Hrvatski kulturni i dokumentarni centar je objavio prvi svezak svoga velikoga istraživačkoga projekta o gradišćanskohrvatskim govorima. Publikacija na 448 stranica daje pregled o podrijetlu, doseljenju i razvitku gradišćanskih Hrvata. Osvrće se i na regionalne jezične komponente, ovisno o mjestu doseljenja, piše Glas Hrvatske.
Voditeljica ovoga najopširnijega istraživačkoga projekta koji je počeo 2012. o gradišćanskohrvatskim govorima bivša je nadzornica za manjinsko školstvo i slavistica Edith Mühlgaszner. Autori su Robert Bacalja, Nikola Benčić, Šandar Horvat i Sanja Vulić.
– Ubrzane promjene u svim vidovima ljudskoga života mijenjaju i mjesne govore i te promjene nije moguće na umjetan način zaustaviti, a osobito mjesne govore manjinskih zajednica – kaže jedna od autorica knjige dr. Sanja Vulić, redovita profesorica i prodekanica za međunarodnu suradnju Odsjeka za kroatologiju pri Fakultetu Hrvatskih studija u Zagrebu.
U sklopu projekta bilo je važno intervjuirati ljude koji govore autentičnim dijalektom pojedinoga sela. Za dokumentaciju seoskih dijalekata istraživači su vodili 390 razgovora u Gradišću u Austriji, Mađarskoj i Slovačkoj. U novoj publikaciji Gradišćanskohrvatski govori opisani su i književnost i znamenite osobe na vjerskom i kulturnom polju, koje su osnažile jezični razvoj manjinske grupe.
(Izvor: ORF – Volksgruppen)
Hrvatski kulturni i dokumentarni centar namjerava objaviti i drugi svezak, u kojem će dijelovi ovih intervjua biti transkiribirani, a dodat će i rječnik. Na pet jezika će opisati različite izraze koji postoje u pojedinim selima, prenosi Glas Hrvatske.
T.N.
