Krajem prošle godine objavljen je doktorski rad zaposlenice Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu dr. sc. Darije Hoffgräff Marić, a koji govori o pravnim i institucijskim aspektima hrvatskog iseljeništva i povratništva u razdoblju Austro-Ugarske monarhije i Kraljevine SHS te Kraljevine Jugoslavije. Rad je u ukoričenom obliku objavila “Školska knjiga”. Djelo dublje istražuje gradivo Hrvatskog državnog arhiva te se usmjerava na konkretne institucije i aktere, što može doprinijeti jasnijem razumijevanju pozicije, ali i odnosa hrvatske politike prema iseljeništvu i povratništvu.

– Radim u Hrvatskom državnom arhivu u kojem je pohranjena zaista obimna dokumentacija o hrvatskom iseljeništvu. Ne mogu reći da nitko nije radio na toj dokumentaciji, ali je tu more dužnih metara – ukazuje autorica Hoffgraf Marić i napominje kako je tijekom istraživanja bilo nužno pratiti ulogu države kroz ključne čimbenike razvoja socijalne politike prema iseljeništvu, ali i povratništvu, što se u Hrvatskoj uočava već u drugoj polovici 19. stoljeća, prenosi Glas Hrvatske.

Prema njezinim riječima, kada je u pitanju iseljeništvo ne treba izmišljati “toplu vodu”, jer postoje primjeri u prošlosti. Treba ih osuvremeniti i prilagoditi današnjem vremenu te sve pokušati učiniti boljim.

– Današnja politika prema iseljeništvu i povratništvu može itekako učiti iz arhivskih dokumenata – ističe autorica knjige “Iseljenici i povratnici”, a koja je podijeljena u pet poglavlja te je vrlo zanimljiv izvor iz kojega se mogu crpiti znanstvene ideje i rješenja i za aktualna pitanja koja se odnose na iseljeništvo i povratništvo te za demografska kretanja u cjelini.