Connect with us

Vijesti

Kakav video iz Hrvatske: Desetak kitova snimljeno kod otoka Visa

Objavljeno

na

KOMIŽA – Iako nije rijetkost viđati kitove u Jadranu, gotovo nestvarna snimka stiže nam iz akvatorija otoka Visa, gdje je snimljeno čak desetak jedinki!

– Snimili smo ga jučer ispred Komiže. I još jedan video na kojem se bolje vidi točno pozicija na kojem su snimljeni. Najprije smo snimili skupinu od 3-5 jedinki, nakon nekih 15-ak minuta spazili smo i drugu slične veličine. Ova snimka je snastala nekih 20-ak minuta nakon što su se ta dva jata spojila i ovdje je nekih 10-ak jedinki – kazuje nam Branimir Biočić koji je svjedočio ovom nevjerojatnom prizoru.

– Išli su iz smjera Lastova prema Barjacima. Tu prvu skupinu kad smo krenuli snimati i približili joj se dronom, zaronili su i nije ih bilo nekih 10-ak minuta. Vozili smo za njima jer su bili nedaleko od nas – kazuje Biočić koji je bio oduševljen kadrovima koji se vide možda i jednom u životu, piše morski.hr.

Snimku je napravio njegov kolega Stefan Torres:

– Tijekom ribolova doživjeli smo zadivljujuću ljepotu otoka Visa iz ptičje perspektive sa snimkama dronom. Snimajući kristalno čisto more i razvedenu obalu svjedočili smo impresivnom prizoru kitova u njihovom prirodnom staništu. Ostali smo hipnotizirani – poručio je Torres.

Druga najveća životinja na Zemlji!

Inače, radi se o vrsti kit perajar ili veliki sjeverni kit (lat. Balaenoptera physalus), kojeg smo već imali priliku viđati u Jadranu. On je najbliži srodnik plavog kita i poslije njega je sljedeća najveća životinja na Zemlji.

Veliki sjeverni kitovi su zaštićeni zakonom i nalaze se na popisu ugroženih vrsta. Na Jadran obično dolaze u potrazi za hranom, najčešće za sitnom plavom ribom i planktonskim račićima. Veliki sjeverni kit u prosjeku je dugačak 20 metara, a težak 70 tona.

Kitovi perajari žive u grupama od 5 do, eventualno, 10 životinja. U vremenu prije velikog kitolova postojale su skupine perajara i do 300 životinja. Perajari brže plivaju i dublje rone od većine drugih velikih kitova. Pliva brzinom od oko 37 km/h a redovno roni do dubine od 200 metara. Pri tome se zadržava pod morem petnaestak minuta. Hrani se gotovo isključivo krilom, koji filtriraju uz pomoć usi. Hrane se, slično kao i plavi kit isključivo u svojim ljetnim boravištima, a za vrijeme zime troše svoje zalihe masnoćea.

Ova vrsta živi u svim svjetskim oceanima. Ljeta provode u polarnim ili umjereno hladnim vodama, a zimi dolaze u umjereno topla i tropska mora. Kako su godišnja doba upravo obrnuta na sjevernoj od onog na južnoj polutki oni se na ekvatoru nikada ne sreću. Neki zoolozi smatraju da su to dvije odvojene podvrste: sjeverni perajar (B.p.physalus) i južni perajar (B.p. quoyi).

Ne događa se da majka donese na svijet više od jednog mladunca, a rađa ga kad stigne u ljetno boravište. Mladunče je dugo oko 6,5 metara i teži 1.800 kilograma. Spolnu zrelost dosižu u starosti od oko 10 godina, a dožive i više od 100 godina.

Sredozemni veliki kitovi malo su manji od oceanskih rođaka – ipak narastu do 24 metra i teže više od 50 tona. No sve ih je manje. I zato opazite li ih, uznemirite znanstvenike, ne kitove.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Vijesti

U susjedstvu policija uhvatila dvije osobe zbog planiranja terorističkog napada

Objavljeno

na

By

Policija je u njemačkim pokrajinama Sjeverna Rajna-Vestfalija (NRW) i Brandenburg uhitila dvoje mladih ljudi za koje se tvrdi da su planirali islamistički teroristički napad. Kako su jučer izvijestili sigurnosni krugovi, navodno su 15-godišnji glavni osumnjičenik i 16-godišnjak razmijenili ideje o namjeri da izvrše napad na navodne “nevjernike”. O sumnji su prvi izvijestili WDR i “Tagesspiegel”.

15-godišnjak iz Sjeverne Rajne-Vestfalije navodno je smatrao sinagogu i božićni sajam u Leverkusenu mogućim metama. Referenca na mlade došla je iz inozemstva.

Ostala je nejasna ozbiljnost planova. No, budući da je 15-godišnjak navodno nedavno naveo konkretan datum i javno mjesto, radi sigurnosti intervenirala je policija. Petnaestogodišnji njemačko-afganistanski državljanin optužen je za planiranje i pripremu islamističkog terorističkog napada.

Tamošnje ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da je 16-godišnjak uhićen u Brandenburgu mlada osoba ruske nacionalnosti za koju se konkretno sumnja da je pripremala napad. Prema informacijama “Tagesspiegela”, za 16-godišnjaka se smatra da voli oružje. On i njegov brat su izrazito nasilni. Prema “Tagesspiegelu”, on je kod sebe imao nož kada je uhićen. Prema informacijama WDR-a, oboje mladih ljudi smatraju se simpatizerima terorističke Islamske države (IS).

Nastavi čitati

Vijesti

Slovenija uvodi velike promjene u prometu

Objavljeno

na

By

Zastupnici u Sloveniji jednoglasno su usvojili zaključak o nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa za sljedećih sedam godina. Prema usvojenoj rezoluciji, idućih bi se godina, među ostalim, proširile zone s ograničenjem do 30 km/h, a predviđeno je i snižavanje dozvoljene količine alkohola u krvi na 0.0.

Slovenski parlament je jednoglasno usvojio Rezoluciju o nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje od 2023. do 2030. Mjere bi trebale osigurati da do 2030. na cestama ne pogine više od 50 ljudi i da u nesrećama ne bude ozlijeđeno više od 400 ljudi.

U narednim godinama rezolucija predviđa razvoj infrastrukture kako bi se dodatno promicalo sigurno korištenje javnog prijevoza, pješačenje, biciklizam i drugi oblici mobilnosti. Ujedno se planira proširenje područja s najvećom dopuštenom brzinom od 30 kilometara na sat i područja umjerenog prometa, posebice u blizini škola, vrtića, na čvorištima javnog putničkog prometa te u naseljima, prenosi index.hr.

Planiraju i inspekcijski nadzor i ocjenu sigurnosti školskih ruta, uspostavu procjene sigurnosti nacionalnih biciklističkih staza, postupnu obnovu zakonske regulative u području projektiranja cesta te ispitivanje stanja prometne signalizacije te reklamnih ploča s ciljem uspostavljanja minimalne i jasne prometne signalizacije bez nepotrebnih elemenata, piše N1 Slovenija.

Osim toga, rezolucija predviđa pooštravanje zakona za recidiviste i mogućnost podizanja odštetnog zahtjeva za izazivanje teške prometne nesreće zbog alkohola ili droga s 13.560 eura na 130.000 eura.

Također, predviđa snižavanje koncentracije alkohola u krvi na 0.0. Dokumentom je predviđeno i podizanje dobne granice za korisnike lakih motornih vozila i e-bicikala iznad 15 godina te uvođenje osposobljavanja učenika osnovnih škola za stjecanje dozvole za upravljanje e-biciklom po uzoru na biciklistički ispit. Zastupnici su donijeli i odluku o jačanju protupotresne sigurnosti do 2050. godine.

Nastavi čitati

Vijesti

Europski sud presudio: Tvrtke mogu zabraniti nošenje marama na poslu, ali uz jedan uvjet

Objavljeno

na

By

Tvrtke u Europskoj uniji mogu zabraniti nošenje marama dok je to opća zabrana koja ne diskriminira zaposlenice, objavio je najviši europski sud u četvrtak, kao najnoviju presudu o pitanju koje dijelu Europu godinama.

Slučaj se tiče muslimanke kojoj je rečeno da ne može imati pokrivenu glavu kad se prijavljivala za šestotjednu praksu u belgijskoj kompaniji. Tvrtka je rekla da imaju pravilo o neutralnosti, što znači da u njihovim prostorima nije dopušteno pokrivati glavu, bilo da je riječ o kapi ili šalu.

Žena se obratila belgijskom sudu, koji je savjet zatražio od Suda Europske unije (CJEU). Sud Europske unije sa sjedištem u Luksemburgu rekao je da ne bi trebalo biti izravne diskriminacije u takvoj zabrani.

“Interno pravilo tvrtke koje zabranjuje vidljivo nošenje vjerskih, filozofskih ili duhovnih znakova ne predstavlja izravnu diskriminaciju ako se primjenjuje na sve radnike na općenit i nediferenciran način”, rekli su suci.

CJEU je prošle godine rekao da tvrtke iz EU-a mogu zabraniti zaposlenicama da nose marame pod određenim uvjetima, ako to trebaju učiniti kako bi kupcima projicirali sliku neutralnosti.

U Njemačkoj se godinama raspravlja o zabrani nošenja marama za žene na poslu, uglavnom u odnosu na učiteljice u državnim školama i sudačke pripravnice. Francuska, u kojoj živi najveća muslimanska manjina u Europi, zabranila je nošenje islamskih marama u državnim školama 2004. godine.

Nastavi čitati