Podaci o nezaposlenosti na kraju godine ponovno su razočaravajući. Krajem prosinca 2024. posao je tražilo 426.012 osoba, 27.007 više nego krajem 2023. Porast je osobito vidljiv kod žena, mladih i osoba iz inozemstva. Nezaposlenost postaje sve ozbiljniji problem i za akademsku zajednicu. Iz perspektive industrije, industrija je teško pogođena.

Prema podacima o nezaposlenosti i godišnjoj bilanci objavljenoj u četvrtak, krajem godine u evidenciji nezaposlenih bile su 352.873 osobe, a 73.139 osoba bilo je na školovanju u Zavodu za zapošljavanje. Stopa nezaposlenosti krajem prosinca iznosila je 8,3 posto. Prosječna stopa nezaposlenosti u 2024. iznosila je sedam posto, u usporedbi s osam posto u proteklih deset godina.

U usporedbi s 2023., snažnije je porasla nezaposlenost žena, 15.095 (plus 9,5 posto), nego muškaraca, 11.912 (pet posto). Nezaposlenost mladih iznosila je 67.658 osoba, što je porast od 9,9 posto.

I dalje je teško i starijim radnicima: krajem prosinca u evidenciji Zavoda za zapošljavanje ili na školovanju bilo je 112.528 osoba u dobi od 50 i više godina, što je porast od 5,9 posto. Stranci su više pogođeni nego domaći stanovnici. Nedavno je u evidenciji nezaposlenih bilo 206.547 domaćih (plus pet posto) i 146.328 stranaca (plus 10,3 posto).

Još jednom postaje jasno da akademski obrazovani građani više nemaju garanciju za posao. Od svih razina obrazovanja oni imaju najviše stope rasta nezaposlenosti i prijave na obuke od 16,8 posto. Međutim, obrazovanje općenito štiti od nezaposlenosti. U apsolutnim brojkama, u prosincu je bilo 28.179 nezaposlenih s visokom stručnom spremom i 134.056 nezaposlenih s maksimalnom obveznom školskom spremom.

Tržište rada posebno je teško za osobe s invaliditetom, a broj tražitelja posla povećao se za 11,5 posto.

Mnogi građani ističu kako je u zadnje vrijeme sve teže naći posao i kako je ponuda poslova sve manja. No, prema najavama 2025. godina mogla bi biti godina ekonomskog oporavka.