Religija
Kardinal Bozanić: Prošlih se dana u Mađarskoj dogodilo nešto što se više ne može izbrisati
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić dao je intervju za Glas Koncila povodom
sudjelovanja na Međunarodnom euharistijskom kongresu, gdje je sudjelovao u nizu programa
i susreo se s hrvatskom zajednicom. Među ostalim, kardinal Bozanić osvrnuo se na Papin pohod
Mađarskoj, ukazao na glavne pouke koje Crkva može izvući iz ovog Kongresa te kako je Crkva
u Hrvatskoj bila prisutna na Kongresu.
– Prošlih se dana u Mađarskoj dogodilo nešto što se više ne može izbrisati, a zasigurno će
plodovi Međunarodnoga euharistijskoga kongresa u Budimpešti 2021. godine dozrijevati i moći
ćemo ih brati. Ta sigurnost na neki način polazi i od ugodnoga iznenađenja koje sam osjetio i
vidio, a ono je često spominjano u razgovorima s domaćinima kongresa, s organizatorima te
brojnim, uglavnom mladim, volonterima. Iznenadilo ih je, naime, neočekivano mnoštvo
okupljenih ljudi koji je premašio sve dotadašnje najave. Kažu da je najbrojnija bila
veličanstvena procesija od oko 300 tisuća vjernika koja se slijevala iz raznih ulica grada.
Odasvud su dolazili i ulazili vjernici jer su željeli ići u procesiji za Presvetim do mjesta na
kojem je drugi dan papa Franjo slavio Misu, na Trgu heroja – kazao je kardinal Bozanić.
U nastavku razgovora osvrnuo se i na sliku pohoda pape Franje koju su u svijetu predstavili
masovni mediji.
– Čudi me što su kao programirano ponavljali neki medijski izvjestitelji da je na Misi s
Papom bilo tek nekoliko desetaka tisuća ljudi. Osobno sam vidio nepregledno mnoštvo.
Organizatori govore da je prema izvještaju policije bilo više od 100 tisuća ljudi, to jest onih koji
su mogli stajati na cesti i biti u vidokrugu. Znam da su neki i iz Hrvatske bili u Budimpešti i
nisu od mnoštva uopće mogli vidjeti ni oltar, ni Papu pa su pratili misu preko postavljenih
ekrana uz glavnu aleju. Mnogi su se zadnjih dana prijavljivali za sudjelovanje, što se slično
zbivalo i s velikim hrvatskim crkvenim slavljima. Naime, tako je to i u nas, i tjedan dana prije
događaja teško je znati koliko će ljudi biti prisutno. Ljudi reagiraju spontano kad osjete da se
nešto veliko događa – komentirao je.
Nastavljajući svoj govor o masovnim medijima i sredstvima društvenog priopćavanja, kardinal
Bozanić izrazio je žaljenje i nezadovoljstvo zbog nedovoljnog angažmana većine hrvatskih
medija koji nisu izvijestili o slavlju Euharistije pape Franje. Smatra kako je pohod Pape
Mađarskoj i Slovačkoj od izuzetne važnosti, posebice u teškom vremenu pandemije koja još
uvijek traje. Zbog svega toga, Papine poruke nade i ohrabrenja veliko je dobro koje je uskraćeno
hrvatskom narodu.
– Žao mi je da naša javna televizija nije dala važnost misi kojoj je predsjedao Papa u nama
susjednoj zemlji. Čak bi se moglo reći da se time dogodilo i omalovažavanje te znakovite geste
pape Franje. Možda se radi o krivoj procjeni odgovornih, možda i o njihovu nesnalaženju usred
raznih krivih i ispolitiziranih interpretacija, a možda i o nečemu drugom, ako uspoređujemo
koliko mjesta na našim javnim medijima zauzimaju neke puno manje važne vijesti i događanja
iz drugih nama susjednih zemalja. Zahvaljujući upravo Laudato televiziji, u Hrvatskoj se
moglo pratiti slavlje kojemu je predsjedao papa Franjo na Međunarodnom kongresu u
Budimpešti – kazao je kardinal Josip Bozanić.
Religija
Vjernici islamske vjeroispovijesti danas slave svoj najveći praznik – Bajram
Vjernici islamske vjeroispovijesti danas širom svijeta slave svoj najveći praznik – Bajram.
Inače, Bajram se kod vjernika islamske vjeroispovijesti čestita riječima “Bajram šerif mubarek olsun”.
Tijekom bajramskih praznika vjernici islamske vjeroispovijesti obilaze svoje prijatelje, rodbinu i susjede te jedni drugima čestitaju Bajram. Posjeti bližnjima su obvezani dio bajramskih blagdana vjernika islamske vjeroispovijesti.
Religija
Danas je Veliki petak, odnosno dan Muke gospodnje
Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Slavi se u petak prije Uskrsa. Na ovaj se dan kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti.
Ovo je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva. Naime, sveta je misa nekrvna žrtva Isusa Krista, a na taj je dan sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao otkupninu za mnoge, tj. krvnu žrtvu. Stoga Katolička Crkva taj dan ne slavi misnu žrtvu. Veliki petak zajedno s Velikim četvrtkom i Velikom subotom čini Vazmeno trodnevlje.
Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, tj. njegovu ogoljenost, ali je to ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem. Diljem svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, puk okuplja u crkve, kapelice i druga mjesta kako bi pobožno molio Križni put.
U popodnevnim satima, puk se okuplja u crkvama na slavljenje obreda Velikog petka: čitanje Svetoga pisma i navještaj muke, poklon i ljubljenje križa te sv. Pričest. Prilikom poklona križu đakon ili svećenik najprije otkiva pokriveno raspelo pjevajući: “Evo drvo križa, na kom’ je Spas svijeta visio!”. Na to narod odgovara: “Dođite, poklonimo se!”
Kod katolika, post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obavezan i nemrs.
Obredi Velikog petka će se danas upriličiti i u crkvi Devet korova anđeoskih na Am Hofu, sjedištu Hrvatske katoličke misije Beč, u 18.30 sati. Sveta ispovijed moguća je od 17 sati.
Religija
Katolici danas obilježavaju Veliki četvrtak – Misu večere Gospodnje
Velikim četvrtkom završava korizmeno vrijeme, a večernjom svetom misom započinje Vazmeno trodnevlje. Dakle, ono što mnoge zbunjuje, treba znati da vrijeme korizme traje do Mise večere Gospodnje na Veliki četvrtak, a tri dana liturgijskih slavlja koja slijede predstavljaju godišnje slavlje pashalnog misterija.
Blagdan Uskrsa u prvoj je Crkvi slavljen u noći između Velike subote i uskrsne nedjelje. Tijekom 4. stoljeća, polazeći od evanđeoskih izvješća i želje da se kroz tri dana susljedno proslave različiti trenuci vazmenog otajstva, Crkva je razvila presveto trodnevlje.
Na misi posveta ulja znak je crkvenog zajedništva, koji ističe dar svećeništva što ga je Krist ostavio Crkvi uoči svoje smrti na križu. Potom se blagoslivljaju ulja koja se koriste u slavlju sakramenata: katekumensko ulje, ulje za bolesničko pomazanje i sveta krizma.
Velikim četvrtkom završava korizmeno vrijeme, a večernjom svetom misom započinje Vazmeno trodnevlje. Dakle, ono što mnoge zbunjuje, treba znati da vrijeme korizme traje do Mise večere Gospodnje na Veliki četvrtak, a tri dana liturgijskih slavlja koja slijede predstavljaju godišnje slavlje pashalnog misterija.
Blagdan Uskrsa u prvoj je Crkvi slavljen u noći između Velike subote i uskrsne nedjelje. Tijekom 4. stoljeća, polazeći od evanđeoskih izvješća i želje da se kroz tri dana susljedno proslave različiti trenuci vazmenog otajstva, Crkva je razvila presveto trodnevlje.
Na misi posveta ulja znak je crkvenog zajedništva, koji ističe dar svećeništva što ga je Krist ostavio Crkvi uoči svoje smrti na križu. Potom se blagoslivljaju ulja koja se koriste u slavlju sakramenata: katekumensko ulje, ulje za bolesničko pomazanje i sveta krizma.
Na misi večere Gospodnje, Crkva se spominje ustanovljenja euharistije, ministerijalnog svećeništva i zapovijedi ljubavi, koju je Isus ostavio svojim učenicima.
Na posljednjoj večeri Isus je sakramentalno prihvatio svoju žrtvu smrti na križu: predao se u smrt radi spasenja ljudi, ispunivši Stari zavjet i židovski obred, dajući svoje tijelo i krv umjesto jaganjca i tako zapečatio konačni i vječni savez. Pranje nogu te večeri jasan je znak njegove ljubavi koja služi i predaje se. Njegova muka na Maslinskoj gori, predanje njegovim neprijateljima, uhićenje te iste večeri pravi je početak Isusove muke.
Gestu pranja nogu susrećemo na Zapadu već u 4. stoljeću, a ovaj je izraz gostoljubivosti prisutan još u Starom zavjetu, ali i u prvim kršćanskim vremenima.
Slavlje Mise večere Gospodnje sastoji se od pet dijelova: uvodnog obreda i službe riječi, obreda pranja nogu, euharistijske službe i prijenosa Svetootajstva.
U uvodnom obredu govori se ili se pjeva Slava, a dok se pjeva ili govori zvone zvona, a zatim šute do Vazmenog bdjenja. Zatim slijedi služba riječi koja svojim sadržajem uokviruje sadržaj cjelokupnog dana.
Obred pranja nogu pripada među najstarije obrede budući da su apostoli i njihovi nasljednici nastojali izvršavati sve ono što im je Gospodin rekao tijekom posljednje večere. Tim činom očituje se ljubav, poniznost i spremnost služenja, po Isusovom primjeru, u zajednicama vjernika koji su im povjereni.
Nakon obreda pranja nogu slijedi euharistijska služba, a slavlje Velikoga četvrtka završava prijenosom Svetootajstva do mjesta pohrane, pripravljenog u nekoj kapeli dolično urešenoj.
You must be logged in to post a comment Login