Njegova supruga i troje djece, s kojima je posljednjih godina živio u Irskoj, sada trebaju pomoć dobrih ljudi.

Marko Tranpa, mladi Pločanin, iznenada je preminuo u 34. godini života od posljedica aneurizme. Njegova supruga i troje djece, s kojima je posljednjih godina živio u Irskoj, sada trebaju pomoć dobrih ljudi. Njegovi prijatelji, koji su ostali bez riječi zbog ovog gubitka, pokrenuli su apel za prikupljanje sredstava putem stranice GoFundMe.

Do trenutka pisanja ovoga članka, uplaćena je preko 500 donacija, a prikupljeno je više od 20.000 eura. Ako i vi želite pomoći, to možete učiniti uplatom na ovome linku. Prikupljena sredstva bit će namijenjena njegovoj obitelji, kako bi im se olakšali ovi teški trenuci.

Marko je, inače, bio igrač i direktor kluba FC Croatia Fermoy, a iz kluba su se oprostili od njega riječima zahvale. Od mladoga Pločanina oprašta se i njegova obitelj. “Hvala ti na svoj ljubavi, sreći i na našoj divnoj djeci. Obećajem da ću ih čuvati i pričat ćemo o tebi svaki dan. U svakoj pjesmi, u svakoj kavi, u svakom mirisu, u svakom smijehu ću te naći. Prekršio si obećanje, obećao si da ćemo skupa, stari i naborani, umrijeti zagrljeni u krevetu. Opraštam ti to. Srest ćemo se ponovo, ljubavi moja”, napisala je njegova supruga na Facebooku.

The post Hrvat Marko (34) preminuo u Irskoj, iza njega ostali supruga i troje djece – sada trebaju pomoć first appeared on KROATIV.AT.

Tisuće hodočasnika očekuju se od 25. do 27. kolovoza na jubilarnom, stotom hodočašću gradišćanskih Hrvata u najvećem austrijskom marijanskom svetištu Mariazell, objavio je Kathpress.

Vrhunac hodočašća, koje se redovito održava od 1923., bit će večernja liturgija 25. kolovoza u 18.30 sati s procesijom sa svijećama, kao i svečana misa 27. kolovoza u 10 sati. Obje mise predvodit će željezanski biskup Egidije Živković, uz suslavlje više biskupa, među kojima će biti i varaždinski biskup Bože Radoš i biskup Graza Wilhelm Krautwaschl.

Nakon svečane liturgije 27. kolovoza uslijedit će svečana predaja Marijina kipa, priopćila je u petak Željezanska biskupija.

Predaja kipa prvi put je organizirana 1973., pri čemu hrvatske župe iz austrijskog, slovačkog i mađarskog dijela Gradišća jedna drugoj predaju kip. Taj je običaj 1973. pokrenuo tadašnji željezanski biskup Stefan László, kao znak mirnog suživota i mostogradnje u doba Željezne zavjese i Hladnog rata, piše dijaspora.hr.

U posljednjih 50 godina Marijin kip, kopija Marijina kipa iz Mariazella, neprestano je na putu po hrvatskim župama u Gradišću. Tijekom hodočašća vjernici ju donose u Mariazell hodajući pješice tri do četiri dana, da bi ju ondje predali sljedećoj župi. Službene kronike otkrivaju da su hrvatski hodočasnici dolazili u Mariazell još u 15. stoljeću.

Tisuće Hrvata naselile su se između 1523. i 1535. u bijegu pred Turcima u Austriji i zapadnoj Mađarskoj. Danas ih je ondje oko 40 tisuća. Veliki dio njih živi u Beču, u Mađarskoj i Slovačkoj.

„Življeno zajedništvo etničkih skupina u Gradišću primjer je odnosa prema kulturnoj i jezičnoj raznolikosti“, naglasio je biskup Živković u priopćenju.

Mons. Živković je bio niz godina voditelj hrvatske sekcije u željezanskom dijecezanskom uredu, a nakon što je imenovan biskupom, podigao je sekciju na razinu samostalnog vikarijata.

Hrvatski vikarijat Željezanske biskupije sa sjedištem u biskupskoj rezidenciji u Željeznom brine o 20 posto katolika u Gradišću, a na čelu mu je vikar Željko Odobašić, u austrijskoj javnosti poznat i kao osnivač austrijske svećeničke nogometne reprezentacije. U gradišćanskim župama djeluju brojni hrvatski svećenici i redovnici.

The post Sto godina hodočašća gradišćanskih Hrvata u Mariazell: Ovo je primjer odnosa prema kulturnoj i jezičnoj raznolikosti first appeared on KROATIV.AT.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske objavio je javni poziv za dodjelu do 500 stipendija, najviše do sada, za učenje hrvatskog jezika u Hrvatskoj za akademsku 2023./2024. godinu.

Zainteresirani će hrvatski jezik moći učiti u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Zadru, Puli i Dubrovniku, stipendija podrazumijeva redovito pohađanje nastave u Hrvatskoj.

Stipendija se odobrava za jedan (zimski ili ljetni semestar) ili dva semestra učenja hrvatskoga jezika. Zimski se održava se od početka  listopada 2023. do kraja siječnja 2024. godine, a ljetni od početka ožujka 2024. do sredine lipnja 2024. godine.

Subvencije za smještaj i hranu

Stipendija uključuje trošak tečaja hrvatskoga jezika, subvencioniranu prehranu do dva obroka dnevno te djelomičnu naknadu za smještaj u studentskom domu ili privatno.

Na Javni poziv mogu se prijaviti pripadnici hrvatskoga naroda, njihovi supružnici kao i prijatelji hrvatskoga naroda i Hrvatske koji njeguju hrvatski identitet i promiču hrvatsko kulturno zajedništvo. Uvjet je da imaju 18 godina života, da su završili najmanje srednju školu te da imaju prebivalište izvan Hrvatske ili pak prebivalište/boravište u njoj ne dulje od tri godine.

Rok za slanje prijava na javni poziv je 19. lipnja 2023.

The post “Lijepa stvar” – Hrvatima iz dijaspore vlada nudi 500 stipendija za učenje hrvatskog jezika first appeared on KROATIV.AT.

Godine 1983., 12. rujna, pred našom crkvom Am Hof u Beču zbio se susret Svetog Oca Ivana Pavla II. s austrijskim i stranim radnicima. Taj je susret organiziran u sklopu Katoličkog dana. Crkva je susretom Svetog Oca s radništvom htjela dati jasno svjedočenje o svom zauzimanju za radnike i o njihovoj važnosti u društvenom i crkvenom životu, koristeći pri tom ulogu Ivana Pavla II. koji i sam dolazi iz radničkog svijeta i koji je u svom pontifikatu pokazivao naglašen interes upravo prema njima.

Katolički dan 1983. godine bio je pod motom Hoffnung leben – Hoffnung geben, a susret s radnicima održan je pod geslom Solidaritet in der Arbeit. Austrijska Crkva posvjedočila je kroz ovaj susret svoju brigu za radništvo i posebno svoje iskreno i velikodušno zalaganje za strane radnike.

Na prepunom bečkom trgu Am Hof pred našom crkvom postavljen je podij i na njemu je svečano dočekan i pozdravljen Sveti Otac od predstavnika austrijske Crkve i predstavnika radnika. U ime hrvatske zajednice pozdravio ga je p. Efrem Kujundžić, a u ime naših radnika Marko Tunjić. U susretu sa Svetim Ocem nastupila je i folklorna skupina naše Misije.

Premda su od Jugoslavenskog veleposlanstva dolazile prijetnje da se ne donose hrvatske zastave, trg je bio preplavljen njima. Fotografije koje su svjedok toga vremena pokazuju da su na trgu Hrvati bili ogromna većina. Hrvati su s toga skupa poslali jasnu poruku o svom postojanju, o svojoj vjeri i vezanosti uz Svetog Oca i Katoličku crkvu. Danas kada je Hrvatska slobodna i samostalna mogu se još bolje razumjeti namjere i bojazni Jugoslavenskog veleposlanstva iz 1983. godine i njihove želje da se to sakrije.

Sveti Otac je kod tog susreta ušao u našu crkvu, popeo se na njen balkon prema trgu i pozdravio narod. To isto učinio je prije 220 godina papa Pio VI. koji je na uskrsnu nedjelju 31. ožujka 1782. s istog mjesta blagoslovio okupljene Bečane na trgu pred crkvom.

Na inicijativu koju je pokrenuo prijašnji apostolski nuncij u Austriji mons. dr. Donato Squicciarini i pomoću dr. Bandiona svečano je postavljena spomen ploča na susret sv. Oca Ivana Pavla II. s radnicima 1983. godine. Svečano misno slavlje i otkrivanje spomen ploče predvodio je tajnik Biskupske konferencije Austrije dr. Egidije Živković. Spomen ploča postavljena je u predvorje crkve Am Hof.

fra Ilija Vrdoljak,
obljavljeno u Našoj riječi, listu Hrvatskih katoličkih misija u Austriji, ožujak 2004., br. 8., 10-17. str.
Foto: Arhiva Hrvatske katoličke misije Beč.

The post IZ POVIJESTI MISIJE BEČ: Papa Ivan Pavao II. u posjeti crkvi Am Hof 1983. godine first appeared on KROATIV.AT.

Cijene energenata nema koga nisu pogodile ove sezone, a pravi udar u Hrvatskoj s novim cijenama plina i struje za kućanstva tek slijedi od 1. travnja. Paralelno s tim rastu cijene svega ostalog, najviše hrane, i po svoj prilici inflaciji tu nije kraj.

Dok se čeka kakav će to sveobuhvatan paket mjera za pomoć građanima i gospodarstvu donijeti Vlada RH, Tportal navodi što su neke od europskih zemalja već poduzele.

Austrija

Austrijska vlada najavila je krajem siječnja novčanu pomoć kućanstvima i suspendirala paušal za zelenu struju u ovoj godini, procijenivši vrijednost mjera na 1,7 milijardi eura. Mjere uključuju udvostručenje planirane jednokratne isplate od 150 eura za nezaposlene na 300 eura i uvođenje jednokratne isplate od 150 eura kućanstvima koja plaćaju do maksimalnog iznosa obveznih doprinosa za socijalno osiguranje.

Bugarska

Bugarski parlament zamrznuo je 16. prosinca cijene struje, grijanja i vode za kućanstva do kraja ožujka 2022. godine s obzirom na to da je prijetilo povećanje cijene struje za 11,5 posto i grijanja za oko 30 posto na početku 2022.

Belgija

Belgijski premijer Alexander De Croo najavio je da će od početka ožujka do početka srpnja PDV na struju umjesto 21 posto iznositi šest posto. Uz to, vlada će ugroženim građanima podijeliti vaučere od sto eura i proširiti program socijalnih cijena. Cijeli paket pomoći vladu bi trebao stajati oko milijardu i sto milijuna eura, a prema riječima ministrice energetike Tinne Van der Straeten, riječ je o prosječnom smanjenju za kućanstva od 165 eura.

Cipar

Ciparski parlament početkom prosinca odobrio je prijedlog zakona o smanjenju PDV-a na električnu energiju s 19 posto na devet posto za kućanstva i tvrtke na neodređeno vrijeme.

Češka

Češka vlada, koja je tada bila na odlasku, u listopadu je za studeni i prosinac obustavila naplatu PDV-a na električnu energiju i plin kako bi građanima olakšala teret visokih računa. Sada se razmatra produljenje te mjere. Uz spomenuto, Donji dom češkog parlamenta usvojio je prijedlog zakona kojim se kućanstvima olakšava stjecanje prava na socijalnu pomoć za stanovanje, što bi trebalo pomoći najranjivijima na skok cijena energije.

Danska

Danska vlada izdvojila je 13,4 milijuna eura kao pomoć ugroženim kućanstvima i osmišljava neoporezivi vaučer kako bi pomogla u plaćanju računa za energiju oko 400.000 kućanstava. Međutim još uvijek nije dogovoreno koliko bi on iznosio i tko bi sve imao pravo na njega. Očekuje se da će iznositi 134 eura i da će pravo na njega imati oni s primanjima ispod određenog praga, a gotovina će se automatski uplaćivati ​​na bankovne račune ljudi, tako da se neće morati prijavljivati.

Estonija

Mrežna naknada za sve potrošače električne energije (i poduzeća i kućanstva) prepolovljena je od listopada 2021. godine do ožujka 2022. godine. Trenutno se razmatra smanjenje PDV-a na plin, struju i grijanje s 20 na devet posto.

Francuska

Francuska je ograničila poskupljenje električne energije u nadolazećem mjesecu na četiri posto i dat će energetski vaučer od 100 eura za 5,8 milijuna obitelji s nižim primanjima. Nakon poskupljenja plina u listopadu prošle godine od 12,6 posto francuska vlada zamrznula je cijenu do kraja travnja. Da to nisu učinili, tvrde, cijena bi porasla za 45 posto.

Njemačka

Njemačka vlada smanjila je naknadu za obnovljive izvore energije sa 6,50 ​​na 3,72 centa po kilovat-satu električne energije. Mjera koja košta 3,3 milijarde eura stupila je na snagu 1. siječnja 2022. i financirat će se iz saveznog proračuna. Država je također ponudila paket jednokratnih potpora u iznosu od 130 milijuna eura kućanstvima s niskim primanjima, a bit će isplaćeni tijekom ljeta, kada kućanstva zaprime račune za energiju. Početkom veljače 2022. više političara, unutar i izvan koalicijske vlade, počelo je pozivati ​na daljnje smanjenje naknade za obnovljive izvore energije prije 2023., čime bi se kućanstva rasteretila u prosjeku za 300 eura. Cijene električne energije za njemačka kućanstva najviše su u Europskoj uniji. Reuters navodi da će oko 4,2 milijuna njemačkih kućanstava u 2022. godini povećati svoje račune za struju u prosjeku za 63,7 posto dok će za 3,6 milijuna njih računi za plin biti 62,3 posto viši nego 2021.

Irska

Irska vlada odobrila je program od 210 milijuna eura za kreditiranje svih domaćih kupaca električne energije sa 100 eura u 2022. Otprilike 2,1 milijun vlasnika računa za električnu energiju imat će koristi od programa za jednokratnu, izvanrednu uplatu na svoje račune za električnu energiju.

Italija

Talijanska vlada potrošila je od srpnja više od osam milijardi eura kako bi obuzdala poskupljenje struje za kućanstva. PDV na plin za kućanstva i industriju smanjen je na pet posto do kraja ožujka.

Latvija

U Latviji oko 150.000 najugroženijih kućanstava od studenog prošle godine do kraja 2022. prima između 15 i 20 eura mjesečno za plaćanje računa za struju ili plin.

Litva

Litavska vlada pristala je smanjiti stopu PDV-a za grijanje s devet posto na nulu. Sniženje stope, koje treba odobriti parlament, primjenjivat će se između 1. siječnja i 30. travnja 2022. Raspravlja se i o smanjenju PDV-a na hranu, ali za sada još nema prijedloga koliko bi iznosio.

Mađarska

Mađarska vlada odlučila je zbog inflacije povezane s ratom cijene energenta zamrznuti cijene šest osnovnih prehrambenih proizvoda od 1. veljače, objavio je polovicom siječnja premijer Viktor Orban na Facebooku. Cijene šećera, pšeničnog brašna, suncokretovog ulja, svinjskog buta, pilećih prsa i mlijeka s 2,8 posto masti bit će zbog poskupljenja hrane zamrznute na razini koju su dosegnule sredinom listopada prošle godine. Vladina odluka o zamrzavanju cijena bit će na snazi tri mjeseca, a po potrebi i dulje.

Nizozemska

Nizozemska je smanjila poreze na energiju za osam milijuna kućanstava prosječno 400 eura po kućanstvu godišnje kako bi kompenzirala nagli porast računa za energiju. Osim toga, oko 150 milijuna eura izdvajat će se za jačanje izolacije stanova i kuća, a dodatnih 500 milijuna eura koristit će se za kompenzaciju malim tvrtkama u obliku nižih poreza na energiju. Ukupno će mjere koštati oko 3,2 milijarde eura. Smanjenje poreza trajat će godinu dana.

Norveška

Norveška je u prosincu subvencionirala račune za struju kućanstvima, pokrivši nešto više od polovine iznosa iznad određenog praga. Potom je povećala taj udio na 80 posto u razdoblju od siječnja do ožujka.

Poljska

Poljski je parlament izglasao smanjenje stope PDV-a s 23 na osam posto od 1. veljače do 31. srpnja za ugljen, lož-ulje i LPG plin za grijanje. Smanjenje PDV-a uslijedilo je nakon što je postignut dogovor o smanjenju PDV-a na osnovne živežne namirnice, poput kruha, mesa i mliječnih proizvoda, što će biti na snazi u istom periodu.

Rumunjska

Rumunjska je već smanjila stopu PDV-a na energiju za grijanje u kućanstvima s 19 na pet posto za period između studenog 2021. i ožujka 2022., a sada se razmatra mogućnost da se to produlji i na period od travnja do kraja srpnja. Smanjenje se također odnosi na javne ustanove, vrtiće, škole, bolnice…

Velika Britanija

Kako bi ublažila udar, vlada je paralelno predstavila paket mjera koji uključuje 200 funti popusta na račune za struju za sva kućanstva, s rokom povrata od pet godina, te 150 funti popusta na prirez za oko 80 posto kućanstava u Engleskoj. No konačna odluka još se čeka.

Španjolska

Španjolska je smanjila nekoliko poreza kako bi snizila iznose na računima do kraja 2021. godine. U prosincu je odlučila produljiti mjere do svibnja 2022. Tako će PDV na račune za grijanje ostati 10 posto nakon što je smanjen s 21 posto, a poseban porez na struju ostat će na 0,5 posto do 30. travnja. Ograničen je i rast cijena plina.

Švedska

Švedska će kućanstvima najteže pogođenima rastom cijena struje isplatiti kompenzaciju. Oni koji troše više od 2000 kWh mjesečno (1,8 milijuna kućanstava) dobit će naknadu od 195 eura mjesečno za prosinac, siječanj i veljaču.

The post I dok Hrvatska ne zna i još čeka, pogledajte kakve su Austrija, Njemačka, Irska… načinili mjere u pomoći građanima zbog velikih cijena energenata first appeared on KROATIV.AT.

Najviše hrvatskih građana smatra da je prioritetna vrijednost Europskog parlamenta obrana slobode govora i slobode kretanja, dok na razini Europske unije najviše ispitanika smatra da bi Europski parlament primarno trebao braniti demokraciju, pokazuje istraživanje Eurobarometra.

Po 28 posto ispitanika u Hrvatskoj smatra da bi prioritetna vrijednost Europskog parlamenta trebala biti obrana slobode govora, odnosno slobode kretanja, dok ih 25 posto smatra da bi to trebala biti zaštita ljudskih prava, a 22 posto obrana demokracije

Potonja je vrijednost najvažnija na razini EU-a s 32 posto, nakon čega slijedi zaštita slobode govore i mišljenja s 27 posto te zaštita ljudskih prava s 25 posto.

Zaštita slobode kretanja najvažnija je za 16 posto ispitanika u Europskoj uniji, što je velika razlika u odnosu na 28 posto u Hrvatskoj.

Ispitanici su u anketi koju je naručio Europski parlament mogli odabrati četiri teme koje smatraju da bi trebale biti prioritet u radu Europskog parlamenta.

Na razini EU-a najvažniji je politički prioritet javno zdravstvo s 42 posto, a slijede borba protiv siromaštva i društvene isključenosti (40 posto) te klimatske promjene  (39 posto), što je znatno drugačije od rezultata u Hrvatskoj.

Prioriteti za hrvatske građane su borba protiv siromaštva na prvom mjestu (52 posto), potpora gospodarstvu i stvaranje novih radnih mjesta (48 posto) i javno zdravstvo (34 posto). Borba protiv klimatskih promjena prioritet je za 29 posto ispitanika u Hrvatskoj.

Čak 83 posto Hrvata smatra da Hrvatska ima koristi od članstva u Europskoj uniji, što je porast od pet posto u odnosu na prethodni eurobarometar. U cijeloj Europskoj uniji korist od Europske unije vidi manje građana – njih 72 posto, pokazuje istraživanje, prenosi Hina.

The post Građani Hrvatske primarnu ulogu Europskog parlamenta vide u obrani slobode govora i kretanja first appeared on KROATIV.AT.

Prije nešto više od tjedan dana dodijeljene su nagrade Apple Music Awards, prestiže nagrade koje glazbenicima dodjeljuje upravo Apple. Za dobro poznate kategorije Apple Music Awards ovo treće izdanje dodaje novu kategoriju nagrada regionalnog umjetnika godine. U ovoj kategoriji nudi se 5 novih nagrada najboljim umjetnicima iz pet regija: Afrike, Francuske, Njemačke, Japana i Rusije, a prema Appleu, „oni umjetnici koji su imali najveći kulturni utjecaj i na top listama u svojim zemljama su priznat.i regije”.

Nagradu za najboljeg umjetnika na njemačkom jeziku je osvojio Hrvat, reper RIN ili pravim imenom Renato Šimunović koji godinama oduševljava svoje fanove brojnim rap hitovima kao što su „Bros“ ili „Monica Bellucci“, ali i mnogi drugi. Renato je već godinama iznimno popularan u Njemačkoj, a 2017. godine Renatove su pjesme po prvi put stigle do službenih njemačkih top lista.

Iste godine izlazi njegov superpopularni album “Eros” koji je proglašen najboljim u toj godini u kategoriji rap glazbe. Posljednjih godina RIN je osvojio brojne nagrade, a ovogodišnja nagrada se može slobodno nazvati vrhuncem njegove dosadašnje karijere.

Osobno ga nazvao i šef Applea Tim Cook

Rin je na svom Instagram profilu objavio i vidio snimku razgovarasa šefom Applea Timom Cookom koji mu je čestitao na nagradi. “Prekjučer se dogodilo nešto što mi se nekako nije činilo stvarnim”, piše glazbenik na svom Insta profilu.

“Ono što me čini još ponosnijim je što sam doživio ovaj trenutak. Na kraju je to, naravno, ‘samo’ razgovor. Ali činjenica da sam u nekom trenutku bio na rasporedu jednog od najvećih svjetskih korporativnih direktora posebno me veseli.”, istaknuo je RIN.

View this post on Instagram

A post shared by King of Ljubav (@rintintin)

The post Renato Šimunović RIN osvojio nagradu za njemačkog izvođača godine na Apple Music Awards first appeared on KROATIV.AT.

Uspješne poduzetnice iz Hrvatske i inozemstva gošće su sada već šeste po redu međunarodne konferencije o ženama u poduzetništvu „Žene i točka“, koja će se održati u petak, 3. prosinca u Gackom pučkom otvorenom učilištu u Otočcu s početkom u 10 sati.

Jednodnevna konferencija i ove će godine na jednom mjestu okupiti poslovne žene velikog iskustva iz Hrvatske i inozemstva koje će nesebično s brojnom publikom podijeliti svoja poslovna iskustva, tajne uspjeha i zlata vrijedne savjete za sve žene koje su također u poduzetništvu ili mu se tek žele pridružiti.

Konferenciju ove godine čine tri zanimljiva panela na kojima će govoriti ukupno devetnaest vrsnih poduzetnica koje su ostvarile karijere u različitim granama poduzetništva.

Prvi panel biti će na temu “MENTORICA2BE – Velike žene u malom biznisu”, drugi panel nosi naziv “RADiONA – Priroda je ženskog roda”, dok treći panel nosi zanimljivo ime “Neprilika kao prilika – žene za novu renesansu”. Ujedno, na početku konferencije bit će potpisan Sporazum o suradnji između Hrvatske gospodarske komore i Mrežnog podjetniškog inkubatora Vrelec iz Rogaške Slatine.

Cilj konferencije, koja se održava u organizaciji Hrvatske gospodarske komore ŽK Otočac je progovoriti u javnosti o ženama u poduzetništvu bez obzira na vjersku, nacionalnu i etničku pripadnost, istaknuti njihovu brojnost i uspjehe u Ličko-senjskoj županiji, Hrvatskoj i susjednim zemljama te ohrabriti postojeće i potencijalne poduzetnice na nove poduzetničke projekte ali i pomoći im u umrežavanju radi razmjene znanja i iskustva. Cilj je ujedno i ojačati promociju ženskog poduzetništva zajedničkim naporima javnog i privatnog sektora, izgradnja i jačanje nacionalnih i regionalnih mreža i udruženja poduzetnica te u konačnici poticanje samozapošljavanja žena.

Zbog epidemioloških mjera Konferencija će se održati uz ograničeni broj publike u dvorani te će se i ove godine prenositi digitalnim putem – putem službene Facebook stranice Konferencija ŽENE I TOČKA i Youtube kanala Konferencija Žene i točka. Sve informacije o konferenciji možete pratiti i na mreži LinkedIn.

Prisustvovanje uživo moguće je isključivo uz predočenje EU digitalne COVID potvrde. Oni koji nemaju navedenu potvrdu, moći će prije početka konferencije napraviti brzi test u Domu zdravlja u Otočcu.

Sudjelovanje na Konferenciji i ove godine je besplatno uz obaveznu prethodnu prijavu sudjelovanja uživo i/ili online praćenje konferencije putem poveznice https://www.hgk.hr/zene-i-tocka/prijava-sudjelovanja-zene-i-tocka.

The post Uspješne poduzetnice iz Hrvatske i inozemstva na međunarodnoj konferencije o ženama u poduzetništvu first appeared on KROATIV.AT.

Već je poznato da u Irskoj živi puno Hrvata, a prema pisanju irskih medija Irska u 2022. godini planira smanjiti poreze, povećati mirovine i dječji doplatak i osigurati vaučere za plaćanje računa za struju i plin kako bi građanima pomogla snositi veće troškove života.

Troškovi života rapidno rastu, a irski glavni grad Dublin postaje jedan od najskupljih u Europi. Shodno tome, Dublin će također produljiti program subvencioniranja plaća do drugog tromjesečja. Više informacija trebalo bi biti poznato ovog tjedna.

Paket novih mjera bit će vrijedan najmanje 4.7 milijardi eura uključit će i znatno veća ulaganja, ponajprije u dostupne stanove, što će značiti proračunski deficit iskazan udjelom u BDP-u u idućoj godini od 1.8 posto.

The post Država u kojoj živi puno Hrvata sljedeće godine smanjuje poreze, povećava mirovine i dječji doplatak first appeared on KROATIV.AT.

U Novome Vinodolskom, u organizaciji Hrvatske matice iseljenika, 19. srpnja 2021. započet će 28. Mala škola hrvatskoga jezika i kulture.

Temeljni je cilj ovoga ljetovanja da djeca koja žive izvan Hrvatske, u zajedništvu s djecom iz različitih mjesta u Hrvatskoj, unaprijede svoje znanje hrvatskog jezika te upoznaju kulturnu i prirodnu baštinu kraja u kojemu borave, priopćila je Matica iseljenika.

Program se škole odvija u Domu Crvenog križa grada Zagreba – Hostelu Villa Rustica do 30. srpnja, a djeca će moći sudjelovati u raznim kreativnim igraonicama-radionicama (jezična, kulturološka, likovna, novinarska, lutkarska, dramska i filmska) te nizu športskih, rekreativnih i zabavnih sadržaja. Bit će tu još puno, puno veselja i radosnih trenutaka u zdravom, bezbrižnom i sigurnom okolišu pod nadzorom iskusnih i pouzdanih učitelja i voditelja.

Ovogodišnji je program okupio 53 polaznika u dobi 9-16 godina iz 11 europskih i prekooceanskih zemalja: SAD-a, Brazila, Mađarske, Luksemburga, Njemačke, Austrije, Velike Britanije, Švedske, Francuske, Poljske i Kosova.

• Stanovanje sve skuplje: Najamnine u Austriji nastavljaju rasti
• Beč: Šprice pronađene na dječjem igralištu, roditelji strahuju za djecu
• Veliki požar u Beču, evakuirano 85 ljudi
• Billa uvodi nova pravila kupnje u više od 120 trgovina u Austriji
• Austrija: Sirijac osuđen zbog terorizma mogao bi dobiti državljanstvo

The post Za Hrvate izvan Hrvatske: U Novom Vinodolskom počinje Mala škola hrvatskog jezika i kulture first appeared on KROATIV.AT.