Connect with us

Austrija

Karner i dalje po svom: Hrvatska nije problem, ali..

Objavljeno

na

Nakon što je kancelar Karl Nehammer (ÖVP) načelno odbacio austrijsku prijetnju vetom za proširenje schengenskog prostora, barem što se tiče Hrvatske, ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) nije želio govoriti o tome prije Vijeća ministara, a ni nakon toga – unatoč upitima novinara. No, naznačio je da zaštitu hrvatske granice ne vidi kao problem.

Prošlog je tjedna Europska komisija preporučila proširenje schengenskog područja bez granica na Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku. Karner nije bio baš oduševljen – “Ako sustav ne radi, ne možete ga ni proširiti.”, rekao je Karner, što je izazvalo buru u Hrvatskoj.

Prije svog današnjeg puta u Hrvatsku, Nehammer se jasno oglasio: “Gotovo da ne osjećamo nikakav migracijski pritisak iz Hrvatske prema sjeveru. Budući da Hrvatska uzorno ispunjava zaštitu granice, ne vidim tu nikakav problem. O zemljama se glasa pojedinačno.”

Karner pred Vijećem ministara u tome nije želio vidjeti nikakvu proturječnost: prijedlog Europske komisije, koji uključuje sve tri zemlje, došao je “brzo”, rekao je ministar unutarnjih poslova odgovarajući na pitanja novinara.

Ovaj prijedlog sa sve tri zemlje “ne dolazi u obzir”. Osvrćući se na krijumčarske rute, Karner je naznačio da Hrvatska nije problem, ali unatoč nekoliko pokušaja, ministar nije dao jasan odgovor na pitanje veta protiv Hrvatske: “Trenutno intenzivno pregovaramo”, stoji u priopćenju.

Glasnogovornica NEOS-a za unutarnje poslove, Stephanie Krisper, rekla je da “ÖVP konačno treba odustati od otpora europskim rješenjima”.

“Austrija bi posebno imala koristi od raspodjele registriranih tražitelja azila među svim zemljama EU-a s obaveznim prebivalištem u tim zemljama, ali Karnerovo stalno upiranje prstom nikome nije od koristi”, rekla je Krisper u izjavi poslanoj APA-i.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Težak sudar u Austriji, u vozilu bilo troje mladih, među njima i djevojka iz BiH

Objavljeno

na

By

Dana 19. travnja 2024. u 20.05 sati, 22-godišnji vozač iz Slovenije upravljao je automobilom Loibacher Landesstraße iz smjera St. Georgena prema Unterortu. U autu je s njim bilo još dvoje ljudi.

Na mjestu suvozača bio je i 19-godišnji Slovenac, a na stražnjem sjedalu 19-godišnjakinja iz BiH. U blagom desnom zavoju vozač automobila je zbog prevelike brzine izletio s lijeve strane kolnika i udario u nadstrešnicu i automobil parkiran ispod nje.

Vozač je teško ozlijeđen i spasilačkim helikopterom C11 prevezen je u bolnicu u Klagenfurtu. Suvozač je zadobio neutvrđene ozljede desne ruke, a žena lakše ozljede leđa. Oboje su primljeni na Kliniku u Klagenfurtu. Alkotest vozača je bio pozitivan. Nadstrešnica i oba vozila su totalno uništeni.

Nastavi čitati

Austrija

Otkazni rokovi za zaposlenike u Austriji

Objavljeno

na

By

Otkazni rokovi za zaposlenike i radnike u Austriji obično su između šest tjedana i pet mjeseci. Ovisno o kolektivnom ugovoru i duljini radnog staža (stažu), rok za zaposlenike može varirati. Tvrtke i zaposlenici to mogu sami dogovoriti.

U slučaju prestanka ili prestanka radnog odnosa između radnika i poslodavca primjenjuju se otkazni rokovi utvrđeni ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom. Otkazni rokovi moraju se poštovati prije konačnog raskida radnog odnosa. Izuzetak je sporazumni raskid. Poslodavac i zaposlenik mogu zajednički izabrati bilo koji datum prestanka radnog odnosa.

Ako želite dati otkaz u Austriji, u najgorem slučaju morate se pridržavati određenih rokova. To se uvijek događa ako poslodavac nije spreman sporazumno raskinuti radni odnos. To je obično zbog činjenice da u slučaju sporazumnog raskida odmah postoji pravo na otpremninu.

Kada sami raskinete ugovor, važno je da se strogo pridržavate zakonskih otkaznih rokova. U suprotnom, poslodavac vam ima pravo dati otkaz bez prethodne najave, a to će imati negativan učinak na naknadne naknade za nezaposlene. Tada se može čak dogoditi i da se dobije zabrana rada šest tjedana. U tom razdoblju neće primati nikakvu plaću, ali će je primati nakon ovog razdoblja blokade.

Druga važna točka su alikvotna posebna plaćanja. Ako sami raskinete ugovor, zastarijeva i vaše potraživanje tog novca. Poslodavac je tada samo dužan isplatiti plaću za posljednje razdoblje do dana otkaza. Jedina iznimka je sporazum prema kojem se zaposlenik stavlja na neplaćeni dopust i za to vrijeme se više ne pojavljuje u tvrtki, piše kroativ.at.

Okolnosti poput odsustva moraju se razjasniti zajedničkim dogovorom. Ako radnik neopravdano izostane s posla, poslodavac ima pravo dati otkaz bez otkaznog roka.

Ako se raskid radnog ugovora podnese, to ovisi o tome kakav je dogovor napravljen u ugovoru o radu. U pravilu se navodi da se raskid mora dogoditi zadnjeg dana u mjesecu. Moguće je raskid podnijeti i ranije, ali rok počinje teći tek zadnjeg dana u mjesecu.

Dok ste prije morali poslodavcu slati preporučeno pismo, danas je dovoljno neformalno obostrano potpisano pismo.

Ovisno o trajanju radnog odnosa razlikuju se otkazni rokovi:

 Do 2 godine radnog staža = 6 tjedana otkaznog roka
 Od 3 godine radnog staža = 2 mjeseca otkaznog roka
 Od 6 godina radnog staža = 3 mjeseca otkaznog roka
 Od 16 godina radnog staža = 4 mjeseca otkaznog roka
 Od 26 godina radnog staža = 5 mjeseci otkazni rok

Tu i tamo se dogodi da je u ugovoru o djelu određen paušalni otkazni rok od tri mjeseca. To bi trebalo biti neovisno o trajanju aktivnosti unutar tvrtke, ali se ne odnosi na mjerodavno pravo. Poslodavac stoga nema pravo određivati ​​otkazne rokove koji se razlikuju od propisanih. Ako se ovdje pojave problemi, preporučujemo odlazak u Radničku komoru.

U razdoblju konačnog otkaza često dolazi do raznih dogovora između poslodavca i zaposlenika. Primjerice, događa se da zaposlenik iskoristi preostali godišnji odmor do prestanka radnog odnosa. To je u interesu obje strane.

Nastavi čitati

Austrija

Austrija: Dogovoreno povećanje plaća za radnike u elektro i elektroničkoj industriji

Objavljeno

na

By

Otprilike 60.000 zaposlenih u elektro i elektroničkoj industriji može odahnuti. U trećem krugu pregovora poslodavci i sindikat uspjeli su dogovoriti novi kolektivni ugovor. KV plaće i nadnice rastu za 7,5 posto. Povećanja se primjenjuju od 1. svibnja.

Novi kolektivni ugovor minimalna plaća/minimalna osnovna plaća iznosit će 2.406,56 eura bruto mjesečno. Prihodi pripravnika, naknada i putnih naknada povećavaju se svaki za 7,5 posto. Naknada za drugu smjenu bit će povećana za jedan euro po satu.

“Dogovor u ovoj rundi i na ovoj razini bio je moguć samo kroz radne sastanke”, rekli su glavni sindikalni pregovarači Reinhold Binder (PRO-GE) i Karl Dürtscher (GPA) u izjavi za javnost. Osim toga, partneri u kolektivnom ugovoru dogovorili su kvalifikacijsku ofenzivu. U sljedećih nekoliko godina zaposlenici bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja bit će kvalificirani kao KV radnici.

Nastavi čitati
LM