Connect with us

Austrija

Izložba najboljih svjetskih novinskih fotografija u Beču

Objavljeno

na

U bečkom muzeju fotografije WestLicht od 13. rujna do 10. studenog bit će izložene najbolje svjetske novinske fotografije nastale tijekom 2023. godine koje donose dirljive priče o ratu, gubitku, ali i upornosti, hrabrosti i nadi.

Bečki muzej fotografije WestLicht od 13. rujna do 10. studenog po 23. put predstavlja izložbu World Press Photo koja okuplja izvanredna ostvarenja svjetske novinske fotografije. Više od 120 nagrađenih fotografija, odabranih između 60.000 pristiglih radova od više od 4.000 fotografa iz 130 zemalja, pruža snažan uvid u ključne događaje protekle godine. Izložba ne prikazuje samo vijesti koje su obišle svijet, nego se fokusira i na često zanemarene globalne teme.

Ovogodišnja fotografija godine prema izboru nezavisne i neprofitne organizacije World Press Photo rad je palestinskog fotografa Muhameda Salema. Snimljena u listopadu 2023. u bolnici u Gazi, fotografija prikazuje ženu koja u naručju drži tijelo svoje petogodišnje nećakinje. Žiri je naglasio univerzalnu poruku fotografije koja prikazom osobnog gubitka predstavlja žrtve u svim sukobima širom svijeta.

Među ostalim nagrađenim radovima je i multimedijski ratni dnevnik „War Is Personal” ukrajinske fotografkinje Julije Kočetove koja je za svoj rad osvojila glavnu nagradu u kategoriji „Open Format”. Kočetova u svom projektu spaja fotografiju, poeziju, glazbu i audio isječke kako bi pružila duboko osobnu perspektivu na rat u Ukrajini.

„U vremenu kad se čini da smo preplavljeni slikama, novinske fotografije pružaju nam orijentaciju i pomažu nam bolje razumjeti svijet”, kaže Peter Coeln, osnivač muzeja fotografije WestLicht. „Više od 27.000 posjetitelja prošle godine pokazuje koliko je važno nastaviti stvarati prostor za angažiranu fotografiju, posebno za mlade ljude.”

Izložba World Press Photo 2024 donosi dirljive priče o ratu, gubitku, ali i o upornosti, hrabrosti i nadi. Ovogodišnje teme uključuju rat u Gazi, prosvjede protiv eksploatacije smeđeg ugljena u Njemačkoj, kao i borbu protiv porasta razine mora u južnom Pacifiku.

Osnovan 2001. godine, muzej fotografije WestLicht jedna je od vodećih institucija za fotografiju u Austriji i šire. Osim organizacije važnih međunarodnih izložbi, WestLicht se pozicionira kao platforma za dijalog o fotografiji i njezinoj ulozi u suvremenom društvu.

Advertisement

Austrija

Snježni kaos stiže u Austriju? Za vikend se očekuje jako puno snijega, čak i u Beču?!

Objavljeno

na

By

U sljedećim danima preko Austrije će prijeći izražena hladna fronta koja će donijeti značajan pad temperatura – a stiže i snijeg.

Početkom novog tjedna hladna fronta sa sjevera zahvaća alpsko područje, što će posebno u srednjim nadmorskim visinama uzrokovati osjetan pad temperatura. U kombinaciji s plitkom ciklonom nad sjevernom Italijom, očekuju se česta kiša te sve češće snježne oborine uz sjeverne Alpe.

Više vremenskih upozorenja za Austriju

Ponedjeljak donosi gusto naoblačenje, a kiša će se brzo proširiti sa zapada na cijelu zemlju. Tijekom dana kiša povremeno jače pada, dok se snježna granica sa sjeverozapada spušta s početnih 1.500–2.000 metara na oko 700 metara do večeri.

Snijeg „do u doline“

U noći zatim uz sjeverne Alpe snijeg pada sve do dolina, iako će oborine brzo slabjeti. Vjetar će tijekom dana mjestimice biti umjeren do jak, sa sjeverozapada.

Meteorolog otkriva kamo stiže snijeg

Kako će se vrijeme dalje razvijati? Heute je odgovore potražio kod UBIMET-ovog stručnjaka Konstantina Brandesa. U razgovoru meteorolog objašnjava na što se Austrija treba pripremiti.

„Izražena hladna fronta“ – stručnjak upozorava

Heute: Što je uzrok predstojećem zimskom prodoru?

Brandes: „U ponedjeljak nas zahvaća izražena hladna fronta sa sjevera, a iza nje prema Alpama struji polarna zračna masa. Pad temperature je poprilično velik: na 1.500 metara – primjerice na Raxu – u nedjelju je bilo +12 °C, dok će u utorak biti -4 °C. Dakle, u visini temperature padaju za oko 15 stupnjeva. U nizinama taj pad neće biti toliko izrazit. Uz hladnu frontu, talijanska ciklona nam u ponedjeljak donosi vlažan zrak i kišu.“

Oborine: gdje će pasti najviše kiše?

Trenutno kiša pada gotovo u cijeloj zemlji. Do sada je na Loiblu, na granici sa Slovenijom, već palo više od 80 l/m², u Klagenfurtu 35 l/m², a u Zeltwegu 18 l/m².

Snijeg: koliko i gdje?

„U ponedjeljak u početku snijeg pada samo u visokim predjelima iznad 2.000 metara. Tijekom poslijepodneva i večeri snježna granica sa sjevera sve više pada. Do večeri će u sjevernim Alpama snijeg biti moguć već iznad 700–900 metara, a tijekom noći pojedine pahulje mogle bi pasti i na 500–600 metara.“

Situacija u Beču: stižu li pahulje?

„Sljedećih dana snijeg u Beču nije izgledan. Čak će i u Bečkom šumovitu području vjerojatno pasti tek poneka pahulja. No, zanimljivo postaje u petak i subotu! Talijanska ciklona će prema nama potisnuti vrlo vlažan sredozemni zrak, a istodobno će se zadržati hladna zračna masa. Tako bi se – naglašavam, uvjetno – prema vikendu mogli pojaviti prvi snježni znakovi i u glavnom gradu, a ako se sve poklopi, čak i tanak snježni pokrivač.“

Nastavi čitati

Austrija

Novi udar na socijalu: Donja Austrija pooštrava pravila – ‘Dosta je zlouporaba!

Objavljeno

na

U Donjoj Austriji ovoga tjedna ulazi u proceduru nova, još stroža verzija zakona o socijalnoj pomoći. Prema riječima Matthiasa Zaunera iz VPNÖ, cilj je postaviti jasna pravila i spriječiti ekstremne slučajeve kakvi su – tvrdi – viđeni u Beču.

➤ Velike razlike među pokrajinama

Zauner kao primjer navodi slučaj sirijske obitelji koja u Beču prima oko 9.000 eura socijalnih davanja mjesečno. U Donjoj Austriji, prema aktualnim pravilima, ista bi obitelj mogla dobiti oko 2.900 eura.
Ističe da “takav ekstrem” u NÖ-u nije moguć jer pokrajina “još od 2019. ima najstroži zakon u državi”.

➤ Nova pravila: odbiješ posao – gubiš naknadu

Planirana zakonska izmjena donosi dodatna pooštravanja:

  • tko odbije zdravstveno prihvatljiv posao, može ostati bez pomoći
  • moguća je i potpuna obustava isplate, uz šestomjesečnu pauzu
  • lažne prijave ili prikrivanje podataka kaznit će se strože: višim novčanim kaznama, duljim zatvorskim kaznama i minimalnom kaznom od 200 eura

Zauner poručuje:
“Tko iz komocije ne radi i očekuje da drugi rade za njega, mora snositi posljedice.”

➤ Brojke: Beč vs. NÖ

  • Beč: oko 150.000 korisnika socijalne pomoći (7,3 % stanovništva)
  • Donja Austrija: 11.600 korisnika (0,6 % stanovništva)

Pokret “Stoppt Sozialmissbrauch!” prikupio je više od 5.000 potpisa, što, tvrdi VPNÖ, daje političku podršku strožoj liniji.

➤ Zahtjev prema državi

Donja Austrija sada traži da federalna vlada preuzme njen model:

  • automatske sankcije kod povreda obaveza
  • nacionalna gornja granica socijalnih davanja, definirana prema NÖ modelu

Zauner naglašava da Donja Austrija želi “pravedniji sustav koji pomaže onima kojima je pomoć stvarno potrebna”.

Nastavi čitati

Austrija

Šok za buduće umirovljenike: Stručnjak tvrdi – Mirovina sa 67 godina mora postati standard

Objavljeno

na

Rasprave o dobi za odlazak u mirovinu ponovno se zahuktavaju. Zbog sve duljeg životnog vijeka i sve većeg pritiska na mirovinski sustav, stručnjaci sve glasnije upozoravaju da se bez reformi sustav više neće moći financijski održati.

➤ Životni vijek raste, ali sustav puće

Prema podacima austrijskog statističkog ureda, muškarci danas žive prosječno 79,4 godine, a žene 84,2 godine. Ovaj se trend povećanja životnog vijeka bilježio desetljećima, a tek ga je pandemija privremeno prekinula.

Upravo ta dugovječnost ponovno je potaknula žestoke rasprave o tome kada bi ljudi trebali imati pravo otići u mirovinu.

➤ PVA-član upozorava: “Bez promjene – sustav se raspada”

Markus Raml, porezni stručnjak i novi član upravljačkog odbora Pensionsversicherungsanstalt (PVA), jasno poručuje:
“Ako ništa ne promijenimo, sustav neće izdržati. Zakonska dob za umirovljenje mora se podići na 67 godina.”

➤ Država sve više mora dosipati novac

Brojke govore same za sebe:

  • 2024.: država dodala 8,8 milijardi eura
  • 2027.: očekuje se 12,5 milijardi eura
  • 2029.: već 14,3 milijarde eura

Raml upozorava da se mirovinski fond približava granicama izdržljivosti te da se mjere moraju donijeti uskoro.

➤ Prvi korak: dići dob za odlazak u redovnu mirovinu

Trenutno je prosječna dob odlaska u mirovinu:

  • žene: 60,2 godine
  • muškarci: 62,3 godine

Raml predlaže postupni porast — najprije stvarnog prosjeka odlaska u mirovinu, a potom i zakonske dobne granice.
Teški fizički radnici i dalje bi mogli odlaziti ranije.

➤ Koliko danas iznose mirovine?

U 2024. prosječne mirovine iznosile su:

  • žene: 1.594,24 €
  • muškarci: 2.321,40 €

Ukupni godišnji iznos kojim upravlja PVA iznosi 55,9 milijardi eura.

Nastavi čitati
LM