Prošlo je 25 godina od kraja rata u Bosni i Hercegovini, a za neke rat i dalje nije završio. Bečka glavna biblioteka je zbog toga organizirala izložbu sa do sada neispričanim pričama Bečana, koji su početkom 90-ih godina zbog rata pobjegli u Austriju. Ova izložba je posebno bitna, budući da oko 60.000 Bečana ima bh. porijeklo.
Jedna od priča dolazi od tada 15-godišnje Selme Nišić, koja je izbjegla iz Bijeljine. Ona je za izložbu „Nakon bijega“ („Nach der Flucht“) na raspolaganje dala ključ od njene bivše kuće u Bijeljini. Ključ simbolizira gubitak doma, društva te cijele zemlje.
Nero Beharić je jedan od 14 svjedoka koji pričaju svoje priče u izložbi. Pričaju o tome kako je bila teška faza dolaska tako mladih ljudi iz inozemstva u Austriju. Beharić je bio jedini u obitelji koji je pričao barem malo engleski, zbog čega mu je to pomoglo: „Odjednom sam morao kao dječak svojoj obitelji s ocem pomoći kod svih službenih poslova i brinuti se o svemu“.
Uz priče svjedoka tog vremena, osobni suveniri izbjeglica, koji su na prvi pogled neugledni, pokazuju rat, bijeg i novi početak. Na policama se nalaze mali komadi nakita, istrošeni novčanici i zamagljene fotografije, koje su se često krijumčarile od kuće pod velikim rizikom. Izložba prikazuje i novinske članke koje pokazuju kako su i mediji bili podijeljeni oko prihvaćanja izbjeglica iz bivše Jugoslavije.
„Bez ljudi iz drugih zemalja Beč i Austrija ne bi bili ono, što su danas“, izjavile su urbana istraživačica Amila Širbegović i povjesničarka Vida Bakondy. Očekuju kako će grad napokon prihvatiti ove priče kao bečke gradske priče i povijest Austrije.
90-ih godina je zbog rata u Austriju izbjeglo 85.000 ljudi iz Bosne i Hercegovine, a dvije trećine njih je ostalo u Austriji. Izložbu potpisuju Amila Širbegović i Vida Bakondy, a ista traje još do 14. studenog. Lokacija izložbe je Glavna biblioteka (Hauptbücherei) na bečkom Pojasu, a ulaz je besplatan.
Antonio Šećerović
Foto: Sabine Schwaighofer | Initiative Minderheiten