Beč – Zimska stanka u građevinskom sektoru tradicionalno snažno utječe na tržište rada. Krajem siječnja 2026. na Zavodu za zapošljavanje (AMS) bilo je registrirano ukupno 63.743 građevinska radnika kao nezaposlenih ili uključenih u obrazovne mjere. To je 2.261 osoba više nego u isto vrijeme prošle godine, što predstavlja rast od 3,7 posto.

Prema podacima AMS-a, broj tražitelja posla u ovoj je djelatnosti zimi osobito visok. Krajem siječnja bio je čak 3,5 puta veći nego u srpnju 2025., mjesecu s najnižom nezaposlenošću u prethodnoj godini. Predsjednik uprave AMS-a Johannes Kopf pritom ističe kako je stopa ponovnog zapošljavanja u građevini vrlo visoka.

Svaki treći strani državljanin

Trenutačno oko 64 posto nezaposlenih građevinskih radnika već ima obećanje o ponovnom zapošljavanju. Nezaposlenost u građevinarstvu snažno ovisi o vremenskim uvjetima – tako je u siječnju 2025. bilo oko 40.940 više nezaposlenih građevinara nego u srpnju iste godine.

Od ukupno 89.460 zaposlenih u građevinskom sektoru tijekom 2025., oko 33 posto imalo je strano državljanstvo. Najveće skupine dolazile su iz Poljske, Rumunjske, Mađarske i Hrvatske.

Radnici „parkirani“ na AMS-u

Posebno je karakteristična tzv. „layoff nezaposlenost“, odnosno privremeni prekid rada tijekom zimskih mjeseci. Prema AMS-u, čak 26,8 posto svih dana layoff nezaposlenosti otpada na građevinski sektor.

Mnogi radnici u tom se razdoblju vode kao nezaposleni, iako se često nakon zime vraćaju istom poslodavcu. U praksi se, kako navodi AMS, radnici u tom razdoblju „parkiraju“ na Zavodu za zapošljavanje.

Beč bilježi najvišu stopu

Stopa nezaposlenosti u građevinskom sektoru u 2025. iznosila je 9,1 posto, što je iznad ukupne stope nezaposlenosti u gospodarstvu od 7,4 posto. Ipak, izražen je snažan sezonski obrazac: od travnja do studenoga stopa je bila niža od ukupnog prosjeka.

Velike su i regionalne razlike. U Vorarlbergu je stopa iznosila 5,6 posto, dok je Beč s 14,9 posto zabilježio najvišu nezaposlenost u građevinarstvu.

Kritika Radničke komore

Austrijska Radnička komora (Arbeiterkammer) nedavno je oštro kritizirala ovu praksu. Prema njihovim navodima, radnici snose najveći teret, dok je privremena prijava na AMS za tvrtke praktički bez troška.

„Istodobno državu takva praksa svake godine stoji i do 700 milijuna eura“, poručuju predstavnici radnika. Procjenjuje se da se godišnje zbog privremenih layoffa prekida oko 200.000 radnih odnosa.

Ako želiš, mogu i ovaj članak dodatno prilagoditi tonu određenog medija (npr. ozbiljniji informativni stil ili senzacionalniji tabloidni naslov).