njegove ljubavi koja služi i predaje se. Njegova muka na Maslinskoj gori, predanje njegovim neprijateljima, uhićenje te iste večeri pravi je početak Isusove muke.

Gestu pranja nogu susrećemo na Zapadu već u 4. stoljeću, a ovaj je izraz gostoljubivosti prisutan još u Starom zavjetu, ali i u prvim kršćanskim vremenima.

Slavlje Mise večere Gospodnje sastoji se od pet dijelova: uvodnog obreda i službe riječi, obreda pranja nogu, euharistijske službe i prijenosa Svetootajstva.

U uvodnom obredu govori se ili se pjeva Slava, a dok se pjeva ili govori zvone zvona, a zatim šute do Vazmenog bdjenja. Zatim slijedi služba riječi koja svojim sadržajem uokviruje sadržaj cjelokupnog dana.

Obred pranja nogu pripada među najstarije obrede budući da su apostoli i njihovi nasljednici nastojali izvršavati sve ono što im je Gospodin rekao tijekom posljednje večere. Tim činom očituje se ljubav, poniznost i spremnost služenja, po Isusovom primjeru, u zajednicama vjernika koji su im povjereni.

Nakon obreda pranja nogu slijedi euharistijska služba, a slavlje Velikoga četvrtka završava prijenosom Svetootajstva do mjesta pohrane, pripravljenog u nekoj kapeli dolično urešenoj.

Nastavi čitati

Austrija

Raspored za Sveto trodnevlje u HKM Beč

Objavljeno

na

Dragi naši župljani,

donosimo Vam raspored za Sveto trodnevlje kao i raspored misa za Uskrs i Uskrsni ponedjeljak.

Na Veliki četvrtak imat ćemo i ove godine Getsemansku uru – klanjanje. Getsemanska ura je priprava za sve dublje ulaženje u tajnu Isusove muke koja je započela na Veliki četvrtak u večernjim satima u skrovitosti Getsemanija.

Foto: HKM Beč

Blagoslovljeni Vam veliki dani pred nama; a svima Vama koji putujete ili ste već otputovali: sretno stignite, odmorite se i još sretnije nam se vratite!

𝐁𝐥𝐚𝐠𝐨𝐬𝐥𝐨𝐯 𝐡𝐫𝐚𝐧𝐞 𝐣𝐞 𝐮 𝐬𝐮𝐛𝐨𝐭𝐮 𝐳𝐚 𝐯𝐫𝐢𝐣𝐞𝐦𝐞 𝐯𝐚𝐳𝐦𝐞𝐧𝐨𝐠 𝐛𝐝𝐣𝐞𝐧𝐣𝐚 𝐢 𝐮 𝐧𝐞𝐝𝐣𝐞𝐥𝐣𝐮 𝐧𝐚 𝐩𝐫𝐢𝐣𝐞𝐩𝐨𝐝𝐧𝐞𝐯𝐧𝐢𝐦 𝐦𝐢𝐬𝐚𝐦𝐚, poručuju iz HKM Beč.

Nastavi čitati
LM