Connect with us

Hrvatska

Iz Srbije vozio 1 kg “praha za insekte” pa na ulazu u Hrvatsku kažnjen s 1290 eura

Objavljeno

na

Da hrvatska policija i granična služba nema milosti uvjerio se i jedan putnik koji je u Schengenski prostor ulazio s područja Srbije.

Kako prenose bh. mediji, muškarac je početkom lipnja putovao u EU, a na ulazu u Hrvatsku granična služba ga je po proceduri pitala je li ima što za prijaviti. Vozač, neznajući da prevozi išta zabranjeno rekao je “da nema što za prijaviti”. No, vozač je kod sebe imao insekticid koji je strogo zabranjen u EU.

Carinik je prilikom redovnog pregleda pronašao pakovanje insekticida Galition Ultra od 1 kg. Taj insekticid je navodno na listi zabranjenih, a vozaču je izdana kazna u visini od 1290 eura jer nije imao potrebnu carinsku deklaraciju za taj proizvod. Da stvar bude gora, vozač je taj proizvod nosio prijatelju.


Što o tome kaže carinska uprava Republike Hrvatske?

Kako je proljeće vrijeme pojačanih poljoprivrednih radova uočeni su pojedinačni pokušaji nezakonitih unosa iz susjednih trećih zemalja sredstva za zaštitu bilja, unatoč svjesnosti kako je unos ali i uporaba u RH takvih proizvoda izričito zabranjena te je ista radi mogućeg štetnog utjecaja na bioraznolikost (između ostaloga i na životinjski svijet) nekontroliranom uporabom iznimno opasna.

Protuzakonita i nekontrolirana uporaba ovih opasnih  herbicida i pesticida, najčešće podrijetlom iz trećih zemalja, ima potencijalne štetne posljedice za zdravlje ljudi i životinja te zaštitu okoliša. Naime, njihova primjena može izravno ugroziti zdravlje poljodjelaca koji ih primjenjuju za zaštitu bilja, ali i zdravlje krajnjih potrošača takvim pripravcima tretiranih biljnih proizvoda. Također, može imati i izravan štetni utjecaj na zdravlje životinjskog svijeta jer ovi preparati mogu uzrokovati pomor širih razmjera poput recentnih slučajeva pomora pčela.

Nakon uočenog trenda pojedinačnih unosa, Carinska uprava pojačala je carinski nadzor na svim graničnim prijelazima, odnosno na vanjskoj granici carinskog područja Europske unije te za sve otkrivene slučajeve nezakonitog unosa, pojačala kaznenu politiku u okviru zakonskog raspona propisanih kazni.

U ovakvim slučajevima, Zakon o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije (Narodne novine br. 40/16), članak 63. stavak 1. točka 3. propisuje sankcioniranje ako prilikom unosa robe u carinsko područje Unije ili iznošenja robe iz carinskog područja Unije, pravna ili fizička osoba ne podnese carinsku deklaraciju za robu ili dio robe, ako se radi o robi komercijalne naravi ili robi za koju su propisane zabrane ili ograničenja pri uvozu ili izvozuZa navedeni prekršaj propisana je novčana kazna u rasponu od 10.000,00 do 1.000.000,00 kuna za pravnu osobu, a za fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi novčana kazna je u rasponu od 3.000,00 do 100.000,00 kuna.

Tako je, u prvih pet mjeseci 2022. oduzeto ukupno 4.320 litara različitih herbicidnih pripravaka, te oko 61 kg insekticida/fungicida čiji je unos i uporaba u EU/RH zabranjeni.

Pri tome, ukupno je izrečeno i naplaćeno preko milijun kuna novčanih kazni od 88 počinitelja, kako domaćih tako i stranih državljana.

Primjenjujući strogu politiku kažnjavanja, primjerice samo u mjesecu svibnju 2022. godine u 26pojedinačnih slučajeva izrečeno je u prekršajnim nalozima ukupno 577.550,00 kuna novčanih kazni, od kojih je za količine veće od 2 litre zabranjenih herbicida raspon izrečenih kazni bio u iznosu od 15.000 do 50.000 kn.  

Carinska uprava će i nadalje, primjenjujući pojačane mjere nadzora, usmjeravati aktivnosti na otkivanje ovih nezakonitih radnji, ali i preventivnim informativnim mjerama, među kojima i putem medijskih objava te objava na web stranicama, apelirati na građane da je unos ovakvih pripravaka zabranjen i štetan za bioraznolikost u RH, te ih upozoravati da svaki namjerni ili pokušaj unosa iz neznanja zabranjenih roba, pa tako i herbicida, će biti strogo sankcioniran, a roba oduzeta i uništena.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Hrvatska

Godišnji odmor ovo ljeto u Hrvatskoj? Evo kakve cijene možemo očekivati

Objavljeno

na

By

Godišnji odmor na moru mnogima je vrijeme koje čekaju gotovo pa čitave godine. Za građane koji žive u Austriji, ljetovanje u Hrvatskoj jedna je od stvari koje ne prepuštaju, a Hrvatska je za Austrijance uvijek top destinacija uz Italiju. No, mnogi tvrde kako je ljetovanje na Jadranu posljednjih godina sve skuplje. Hoće li se ove godine nastaviti taj trend ostaje nam tek da vidimo.

No, neki su već istražili cijene za ovo ljeto. Sedam noćenja u polupansionu u Makarskoj za jednu osobu košta 535 eura. Za isti broj dana u hotelu s tri zvjezdice koji se nalazi 350 metara od jedne od najljepših breljanskih plaža platit ćete 665 eura. Ako uzmemo u obzir četveročlanu obitelj, roditelje s dvoje djece, sedmodnevni boravak na jugu Dalmacije mogao bi koštati i gotovo 2000 eura (cijene za djecu su obično niže) Uzimajući u obzir ostale troškove, od putovanja, hrane, turističkih posjeta, za prosječan boravak na moru četveročlana obitelj treba izdvojiti u najmanju ruku 2500 eura.

Za dvije osobe jedno noćenje u apartmanu u Splitu stoji od 80 pa sve do 400 eura, ovisno o luksuzu koji si želite priuštiti. U mnogim ponudama u tu je cijenu uključen samo doručak. Cijene u Istri, ali i ostatku Jadrana su u istom cjenovnom rangu, a početne cijene apartmana za iznajmljivanje porasle su na oko 80 eura i to u jeftinijoj varijanti.

Za usporedbu, sedam dana na Krfu u Grčkoj stoji od 600 do 1500 eura, a na Siciliji od 700 do 2000 eura. Ali isto tako, za smještaj u nekim malo luksuznijim hotelima u Turskoj četveročlana obitelj treba izdvojiti i do 5000 eura.

No, sudeći po rezervacijama i početku proljetne sezone, Hrvatska će i ove godine bit hit destinacija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska: Ovako bi izgledali rezultati izbora da se održavaju danas

Objavljeno

na

By

Točno tjedan dana prije izbora zaključen je veliki predizborni HRejting po izbornim jedinicama. Rezultati posljednje ankete uoči izbora objavljeni su u srijedu središnjem Dnevniku HTV-a za 1. i 2. izbornu jedinicu

Prethodnih su dana objavljeni rezultati za ostale hrvatske izborne jedinice. Istraživanje je provedeno je između 7. i 9. travnja, a 11. i 12. izborna jedinica u kojima se biraju predstavnici iseljene Hrvatske i nacionalne manjine nisu bile obuhvaćene. Te dvije jedinice zajedno daju 11 zastupnika u Hrvatski sabor.

Rezultate ankete o tome tko bi bio izabran u Hrvatski sabor iz preostale dvije tzv. zagrebačke izborne jedinice na HRT-u je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Raspoloženje u 1. izbornoj jedinici koja među izbornim takmacima slovi kao “najelitnija” moglo se iskazati o sveukupno 17 pravovaljanih lista. Ta jedinica uz širi centar glavnoga grada sada obuhvaća i Veliku Goricu te nekoliko općina Zagrebačke županije. Četvrtina birača odlučila se za HDZ-ovu koaliciju, njih 26,8%. SDP-ova koalicija ima 22,3%. Možemo je s 13,5% treći. Izborni prag u 1. izbornoj jedinici preskaču još DP-ova koalicija sa 6,7% i Mostova koalicija s 5,2%. Zbog velikog bazena još neodlučnih kao i velike statističke pogreške ankete, male su, ali ipak postoje šanse za tri predizborna bloka koji se vrte oko 3%. To su Umirovljenici zajedno, Fokus i Republika te Odlučnost i pravednost.

Druga izborna jedinica proteže se od istoka Zagreba preko dijelova Zagrebačke i Koprivničko-križevačke do cijele Bjelovarsko-bilogorske županije. Od Državnog izbornog povjerenstva odobrenje za sudjelovanje u izbornoj utrci dobilo je 14 lista, ali birači iz HRejtinga žele ih samo pet.

HDZ-ovoj listi birači daju 31,4%. SDP-ova lista ima 20,6%. Koalicija Domovinskog pokreta ima 9%. Za četvrto, odnosno peto mjesto je mrtva utrka između Možemo i Mosta. Razlika se mjeri u promilima. Možemo ima 7,5%, a Most 7,4%. Od njih su Umirovljenici zajedno dvostruko, a savez Fokusa i Republike više nego trostruko slabiji. Ali već dobro poznati razlozi, neodlučni i anketna pogreška, još ih drže u igri.
TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

U I. izbornoj jedinici HDZ ima 5 zastupnika. SDP 4. Možemo 3. Domovinski pokret jedno mjesto i Most također. Od 14 raspoloživih mjesta u II. izbornoj jedinici, HDZ je uzeo 6, SDP 4, DP 2, a po jedno imaju Možemo i Most

Ukupni broj mandata nakon ankete u 10 izbornih jedinica

Time je popunjeno svih 140 mjesta iz svih 10 takozvanih hrvatskih izbornih jedinica. Konačna bi računica bila: HDZ 60 mandata, što je 6 mandata manje nego prije četiri godine kada su imali najbolji izborni rezultat od 1995. godine.

SDP-ova koalicija “Rijeke pravde” dobiva 44 mjesta, tri zastupnika više od Bernardićeve Restart koalicije 2020. godine. Penavin Domovinski pokret osvojio bi 14 zastupnika, dva manje od Škorina Domovinskog pokreta na prošlim izborima. Most je za jedan mandat u plusu i sad je na devet zastupnika.

Možemo! u odnosu na 2020., ima dva zastupnika više, njih devet. IDS ima jedan manje, odnosno dva. Još dva mandata koja su preostala pripadaju Fokusu i međimurskom županu Matiji Posavcu.

To bi bio sastav novog, 11. saziva Hrvatskog sabora, ali anketni. Onaj stvarni odredit će točno 3.773.283 hrvatska državljanina s pravom glasa na izborima sljedeću srijedu.

Nastavi čitati

Ekonomija

Novi uspjeh Mate Rimca: Za automobilskog giganta razvijat će i proizvoditi baterijske sustave

Objavljeno

na

BMW Grupa objavila je vijest kako je sklopila dugoročno partnerstvo s hrvatskom Rimac Grupom. U izjavi za medije navode kao je cilj suradnje razvoj i proizvodnja inovativnih rješenja u području tehnologije visokonaponskih baterija za njihova električna vozila u Kerestincu s kompanijom Rimac Technology.

“Snage i stručnost dviju tvrtki međusobno se nadopunjuju na produktivan način. Strategija elektrifikacije BMW Grupe usmjerena je na daljnju izgradnju svoje vodeće pozicije u sektoru vrhunske električne mobilnosti. Čak i prije nego što stigne 2030. godina, baterijska električna vozila činit će više od polovice globalne prodaje vozila. BMW Grupa u partnerstvo donosi stručnost o baterijama i električnim pogonskim sustavima skupljanu tijekom više od 15 godina” stoji u priopćenju BMW-a, prenosi jutarnji.hr

U toj suradnji Rimac Technology bit će “Tier 1”, ili prvi dobavljač specijaliziran za elektrifikaciju BMW modela što uključuje visokonaponske baterije, e-osovine, te elektroniku i softverska rješenja.

Dugoročno partnerstvo s BMW Grupom znak je prijelaza Rimac Technology iz nišnog dobavljača rješenja visokih performansi u “Tier 1” dobavljača velikih količina komponenti.

S neumoljivim rastom poslovanja, uključujući otvaranje Rimac Campusa, Rimac Technology je spremna isporučiti projekte prema najvišim automobilskim standardima.

S obzirom na to da BMW Grupa upravo priprema predstavljanje šeste generacije BMW eDrive tehnologije koja će donijeti značajan iskorak na poljima kao što su domet i vrijeme punjenja električnih automobila, ovim priopćenjem postaje jasno na koji način će Bavarci osigurati toliko naprednu tehnologiju. Dva partnera objavit će više pojedinosti o obliku strateškog povezivanja, kao i o njegovom opsegu i sadržaju, u kasnijoj fazi.

Na novu suradnju osvrnuo se i Mate Rimac na svom Facebook profilu, emotivnije od suhog korporativnog priopćenja BMW-a: “Rimac Technology već ima suradnju s mnogim proizvođačima automobila. No ova s BMW-om ima poseban značaj zbog kompleksnosti i naprednosti proizvoda, veličine dogovorenog posla, povjerenja koje nam BMW daje, ali i emocionalno za mene osobno. Za mene je sve krenulo s BMW-om iz 1984. kojeg sam 2008. počeo konvertirati na električni pogon. Tada mi je bio san raditi za BMW.

Danas ne samo da radimo s BMW-om, nego zajedno stvaramo budućnost njihovih električnih modela – i to u Hrvatskoj, gdje se razvijaju i proizvode baterijski sustavi za buduće BMW modele posljednje dvije godine, a sada je postalo i javno.

Veliki dio Campusa je upravo namijenjen proizvodnji baterija za BMW, što ga, s drugim dogovorenim poslovima, u potpunosti iskorištava (već nam fali prostora i planiramo novu tvornicu). To nije samo najveći posao u našoj povijesti, nego možda i najveći ugovor u povijesti države (ja barem nisam uspio naći veći). Nisam tada, kao 20-godišnjak, mogao zamislit ovakav razvoj događaja. Idemo u pravom smjeru ali i dalje smatramo da smo tek počeli. Velike stvari tek dolaze!”

Nastavi čitati
LM